U Dubrovniku se zbog dima jedva diše: "Nikad ovako nije bilo"
STANOVNICI dubrovačkog područja već se tjednima bude uz snažan miris dima, a problem je danas najizraženiji. Jutros je i sam grad prekrio gusti dim, a posebno je problematično bilo u Župi dubrovačkoj i Konavlima. U dubrovačkim Facebook grupama već je danima postalo uobičajeno pitanje - 'gdje sad gori' ili 'otkud ponovno ovaj dim?', jer se snažan miris širi s požarišta.
Iako je i na dubrovačkom području ove godine zabilježen veći broj požara, izvor problema zapravo su požarišta u Bosni i Hercegovini, najvećim dijelom u Republici Srpskoj, gdje gori u blizini granice s Hrvatskom.
Zavod: Zatvorite prozore, smanjite boravak na otvorenome
Mjerna postaja smještena u naselju Gorica u Dubrovniku pokazuje parametre zbog kojih je danas kvaliteta zraka procijenjena kao loša. 'Zacrvenile' su se i Zračna luka Dubrovnik i Luka Ploče, gdje postaje, na ljestvici od 'dobro' do 'izuzetno loše', također pokazuju lošu kvalitetu zraka.
Slijedom loših pokazatelja s postaja, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije je na svojim službenim stranicama izdao preporuke za stanovnike dubrovačkog područja. U njima upozoravaju na povišene čestice PM₂,₅ koje ukazuju na zagađenje zraka. Kako navode, one prodiru duboko u pluća, a dio može prijeći u krvotok i djelovati na druge organe.
Sve to, naglašavaju, može izazvati niz fizičkih simptoma kao što su pečenje i suzenje očiju, nadražaj nosa i grla, glavobolja, umor, kašalj, promuklost, otežano disanje i smanjenje plućne funkcije, pogoršanje astme i KOPB-a, lupanje srca, bol u prsima itd.
Zbog svega su izdali preporuke u kojima savjetuju građanima da smanje boravak i fizički napor na otvorenome, borave u zatvorenom prostoru, drže zatvorene prozore automobila, a ako je izlazak nužan, koriste FFP3 ili N95 masku.
Već 20 dana pod dimom
Vatrogasni zapovjednik Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović objašnjava da je riječ o situaciji koja traje već 20-ak dana, koliko gore i požari u Bosni i Hercegovini, u blizini granice s Hrvatskom. Redovito obilazi požarišta u susjednoj državi, a i sam je stanovnik Konavala pa je itekako upoznat sa situacijom s kojom se Dubrovnik, a naročito Župa dubrovačka i Konavle, suočavaju svakog jutra.
"Mi smo već 20 dana pod dimom i ne sjećam se da se to ikada prije dogodilo. Požari u BiH nisu toliko kritični koliko su bili prethodnih dana, međutim burin koji puše svakog jutra nanosi velike količine dima ovdje", govori Simović.
Dodaje kako mu i sami stanovnici dubrovačkog područja šalju poruke u kojima se žale na dim, no vatrogasci Dubrovačko-neretvanske županije su napravili sve što je u njihovoj moći - uspješno su se izborili s vatrom u trenucima kad je ona prelazila državnu granicu i ulazila na područje Župe dubrovačke i konavoskih brda, ali i djelovali kao ispomoć u gašenju požara u Bosni i Hercegovini.
"Danima smo bili na požarištu u Bosni i Hercegovini, često i s oko 50 ljudi. A to je ozbiljna brojka kad je riječ o intervencijama u drugoj državi", kaže Simović.
"Teško je išta prognozirati"
Naglašava kako bi volio da se požari u susjedstvu što prije ugase, ali i da je prošlo već puno dana, pa je teško prognozirati kako će se situacija dalje razvijati. Dodaje i da vatrogasci iz Dubrovačko-neretvanske županije pomažu vatrogascima u BiH, ali i obilaze teren te da u ovom trenutku požarište ne izgleda osobito problematično. No, problematičan je vjetar koji svako jutro nanosi dim.
Inače, radi se o nizu požara koji su u posljednja tri tjedna buknuli na potezu od Ivanice u Općini Ravno, preko trebinjskog područja, gotovo do granice s Crnom Gorom i Herceg Novog.
"To su bili ogromni požari i ogromne površine. Fronta tih požara možda tek na jednom dijelu nije bila spojena, a protezala se preko 20-ak kilometara", tvrdi Simović.
Posebno je zahtjevno bilo na području mjesta Zupci, uz samu granicu s Crnom Gorom.
Nitko nije tražio kanader
Građani su se na društvenim mrežama, svjesni ogromne fronte požara, ali i opasnosti po dubrovački kraj, pitali zbog čega kanaderi iz Hrvatske ne gase veliko požarište u BiH. No, Simović objašnjava da Hrvatska ne smije samoinicijativno gasiti požare na teritoriju druge države te da je potrebno ispoštovati strogo zadane procedure. A one se odnose na činjenicu da država pogođena požarom treba službeno zatražiti pomoć i kanadere.
"Primjer za to je veliki požar kod Tomislavgrada. Oni su zatražili hrvatske kanadere koji na tom području gase požar", izjavio je Simović.
Na pitanje je li isto zatraženo za požare uz državnu granicu, od Ivanice do granice s Crnom Gorom, Simović odgovara da nikakav zahtjev za kanaderima nije došao.
Nikad više požara
Inače, požarna sezona u Dubrovačko-neretvanskoj županiji je bila, i još jest, itekako izazovna. Uz buktinju koja prijeti iz susjedne BiH, zabilježen je i rekordan broj požara na području županije.
"Taj broj je daleko veći nego lani. Malo je reći da imamo za 100 posto više intervencija. Imali smo požar na užem dubrovačkom području, veliki požar na Pelješcu, kod Metkovića, više požara na Korčuli, Mljetu... Stalno nešto gori. Mislim da smo imali samo jedan dan u kojem nismo imali intervenciju. Ove godine je pozitivno jedino to što ima manje vjetra nego inače", govori Simović.
Posljednji požar koji se dogodio na dubrovačkom području, planuo je sinoć na otoku Koločepu. No i on je, kao i svi ostali, brzom reakcijom vatrogasaca uspješno savladan.
Uz sve više temperature, dugotrajnije toplinske valove i razdoblja bez kiša, čini se da je ovo situacija s kojom ćemo se u budućnosti sve češće susretati - zahtjevnijim i učestalijim požarima, izgorjelim šumama te lošijom kvalitetom zraka kojeg udišemo.
