U Bruxellesu održana rasprava o arbitraži, Hrvatska i Slovenija ponovile već poznato
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Hina
OTVORENO granično pitanje između Hrvatske i Slovenije treba se početi konačno rješavati stručno i argumentirano, a ne političkim izjavama, izjavila je u Bruxellesu državna tajnica u MVEP-u Andreja Metelko Zgombić.
"Hrvatska na ovo pitanje gleda kao na stručno pitanje koje se konačno treba prestati rješavati političkim izjavama", izjavila je Metelko Zgombić, koja je vodila hrvatsko izaslanstvo na usmenoj raspravi u Europskoj komisiji slijedom slovenske pritužbe na Hrvatsku da krši pravo EU-a zbog nepriznavanja arbitražne presude.
Naglasila je da na sastanku nije sudjelovala kao državna tajnica, jer je riječ o raspravi na stručnoj razini, nego zato što se kao pravni stručnjak dugo bavila otvorenim graničnim pitanjem sa Slovenijom.
"S hrvatske strane se ne mogu čuti izjave koje bi vodile prema bilo kakvom zaoštravanju. Nisam htjela izrijekom reći, ali mislim da se može zaključiti s koje strane dolaze izjave koje nepotrebno dižu tenzije i nisu konstruktivne", rekla je.
Raspravu ocijenila uspješnom
Metelko Zgombić je raspravu ocijenila uspješnom, vođenom u ugodnoj atmosferi, te da je Komisija imala prigodu dobiti bolji uvid o čemu se tu radi.
"Nije bilo nikakvih novih, spektakularnih stajališta i jedna i druga strana su nastavile predstavljati svoja već poznata stajališta", istaknula je Metelko Zgombić.
Ponovila je hrvatska stajališta da ovdje nema ni govora o povredi europskog prava, kao što tvrdi Slovenija, te da Hrvatska očekuje da će nakon izbora u Sloveniji, koji se održavaju početkom lipnja, moći s novom vladom nastaviti razgovore o otvorenom graničnom pitanju.
Temeljni slovenski argument je da postoji nova granica
Rekla je da je temeljni slovenski argument da sada postoji nova granica i da Hrvatska ne primjenjuje pravo Europske unije.
"Slovenija misli da se granica iznenada, sama od sebe, preselila na mjesto različito od onoga gdje je bila 1991. i gdje je i sada. Hrvatska je odgovorila da je granica i dalje ostala tamo gdje smo zajednički potvrdili našim ustavnim odlukama o suverenosti i samostalnosti, da je to ona bivša republička granica. To su stajalište potvrdile dvije države čak i 2005. u izjavi o izbjegavanju incidenata", rekla je Metelko Zgombić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Naglasila je da Hrvatska upravo u tome vidi rješenje za trenutačnu situaciju jer "ako je taj režim o nekažnjavanju ribara bio dobar od 2005. godine do sada, ne vidimo zašto se i dalje ne bi mogao nastaviti sve dok Slovenija i Hrvatska međusobno ne riješe granicu u okvirima međunarodnog prava".
Izrazila je žaljenje što je Slovenija krenula protiv hrvatskih ribara
Izrazila je žaljenje što je Slovenija krenula protiv hrvatskih ribara, ističući da je Hrvatska sa svoje strane bila prisiljena odgovoriti.
"Bitno je to da je Hrvatska na pravi način znala odgovoriti na slovensku pritužbu i da Komisija ima dovoljno podataka i argumenata da sama donese vlastito mišljenje", rekla je.
Slovenija je sredinom ožujka pokrenula postupak pred Europskom komisijom u skladu s člankom 259. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, tvrdeći da Hrvatska, nepriznanjem i neprovedbom arbitražne odluke od 29. lipnja 2017., krši pravo Europske unije. Time je formalno pokrenut postupak u okviru Europske komisije, koji traje tri mjeseca, i u kojem obje strane trebaju razmijeniti pisane podneske i održati usmenu raspravu u Europskoj komisiji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pismeno očitovanje poslano 17. travnja
Hrvatska je 17. travnja poslala pisano očitovanje Europskoj komisiji u kojemu je iznijela argumente na pritužbe Slovenije i zaključila da ne krši pravo EU-a. Prema članku 259 Komisija može, ali i ne mora dati svoje mišljenje o iznesenom predmetu. Ako se Komisija i ne izjasni, Slovenija može, kao što je i najavila, nastaviti s postupkom pred Sudom EU-a. Komisija ima rok do 18. lipnja za izjašnjavanje.
