OKO 150 osoba godišnje u Hrvatskoj oboli od akutne mijeloične leukemije, a stopa preživljenja oboljelih je za oko pet posto niža od EU prosjeka, istaknuto je u utorak na okruglom stolu o mogućnostima liječenja, ishodima i kvaliteti života oboljelih od te bolesti.

Svakog tjedna tri osobe u Hrvatskoj doznaju da su oboljele od akutne mijeloične leukemije (AML), njih čak 156 godišnje, pokazuju dostupni podaci Registra za rak za 2019.

U Hrvatskoj je prosjek petogodišnjeg preživljenja AML-a 12.6 posto, dok je prosjek u EU 17.2 posto, što pokazuje da postoji značajan prostor za unapređenje liječenja, složili su se okupljeni specijalisti i članovi udruga pacijenata.

AML je najčešća akutna leukemija u odrasloj životnoj dobi, a najčešća dob pri dijagnozi je 65 godina, s porastom incidencije nakon 65. godine.

Iako je AML najčešći oblik akutne leukemije u odraslih osoba, nažalost ima najlošije preživljenje te je izlječiva samo u oko 40 posto bolesnika mlađih od 60 godina, najčešće putem transplantacije koštane srži od nesrodnog davatelja.

Kako je AML bolest koja brzo napreduje, od iznimne je važnosti da pacijenti mogu doživjeti transplantaciju, jer ona može omogućiti ozdravljenje. Da se što više poveća šansa uspješne transplantacije uz standardnu terapiju citostaticima bitno je pacijentima omogućiti pristup specifičnim pametnim terapijama, kako je slučaj u mnogim europskim sustavima javnog zdravstva, istaknuli su sudionici okruglog stola.

Ta pametna terapija pomaže povećati prosječno ukupno preživljenje, kao i kvalitetu života onih koji nisu kandidati za transplantaciju. Zato je bitno da su i u Hrvatskoj dostupni inovativni lijekovi, posebno za bolesnike s relapsnom i refraktornom akutnom mijeloičnom leukemijom, istaknula je Ranka Serventi Seiwerth sa Zavoda za hematologiju KBC-a Zagreb.

Lijekovi koji se dodaju citostatskoj terapiji značajno povećavaju šanse za uspješnu transplantaciju, koja može dovesti do potpunog ozdravljenja, poručila je Serventi Seiwerth te dodala da su neki od tih lijekova trenutno u postupku odobravanja kod HZZO-a.

"U Hrvatskoj imamo 70 tisuća uzoraka koštane srži i relativno brzo možemo naći nesrodnog darivatelja, zbog čega gotovo svaki pacijent u RH ima šansu za transplantaciju i izlječenje. Broj transplantacija u RH došao je do sto godišnje, zbog čega su nam brojke u europskom prosjeku", istaknuo je hematolog Radovan Vrhovac.

Predsjednik Hrvatske udruge leukemija i limfomi (HULL) Dražen Vincek poručio je da Hrvatska treba biti otvorenija prema bržoj primjeni inovativnih lijekova. 

Svoja iskustva na okruglom stolu podijelila su i dva pacijenta kojima je transplantacija pomogla da se potpuno izliječe od bolesti i datum kad su transplantirani smatraju drugim rođendanom koji slave kao i pravi.