NOVI Ustav Crne Gore, o kojemu u posljednje vrijeme pregovaraju predstavnici vladajućeg bloka na čelu s Đukanovićevom Demokratskom partijom socijalista (DPS) i pretežno prosrpske oporbe, mogao bi sadržavati kompromisnu odredbu o nazivu jeziku o kojoj su se do sada stalno lomila koplja.

Naime, dok DPS i njegovi saveznici inzistiraju na tome da se u novom Ustavu crnogorski jezik izričito navede kao jedini službeni jezik Crne Gore, dotle je prosrpska oporba inzistirala na tome da se zadrži dosadašnja odredba o tome da je službeni jezik Crne Gore srpski. Prema trenutno važećem Ustavu se u Crnoj Gori kao službeni jezik navodi "srpski jezik ijekavskog izgovora".

Pitanje mora li Crna Gora, koja je prošle godine postala nezavisnom državom, čak i nazivom jezika izbrisati bilo kakav trag zajedničkog života sa Srbijom, je duboko podijelilo crnogorsku javnost.

Oporbene stavove je podržavao i Pokret za promjene (PZP), oporbena stranka koja je inače podržavala nezavisnost Crne Gore.

Međutim, njen predsjednik  Nebojša Medojević je nedavno kao kompromisno rješenje ponudio da se u Ustavu kao službeni jezik navede "crnogorski odnosno srpski jezik", odnosno tako zadovolje zagovornici teze da Crnogorci govore posebnim jezikom, kao i oni koji smatraju da govore dijalektom srpskog.

R.R.