Na upit je li Hrvatska spremna u dogovoru sa Slovenijom zajedno izići pred Sud EU-a u vezi s otvorenim graničnim pitanjem, Metelko Zgombić je rekla da od Slovenije nije došao takav prijedlog.
"To je posve drugo i novo pitanje. Sada smo u postupku koje je posve nezasluženo pokrenula Slovenija, koje govori o navodnoj povredi prava EU-a. Od slovenske strane nismo dobili takav prijedlog", rekla je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Presjednik suda EU-a izrazio sumnju u slovenski pravni put
Predsjednik Suda Europske unije Koen Lenaerts nedavno je izrazio sumnju u pravni put koji je izabrala Slovenija, nakon što je u pismu Europskoj komisiji najavila tužbu protiv Hrvatske vezano uz arbitražu, te rekao kako bi bilo najbolje da obje zemlje sporazumno slučaj iznesu pred sud EU-a.
Lenaerts je savjetovao da bi bilo bolje umjesto pozivanja na članak 259, koristiti članak 273.
"Taj članak nudi mogućnost da članice pred sud EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu", rekao je Lenaerts.
Ako se neki spor među članicama ne tiče konkretno prava Europske unije, onda se sud EU-a o njemu ne može očitovati, osim ako se same članice u tom sporu ne dogovore da mu problem zajedno iznesu u okviru postupka iz 273. članka Ugovora o funkcioniranju EU-a, pojasnio je Lenaerts.
Erjavec zadovoljan
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je da je zadovoljan današnjom usmenom raspravom u Bruxellesu na ekspertnoj razini, održanoj slijedom slovenske pritužbe na Hrvatsku da krši pravo EU-a zbog nepriznavanja arbitražne presude.
"Članovi našeg izaslanstva rekli su mi da su zadovoljni i da je Europska komisija vodila sastanak na stručan način, a takva su bila i postavljena pitanja", kazao je Erjavec u razgovoru za slovenska agenciju STA, komentirajući sastanak održan na inicijativu Slovenije u vezi s njenom tvrdnjom da Hrvatska neprimjenjivanjem arbitražne presude o granici krši europsko pravo.
"Pokazalo se je da je pismo koje smo u vezi s tim poslali Komisiji bilo vrlo dobro stručno utemeljeno", kazao je Erjavec, dodavši da su predstavnici Komisije u razgovoru s obje delegacije nastojali utvrditi vezu između prava Europske unije i odluke Hrvatske da ne pristane na implementaciju arbitražne presude.
"Naši su predstavnici nastupali stručno, a takvi su bili i njihovi odgovori na pitanja, dok Hrvatska na sastanku nije predstavila nikakve nove argumente", kazao je šef slovenske diplomacije koji suprotno nekim ranijim najavama nije nazočio usmenoj raspravi u Bruxellesu.
Kaže da je Hrvatska nastupila s "pšolitičkim argumentima
Hrvatska je po Erjavčevim riječima nastupila s "političkim argumentima", navodeći da "arbitražna presuda ne postoji" i da je zato ne može implementirati, dok je u arbitražnom sporu službeno stajalište Ljubljane da postupak nije bio kompromitiran u toj mjeri da se nije mogla proglasiti odluka arbitara u graničnom sporu, da ga Hrvatska sada mora implementirati, da neimplementacijom zato krši pravo EU-a i sporazum o arbitraži koji su 2009. potpisali tadašnji predsjednici vlada Jadranka Kosor i Borut Pahor i da se više ne može bilateralno dogovarati granično rješenje jer je ono prema stajalištu Slovenije sada "definitivno" riješeno.
Današnji postupak pred komisijom Slovenija je pokrenula prema članku 259 Lisabonskog ugovora o djelovanju EU-a, prema kojemu jedna članica EU-a može tužiti drugu pred sudom EU-a ako ocijeni da svojim djelovanjem krši europsko pravo.
Nakon današnje usmene rasprave, pojasnio je Erjavec, postupak će se nastaviti nakon što stajališta obiju strana prouči Komisija koja o tome može donijeti mišljenje, ali to i ne mora učiniti.
Slovenija je već ranije najavila da će Hrvatsku, ukoliko ne promijeni mišljenje o provedbi arbitražne odluke, tužiti sudu EU-a, bez obzira na moguće rezerve Europske komisije, ukoliko se ona o sporu s Hrvatskom ne bi izjasnila, kako očekuje slovenska vlada.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
