PREDSJEDNIK Donald Trump ponovno je izazvao kontroverze izjavom kako ima želju kupiti Grenland te je u posljednja 24 sata najavio: "Mislim da ćemo ga imati", dodajući: "Stanovnici žele biti s nama."

Ova izjava, koju je Trump dao na letu Air Force One, dodatno je produbila napetosti nakon nedavnog telefonskog poziva danskoj premijerki Mette Frederiksen, tijekom kojeg je Trump ponovio svoje uvjerenje da bi SAD trebao preuzeti kontrolu nad Grenlandom. Frederiksen, ogorčena nakon Trumpovog poziva, odlučno je odbacila tu ideju, nazvavši je apsurdnom.

Grenland u središtu globalnih interesa

Grenland je već dugo vremena u središtu pozornosti velikih sila zbog svog strateškog položaja u Arktiku i bogatstva prirodnih resursa. Otapanje leda u regiji dodatno je povećalo njegov značaj, otvarajući nove pomorske rute i pristup bogatim mineralnim resursima, uključujući rijetke zemlje koje su ključne za moderne tehnologije poput baterija i obnovljivih izvora energije.

Prema podacima Arctic Councila, brodarstvo preko arktičkih ruta poraslo je za 37% između 2013. i 2023. godine, što regiju čini privlačnom za trgovinu i investicije. Kina je već 2018. najavila svoj plan za stvaranje "Polarnog puta svile", povezujući Europu i Aziju kroz Arktički ocean, dok je Rusija nastavila modernizaciju svojih vojnih baza u regiji.

Sigurnosni interesi SAD-a i geopolitičke igre u kojima sudjeluju i Kina i Rusija

Strateški značaj Grenlanda za SAD leži u njegovoj ulozi u sustavu za rano upozorenje na balističke projektile. Brent Sadler, viši istraživač na Heritage Foundationu, naglašava kako Grenland igra ključnu ulogu u američkoj nacionalnoj sigurnosti zbog geografskog položaja i mogućnosti praćenja potencijalnih prijetnji iz zraka.

Povećanje kineskog utjecaja u Arktiku također je zabrinulo Washington. Kina je znatno povećala svoj arsenal interkontinentalnih balističkih projektila (ICBM), što dodatno povećava važnost Grenlanda kao strateške točke za američku obranu.

Pored SAD-a, Kina i Rusija također nastoje povećati svoj utjecaj u Arktiku. U 2018. kineska državna kompanija dala je ponudu od približno 550 milijuna dolara za izgradnju dviju zračnih luka na Grenlandu, no ponuda je kasnije povučena zbog političkog pritiska. S druge strane, Rusija od 2015. godine obnavlja svoje vojne baze diljem Arktika, uključujući Nagurskoye, smještenu samo oko 950 km od sjeverne obale Grenlanda.

Reakcije Danske i Grenlanda i ideja o postavljanju europskih vojnika na Grenland

Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je kako Grenland "nije na prodaju" te nazvala Trumpovu ideju apsurdnom. Grenlandski premijer Múte Egede ponovio je kako stanovnici žele zadržati autonomiju te da će samostalno odlučivati o budućnosti otoka.

U najnovijem razvoju događaja, Robert Brieger, predsjednik Vojnog odbora Europske unije, izjavio je kako bi "bilo logično ne samo stacionirati američke snage na Grenlandu, što je već slučaj, nego razmotriti i stacioniranje europskih vojnika." Brieger je naglasio da bi to bio "jasan signal" i da bi mogao doprinijeti stabilnosti u regiji, iako je priznao da je konačna odluka političke prirode i zahtijeva uzimanje u obzir više interesa.

Interes SAD-a nije nov

Interes SAD-a za kupnju Grenlanda nije nov. Nakon Drugog svjetskog rata, 1946. godine, SAD je ponudio 100 milijuna dolara za otok, no Danska je odbila ponudu. Trump je već 2019. godine izrazio sličan interes, što je tada izazvalo slične reakcije u Danskoj i Grenlandu.

Grenland ostaje ključna točka geopolitičkih sukoba velikih sila. Kako Arktik postaje sve pristupačniji, zemlje poput SAD-a, Kine i Rusije intenziviraju svoje napore kako bi osigurale utjecaj u regiji. Iako stanovnici Grenlanda jasno izražavaju želju za očuvanjem autonomije, izazovi vezani uz sigurnost, klimu i trgovinu nastavljaju definirati budućnost ovog teritorija.