POLITIČARI, policija i prosvjednici - Glasgow, najveći škotski grad i domaćin klimatske konferencije Ujedinjenih naroda, u ponedjeljak na dva dana postaje politička prijestolnica svijeta.

Na skup za spas svjetske klime kojim predsjeda Ujedinjeno Kraljevstvo stiže oko 120 čelnika - američki predsjednik Joe Biden s tisuću delegata, odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel, indijski premijer Narendra Modi, japanski premijer Fumio Kishida, među ostalima. U Škotsku je stigao i hrvatski premijer Andrej Plenković. 

Na skup neće doći ruski predsjednik Vladimir Putin, koji će se skupu obratiti samo snimljenom porukom, Xi Jinping, predsjednik Kine koja je najveći svjetski emiter štetnih plinova, ni Jair Bolsonaro, predsjednik Brazila, doma amazonskih pluća Zemlje, koji ne vjeruje u klimatske promjene. 

Dolaze i bivši američki predsjednik Barack Obama, slavna švedska tinejdžerska aktivistica Greta Thunberg, britanski prirodoslovac i televizijski autor David Attenborough i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres. 

Trebao je doći i papa Franjo, neće radi zdravlja

U Glasgow je trebao stići i papa Franjo, no zbog zdravlja će izostati, kao i britanska kraljica Elizabeta - nju će predstavljati sin i unuk, prinčevi Charles i William. 

Na skupu se očekuje 25 tisuća delegata, zbog čega dio britanskih medija to smatra najvećim diplomatskim susretom u britanskoj povijesti i najvećim događajem u Ujedinjenom Kraljevstvu od Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine.

Zbog velikog interesa proces akreditiranja za novinare zatvoren je nekoliko tjedana prije prvotno određenog roka.

U ponedjeljak je delegate i posjetitelje na ulazu u COP26 tako dočekala velika gužva.

Svi koji stižu morali su se testirati prije puta PCR-testom, čak i ako su već bili primili dvije doze cjepiva, a u Škotskoj će se morati testirati brzim testom svaki dan prije dolaska na COP26. 

Očekuju se brojni prosvjednici

Na ulice Glasgowa slit će se i ogroman broj prosvjednika, njih nekoliko desetaka tisuća. Prosvjednička skupina Extinction Rebellion najavila je da želi izazvati poremećaje, a ekološka organizacija Greenpeace da će ući u gradsku luku na rijeci Clyde svojim brodom Rainbow Warrior, iako su plovila zabranjena u vrijeme konferencije.

Da aktivisti ne budu uspješni u svom naumu brinut će se 10 tisuća policajaca koji su stigli u Škotsku iz cijelog Ujedinjenog Kraljevstva, što će koštati oko 250 milijuna funti, piše BBC. 

Toliki broj ljudi u Glasgowu, gradu koji broji oko 600 tisuća stanovnika, rezultirao je eksplozijom rasta cijena smještaja, ako ga se uopće može pronaći. Gradske vlasti procjenjuju da grad ima kapacitet od 15 tisuća soba. 

Stoga je velik broj sudionika, onih koji primjerice nisu htjeli boraviti za gotovo 100 eura dnevno u kombiju koji se nudio na Airbnb-ju u Glasgowu, smješten u obližnjim mjestima i sat vremena udaljenom Edinburghu. U glavnom škotskom gradu smještena je i hrvatska delegacija.

Kako bi proširili kapacitete, u Glasgow su stigla dva kruzera, a pokrenuta je i mreža na kojoj su stanovnici Glasgowa otvorili svoje domove za posjetitelje, posebno aktiviste koji si ne mogu priuštiti skuplji smještaj. BBC procjenjuje da krevet nije našlo više od tri tisuće ljudi, velik dio njih iz siromašnijih država. 

Britanski Channel 4 prenio je priču o bračnom krevetu u Glasgowu koji je iznajmljen dvojici delegata s Jamajke i Kajmanskih otoka koji se (još) ne poznaju. 

Dodatan kaos u Glasgowu zamalo su stvorili željezničari ScotRaila koji su zaprijetili štrajkom, ciljano zbog COP-a, no u posljednji čas uspjeli su dogovoriti rast plaće s gradskim vlastima. 

Postizanje dogovora nije uspjelo radnicima gradske čistoće pa su oni u ponedjeljak od ponoći, u vrijeme skupa o zaštiti planeta, prestali čistiti ulice i odvoziti smeće.

"Ugljen, automobili, novac i drveće"

"Ugljen, automobili, novac i drveće", sažeo je britanski premijer Boris Johnson glavne teme konferencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda kojoj je domaćin u Glasgowu.

"Ljudi su često uobraženi oko naše povijesti i civilizacije. Mislimo da nemilosrdno marširamo naprijed, a zapravo sudjelujemo u vlastitom padu i propasti", kazao je u nedjelju Johnson, premijer države koja ove godine predsjeda COP-om.

Slučajno ili ne, konzervativni političar razgovarao je s novinarkom BBC-ja u rimskom Koloseumu, jednom od simbola najmoćnijeg pa propalog Rimskog Carstva. 

Točka bez povratka

COP, što je kratica za Konvenciju stranaka (Convention of Parties), održava se svake godine od 1995., izuzev lanjske zbog pandemije covida-19.

Ovogodišnji, 26. susret u Glasgowu, smatra se najvažnijim od Pariza 2015. godine. 

