Foto: 123rf

PROCIJEPLJENOST djece u Hrvatskoj u padu je u zadnjih pet godina, prvenstveno u predškolskoj dobi - do prije šest godina protiv ospica, rubeole i zaušnjaka bilo je cijepljeno 95 posto djece, a sada ih je 89,7 posto, upozorio je na okruglom stolu "Cijepljenje – činjenicama protiv mitova" voditelj Službe za epidemiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Bernard Kaić.

"Pad broja cijepljene djece dogodio se prvi put u 30 godina, jer je procijepljenost od 1980-ih godina kontinuirano rasla", istaknuo je Kaić na skupu u organizaciji Koalicije udruga u zdravstvu.

Procijepljenost pada prvenstveno u predškolskoj dobi

"Do prije pet godina imali smo procijepljenost djece u predškolskoj i školskoj dobi za sva cjepiva iz obveznog programa cijepljenja iznad 90 posto, a sada ona pada, prvenstveno u predškolskoj dobi", rekao je Kaić.

Najveći pad procijepljenosti djece protiv ospica, rubeole i zaušnjaka zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a prilično je zamjetan pad i u Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

"Sve to povećava broj osjetljive djece, prvenstveno u predškolskoj dobi, što povećava rizik od izbijanja epidemija tih bolesti kojih već dugo nemamo, a ako su se i pojavile bile su malog obuhvata. Jedino nas izvlači i dalje visoka procijepljenost u školskoj dobi, pa veliki dio djece koja u predškolskoj dobi propuste cijepljenje to nadoknadi kasnije", kaže Kaić.

Roditelji oklijevaju s cijepljenjem

Pedijatrijski infektolog iz Klinike za zarazne bolesti "Fran Mihaljević" Goran Tešović smatra kako je problem necijepljenja djece "mrvicu prenapuhan", a temelji se na nekim istraživanjima koja nisu u cijelosti objektivna. Prema tim istraživanjima 10 posto ljudi ne cijepi svoju djecu, a 20 posto razmišlja da ih ne bi trebalo cijepiti protiv svih bolesti koje su u obveznom programu.

"Ti koji oklijevaju vjerojatno još uvijek cijepe djecu, no pitanje je dokle. Činjenica je, po službenim podacima HZJZ-a, da je za prvu dozu cjepiva protiv zaušnjaka, ospica i rubeole u nekim dijelovima Hrvatske, u srednjoj i južnoj Dalmaciji, broj cijepljenih pao na oko 80 posto, a u nekim dijelovima i ispod 80 posto", kaže Tešović.

Najrealnija opasnost od epidemije ospica

Upozorava da je trenutno najrealnija opasnost od pojave epidemije ospica, budući da ta epidemija traje u Rumunjskoj i Italiji. U Rumunjskoj je, navodi, preko 14.000 oboljelih s visokom smrtnosti od 34 slučaja, dok je u Italiji više od 4000 oboljelih i dvoje umrlih, a kako su to zemlje u našoj neposrednoj blizini, moguć je uvoz bolesti.

Pedijatar Milivoj Jovančević poručuje da je najvažnije roditeljima pružiti sve relevantne informacije i uputiti ih na izvore dodatnih informacija kako bi mogli odgovorno donijeti odluku o cijepljenju djeteta. U njegovoj je ambulanti cijepljeno preko 98 posto od 1600 djece. Ostalo su djeca s teškim kroničnim bolestima, kod kojih se mora pričekati s cijepljenjem, te dvoje-troje zdrave necijepljene djece.

"Meni je bitno da su roditelji svjesni rizika ako ne cijepe dijete, odnosno kako izgledaju neke bolesti za koje praktički više ne znamo. Ne treba raditi preveliki 'presing', nije uloga pedijatra nagovaranje nego informiranje, kako bi u partnerskom odnosu donijeli odluku koja je najbolja za dijete", rekao je.

No, veliki je problem ako dijete treba ići u vrtić. "Dijete ne može ići u veliki kolektiv niti se od osoblja koje radi u predškolskim ustanovama može tražiti da preuzmu odgovornost da se dijete razboli", dodaje.

Strahove roditelja izazivaju mediji i internet

Jovančević ističe da strahove kod roditelja uzrokuju razni mediji i dobrim dijelom internet, jer ljudi ne mogu razlučiti koji su pouzdani izvori informacija. Primjer je autizam, čiju se pojavu pogrešno povezalo s cijepljenjem, iako je stvarni uzrok drugi.

Upozorava kako je i dosad bilo po jedno ili dvoje djece s ospicama koji su došli iz inozemstva, ali to nije dovelo do epidemije, budući da su druga djeca zaštićena.

"No, moramo imati na umu da određene skupine ljudi nisu zaštićene od ospica - mlađi od godine dana, odnosno 300.000 djece, kronični bolesnici i velika populacija starijih koji se nisu cijepili u mladosti jer tada nije bilo cjepiva", kazao je Jovančević.

Teške nuspojave kod cijepljenja, koje se najčešće spominju kao razlog odbijanja cijepljenja djece, zapravo su iznimno rijetke, a najčešće nuspojave su povišena tjelesna temperatura i bol na mjestu uboda, koje variraju od cjepiva do cjepiva, rečeno je na skupu.