SAMO u godinu dana, od kraja lipnja prošle do kraja lipnja ove godine, broj zaposlenih u Hrvatskoj smanjio se za više od 73.000. Istodobno, broj nezaposlenih skočio je na preko 150.000, što su razine nezaposlenosti kakve dugo ne pamtimo.

Nije samo korona nego i drugi faktori

Smanjenje broja zaposlenih i skok broja nezaposlenih izravne su posljedice koronakrize, koja nam je obilježila ovu godinu. No kako spomenuti podaci o kretanjima na tržištu rada obuhvaćaju ne samo prvu polovicu ove nego i drugu polovicu prošle godine, u kojoj u Hrvatskoj i Europi još nije bilo pandemije uzrokovane koronavirusom, smanjenje broja zaposlenih u tom se razdoblju može pripisati i drugim faktorima - od odlaska u mirovinu pa do nastavka iseljavanja. 

Broj zaposlenih smanjio se za grad veličine Zadra

U Hrvatskoj je, prema podacima DZS-a, krajem lipnja bilo zaposleno 1.512.452 ljudi. To je 73.021, ili 4,6 posto, manje nego krajem lipnja prošle godine, kada je u Hrvatskoj, prema konačnim podacima državne statistike, bilo zaposleno ukupno 1.585.473 ljudi. Drugim riječima, gotovo svaki 20. građanin koji je sredinom prošle godine radio sada više ne radi, a broj zaposlenih u tom se razdoblju smanjio otprilike za broj stanovnika Zadra.

Istodobno, broj nezaposlenih znatno je porastao. Naime, krajem lipnja prošle godine bez posla je, prema konačnim podacima državne statistike, bilo 114.498 građana, a godinu kasnije 150.651, što je skok za gotovo trećinu.

Stvaran broj ljudi koji su ostali bez posla je još veći

Pritom valja imati na umu da je ovdje riječ o ukupnom broju nezaposlenih: stvaran broj ljudi koji su u koronakrizi ostali bez posla veći je nego što to na prvi pogled izgleda i doseže oko 50.000, no kako su pojedine djelatnosti čak i u kriznim uvjetima zapošljavale, ukupan rast broja nezaposlenih na kraju je ipak manji. Osim toga, upozoravaju ekonomisti, dio ljudi koji su ostali bez posla i ne prijavljuje se na burzu rada, kako zbog toga što na njoj zbog neispunjavanja uvjeta neće ostvarivati nikakva prava tako i zbog toga što ne vjeruje da će na burzi rada naći posao. 

Sindrom obeshrabrenih radnika

"Tu govorimo o sindromu obeshrabrenih radnika koji je u Hrvatskoj od ranije poznat. Dio ljudi koji je ostao bez posla jednostavno ne vjeruje da će preko burze rada naći novi posao pa se i ne prijavljuje na nju", objašnjava za Index Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta. 

Prognoze o kretanjima na tržištu rada u nastavku godine naš sugovornik nije želio davati, ističući kako je situacija vrlo neizvjesna. Dobra turistička sezona, doduše, budi stanoviti optimizam, no otvoreno ostaje pitanje kako će se u nastavku godine razvijati epidemiološka slika, a time i kakve će poteze vući vlasti na suzbijanju epidemije koronavirusa. 

"Čini se da poduzetnici, posebno oni mali, sada ispipavaju teren i čekaju kakve će poteze vlasti vući na jesen. Zdravlje ljudi svakako je na prvom mjestu, ali ako dođe do oštrijih mjera koje bi ugrozile potrošnju, moglo bi doći i do znatnog porasta nezaposlenosti", upozorava Nestić.

Čeka nas daljnji rast nezaposlenosti

Kako god se razvijala situacija, jasno je da nas na tržištu rada u nastavku godine čeka nastavak rasta nezaposlenosti: dio ekonomista kaže i da bi brojka od 200.000 nezaposlenih na kraju godine izgledala optimistično. Već i podatak DZS-a da je u godinu dana, od kraja lipnja prošle do kraja lipnja ove godine, više od 2000 hrvatskih tvrtki moralo staviti ključ u bravu dovoljno govori o ozbiljnosti situacije. Dobar dio njih prekinuo je poslovanje u vrijeme lockdowna u kojem smo na proljeće proveli mjesec i pol, a od čega se brojni poduzetnici nikada nisu oporavili. Štoviše, mnogi nisu ni ponovno pokretali poslovanje. 

Stoga će kretanja na tržištu rada u nastavku godine ovisiti o epidemiološkoj situaciji, ali i o odgovoru vlasti na taj izazov. Također, ovisit će o mjerama koje će vlada vući kako bi pomogla gospodarstvu da se održi iznad vode. Na kraju, zaključuju ekonomisti, ovisit će i o dubini ponora u koji nas je gurnula koronakriza, a čije bismo razmjere trebali vidjeti uskoro.