Svjetske države u francuskoj su se prijestolnici, na skupu koji je bio najveće okupljanje državnika u povijesti, nominalno obvezale na ograničenje rasta temperature do 2050. na 2 stupnja u minimalnom, a 1.5 stupnjeva u poželjnom scenariju, kao i na redukcije emisija štetnih plinova za 45 posto do 2030. u odnosu na 2010. godinu.   

Prema podacima UN-a, umjesto da ih smanji, svijet je trenutno na 16 posto više emisija nego prije 11 godina, što ga vodi prema zagrijavanju od 3 stupnja. 

"Zvona za uzbunu su zaglušujuća", rekao je u kolovozu glavni tajnik svjetske organizacije Antonio Guterres nakon izvješća da je čovječanstvo blizu točke bez povratka po pitanju globalnog zagrijavanja. 

Američki izaslanik za klimu John Kerry proglasio je sastanak u Glasgowu "posljednjom dobrom prilikom" da se nešto učini za Zemlju.  

Ugljen, da ili ne?

Iako su se u međuvremenu održala četiri COP-a, susret u Škotskoj smatra se najvažnijim od 2015. jer prema Pariškom sporazumu države potpisnice svakih pet godina moraju ažurirati i nadograditi takozvane "nacionalne utvrđene doprinose" (NDC). 

Trenutni NDC-jevi nisu dovoljni da bi se ispunili ciljevi iz Pariza, a pošto su oni pravno neobvezujući, pitanje je koliko ih države uopće provode, upozoravaju kritičari. 

Na važnost summita u Glasgowu utjecale su i klimatske katastrofe koje su u međuvremenu pogodile svijet poput golemih požara u Australiji, SAD-u i brazilskoj Amazoniji, poplava u Njemačkoj, tornada u Češkoj i slično. 

Jedna od glavnih tema susreta bit će inicijativa o napuštanju ugljena, energenta koji zorno pokazuje koliko je teška suradnja između svjetskih država s različitim interesima u borbi protiv klimatskih promjena.

"Ovaj COP treba biti kraj industriji ugljena", rekao je predsjednik ovogodišnjeg COP-a Alok Sharma, britanski političar iz redova Johnsonovih konzervativaca. 

Ugljen danas predstavlja 45 posto štetnih emisija u sektoru energetike, no njegovo odbacivanje neće biti lak zadatak jer je dio država ovisan o tom energentu. 

Kina, trenutno u energetskoj krizi koja rezultira redukcijama struje, proizvodi i troši više ugljena nego ostatak svijeta zajedno, a ove godine će to biti 6 posto više nego prošle godine, piše The New York Times.

U isto vrijeme australski ministar za resurse i vodu Keith Pitt najavljuje kako "industrija ugljena ima veliku budućnost u Australiji" te da će ona i dalje davati značajan doprinos australskom gospodarstvu nakon 2030. godine. Ugljen je trenutno drugi najveći izvozni proizvod Australije, a ispred nje su samo Indija, Indonezija i Kina. 

U Europi je primjer Poljska koja gotovo 80 posto svojih energetskih potreba dobiva iz ugljena. Njezin premijer najavljuje da će država postići nultu emisiju "svojim ritmom". 

Bilijun stabala i sto milijardi dolara

Jedan od ciljeva COP-a u Glasgowu bit će ubrzanje preustroja industrije prema automobilima koji ne proizvode štetne plinove. Prema Pariškom sporazumu, do 2040. svi automobili u svijetu moraju imati nultu emisiju. Promet je odgovoran za 14 posto štetnih emisija, stoji u podacima UN-a. 

Države će razgovarati i o načinima zaustavljanja deforestacije i o zaštiti šuma, a Johnson je uoči susreta pozvao na sadnju "bilijuna stabala". 

Jedna od ključnih tema COP-a bit će financije. Na susretu u Kopenhagenu 2009. razvijene države obećale su da će do 2020. zajedno davati 100 milijardi dolara pomoći zemljama u razvoju koje nisu toliko krive za emisije štetnih plinova poput bogatih država, ali su žrtve klimatskih promjena. 

Države G20, okupljene ovaj vikend u Rimu, odgovorne su za 80 posto svjetskih emisija. U svojoj završnoj izjavi pozvale su na "značajno i učinkovit" djelovanje kako bi se ograničilo globalno zatopljenje, no nisu predvidjele konkretne obaveze. 

Razvijene zemlje nisu ispunile obećanje o 100 milijardi dolara. Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), 2019. je prikupljeno samo 80 milijardi dolara. 

UN ističe kako je puni iznos potreban da se izgradi povjerenje sa zemljama u razvoju koje su teže pogođene i pandemijom covida-19 pa nemaju novca ili motivacije za dekarbonizaciju svojih ekonomija.

Greta ne očekuje ništa

Sharma, bivši bankar, optimističan je da će se to dogoditi jer su klimatska pitanja postala mainstream i u svijetu financija. 

"Zašto je tomu tako? Investitori pokušavaju predvidjeti budućnost jer im to donosi zaradu. A misle da će ona biti zelena", rekao je predsjednik COP26-a. 

I dok je velik dio javnosti skeptičan oko konkretnih rezultata koje bi susret u Glasgowu mogao donijeti, poput Grete Thunberg koja je stigla u Škotsku vlakom i ne očekuje ništa, ili desetaka tisuća prosvjednika koji bi trebali izaći na ulice Glasgowa, Sharma priznaje da će biti teško, no vjeruje u napredak. 

"Kad bivši bankari poput mene noću ostaju budni i razmišljaju o klimi, onda ima nade", rekao je u obraćanju uoči klimatskog samita.