NA LIJEKOVE je prošle godine u Hrvatskoj potrošeno skoro 10 milijardi kuna. Građani su gotovo milijardu kuna potrošili na bezreceptne lijekove. Potražnja za vitaminom D je porasla za 50 posto samo zbog koronavirusa.

Prema globalnim stručnim procjenama, trećina lijekova završi u otpadu. Kako piše HRT, u Hrvatskoj u lijekovima godišnje bacimo tri milijarde kuna. Prošle godine je samo na lijekove na recept potrošeno preko četiri milijarde kuna. Toliko su na lijekove ukupno potrošile bolnice, ljekarne i građani.

"Najviše se troši na antihipertenzive, znači lijekove za snižavanje povišenog krvnog tlaka, trošimo na lijekove protiv šećerne bolesti, na lijekove za smirenje i te skupine lijekova. Potrošnja veća od prosječne, prema našim podacima, bila je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Sisačko-moslavačkoj, Krapinsko-zagorskoj i u Karlovačkoj županiji", kaže za HRT Pero Draganić, glavni savjetnik za promet lijekovima i farmakoekonomiku u HALMED-u.

Veliki troškovi zbrinjavanja

Lijekovi se plaćaju i bacaju, ne piju i vraćaju. "Radi se o smrti pacijenta vrlo često, ali i o adherenciji, znači pacijenti dignu lijekove, ali ih ne troše", govori magistra farmacije Lucija Zečević.

U ljekarnama se brzo puni farmaceutski otpad, a troškovi zbrinjavanja su ogromni. Šefica Hrvatske ljekarničke komore, magistra farmacije Ana Soldo, kaže da su 2019. radili veće istraživanje na većem broju ljekarni u kojima su otprilike shvatili da je trošak zbrinjavanja tih lijekova šest milijuna kuna.

"Iz mog osobnog radnog iskustva najveća vrijednost koju sam vidjela da je pacijent vratio je 110.000 kuna, samo za jednog pacijenta", kaže Soldo. To liječnicima otežava posao.

"Kad pacijentu propišemo lijek, on ga podigne i ako ga ne pije, mi imamo krivu informaciju. Na sljedećem pregledu nemamo odgovor na terapiju. Tu smo onda u nedoumici što dalje napraviti i sumnjamo u svoje sposobnosti. To je s jedne strane jako štetno za njihovo zdravlje, a s druge strane ogroman trošak za zdravstvo", naglašava obiteljska liječnica Branislava Čilić.

"Pacijenti moraju redovito uzimati terapiju"

Soldo je tijekom gostovanja u Dnevniku HTV-a rekla da je najvažnije shvatiti da kod propisivanja lijeka ne prestaje briga o lijeku. 

"Tek onda svi zajedno moramo brinuti o tome da taj pacijent redovito uzima svoju terapiju, da razumije što mu ona znači. To je ključna stvar. Jer prema našim istraživanjima, kao i drugih zemalja koje se bave svojim troškovima bolje nego mi, polovica ljudi ili ne uzima redovito svoju terapiju ili je ne uzima nikako. Iza odgovora na pitanje zašto pacijenti preuzmu terapiju iako je ne žele krije se kompleksna psihologija. Iz perspektive našeg društva rekla bih da svatko od nas želi biti dobar sa svojim liječnikom i ljekarnikom. Oni će odraditi svu proceduru i kad dođu doma, oni nastave po svom", kaže Soldo.

Ekološko zbrinjavanje

Soldo smatra da ljudi vole imati zalihe jer kupuju lijekove bez recepta koje bacaju kada im istekne rok trajanja. 

"Nemamo baš veliku svijest o ekološkom zbrinjavanju pa velik dio lijekova završi u komunalnom otpadu, umjesto da je vraćen u ljekarnu. Naša istraživanja kvalitete vode ukazuju na velike količine hormona i antibiotika koji dolaze iz smeća.

Lijekovi su propisani da biste živjeli kvalitetnije i bolje. Nažalost, oni koji ne uzimaju svoje lijekove, završit će u bolnici i njihov život će izgledati puno lošije .Lijekove treba odnijeti u ljekarnu jer ih ondje zbrinu na ekološki način i ne onečišćuje se okoliš", rekla je Soldo.

"Trend nestašice lijekova sve gori"

"Trend nestašice lijekova sve je gori. Covid i svjetska kriza pokazali su koliko je Europa ovisna o drugim tržištima. Nestašice lijekova su nam sve češći problem. Situacija se sad čak malo stabilizirala, ali ako pogledate službene stranice HALMED-a ili HZZO-a, na dnevnoj razini nedostaje više od 200 lijekova u Hrvatskoj.

Kratkoročno će taj trend rasti. No Europa radi strategiju da se proizvodnja lijekova vrati na europsko tlo i mislim da ćemo kroz pet ili deset godina biti malo sigurniji u tom dijelu", kazala je Soldo za Dnevnik HTV-a.