KORONA-KRIZA

Pred nama je teška godina. HNB: Slijedi pad BDP-a i plaća, rast nezaposlenosti...

Pred nama je teška godina. HNB: Slijedi pad BDP-a i plaća, rast nezaposlenosti...
Foto: Tomislav Miletis/Pixsell

KORONA-udar na hrvatsko gospodarstvo bit će jači od prvotnog udara posljednje recesije, upozorava se u novim prognozama hrvatske središnje banke. 

U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), naime, očekuju da će gospodarska aktivnost u Hrvatskoj u ovoj godini pasti 9,7 posto u odnosu na prošlu godinu. I to u "povoljnijem" i izglednijem, odnosno, kako to kažu u središnjoj banci, osnovnom scenariju. To će biti veći pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) nego 2009. godine, kada je zbog udara svjetske financijske krize hrvatsko gospodarstvo potonulo 7,4 posto. 

Veći pad gospodarske aktivnosti nego 2009. godine

"Realni BDP Hrvatske na razini cijele 2020. mogao bi se smanjiti za 9,7 posto, što je izraženija kontrakcija u odnosu na pad ekonomske aktivnosti zabilježen nakon eskalacije globalne financijske krize. Pritom se očekuje smanjenje svih sastavnica domaće i inozemne potražnje", stoji u novom broju publikacije HNB-a Makroekonomskih kretanja i prognoze. 

U središnjoj banci ističu kako su sve prognoze vezane uz koronakrizu krajnje neizvjesne, budući da nitko u ovom trenutku ne može predvidjeti daljnje kretanje koronavirusa i vjerojatnost pronalaska lijeka i cjepiva. Stoga su i prognoze podložne daljnjim promjenama. 

Pesimističan scenarij

Za svaki slučaj, u HNB-u su razvili i pesimističan scenarij, za koji se nadaju da je manje vjerojatan, a koji uključuje drugi val pandemije koronavirusa. U tom slučaju, ističe se u publikaciji, pad hrvatskog BDP-a u ovoj bi godini bio veći i iznosio bi 11,4 posto. Ovdje, međutim, treba reći kako prognoze HNB-a ne uključuju novac iz fonda za oporavak koji osniva EU, a koji bi ipak trebao ublažiti pad u gospodarsku provaliju. 

Koliko god, na kraju, potonula gospodarska aktivnost u Hrvatskoj u ovoj godini, već sada je jasno da će posljedice biti velike. Na njih upozoravaju i stručnjaci HNB-a u svojim prognozama.

Prije svega, ističe se u publikaciji, Hrvatsku u ovoj godini očekuje velik pad prihoda od turizma. Posljedica toga, kao i slabljenja ekonomske aktivnosti općenito, bit će rast nezaposlenosti pa bi anketna stopa nezaposlenosti, ona koja je u skladu sa standardima Međunarodne organizacije rada (ILO) i međunarodno je usporediva, u ovoj godini mogla doseći 9,1 posto. To je znatno više nego prošle godine, kada je anketna stopa nezaposlenosti iznosila 6,6 posto. 

Rast nezaposlenosti i pad plaća

Zbog koronakrize i pokušaja vlade da pomogne gospodarstvu i očuva radna mjesta, u HNB-u ocjenjuju da će manjak u proračunu u ovoj godini doseći vrijednost 6,8 posto BDP-a. Porast će i zaduživanje države. 

S druge strane, u 2020. se očekuje usporavanje kreditiranja stanovništva. Zaposleni će se suočiti i s padom plaća. 

"Kada je riječ o plaćama, očekuje se pad plaća, i to ponajprije zbog smanjenja plaća u privatnom sektoru", poručuju analitičari HNB-a u publikaciji. 

Pad potražnje uzrokovan koronakrizom i pad cijena nafte Hrvatsku će u ovoj godini ponovno vratiti u zonu deflacije, odnosno pada opće razine cijena. Prognoze HNB-a pokazuju da u ovoj godini možemo očekivati smanjenje opće razine cijena za 0,1 posto u odnosu na prošlu godinu.

Čeka nas brži oporavak nego u zadnjoj recesiji

Iako će gospodarski sunovrat u ovoj godini, po svemu sudeći, biti teži nego 2009. godine, u središnjoj banci smatraju da Hrvatska ipak ne treba strahovati od reprize scenarija dugotrajne recesije, poput one zadnje, u kojoj smo proveli šest godina i po čemu smo bili neslavni europski rekorder. Umjesto toga, u HNB-u vjeruju da već u sljedećoj godini slijedi oporavak pa bi hrvatski BDP u 2021. godini trebao porasti 6,2 posto. Međutim, napominju u HNB-u, čak ni takav rast neće biti dovoljan da se naše gospodarstvo brzo vrati u stanje u kakvom je bilo prije izbijanja koronakrize, već ćemo za to morati još malo pričekati. Naravno, i ovdje treba reći da su prognoze podložne promjenama i ovisit će o kretanjima vezanima uz pandemiju koronavirusa. 

Ipak, ostvare li se prognoze o oporavku u 2021. godini, a što će u velikoj mjeri ovisiti i o turizmu, u sljedećoj godini možemo očekivati smanjenje stope nezaposlenosti na 7,8 posto. Oporavak ekonomije povoljno će se odraziti i na državnu blagajnu pa bi se ukupan proračunski manjak u 2021. trebao znatno smanjiti i iznositi 2,4 posto BDP-a.  

Oporavak potražnje generirat će i rast cijena. Stoga u HNB-u u  2021. godini očekuju stopu inflacije od 0,7 posto. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara