*Savjetodavnu pomoć suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti na više mjesta. U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko brojeva telefona za psihološku pomoć:

Tako u sklopu Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb djeluje Centar za krizna stanja i prevenciju suicida, u koji se može doći bez najave i uputnice između 8 i 20 sati ili nazvati telefon 01 2376 470 od 0 do 24 sata.

Psihološku pomoć možete dobiti i na Hrabrom telefonu na broju 116 111.

Psihološki centar TESA pruža besplatno psihološko telefonsko savjetovanje na broju 01 4828 888 svakog radnog dana od 10 – 22 h.

Hrvatska udruga za prevenciju suicida – HUPS u Virovitici djeluje od 2008. godine te nudi pomoć putem broja 033/721-178

POČETKOM godine Zadar je pogodila vijest da su u razmaku od par sati dvije mlade ženske osobe počinile samoubojstvo, svako malo se ovakve vijesti pojavljuju u medijima, a poražavajuće su statistike prema kojima se u Hrvatskoj svakog dana u prosjeku ubije otprilike dvoje ljudi, što na godišnjoj razini iznosi oko 700 osoba, odnosno posljednjih godina ta brojka varira od 600 do 700 osoba godišnje, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo svake godine u rujnu obilježava Svjetski dan prevencije samoubojstava i objavljuje izvještaj o stopi samoubojstava u Hrvatskoj, a posljednje takvo je objavljeno u rujnu 2018. godine. Tako se 2017. u Hrvatskoj ubilo 635 ljudi, od toga 159 žena, a najugroženija je skupina ona u dobi od 55 do 69 godina, budući da su oni, kako pokazuju statistike, počinili najviše samoubojstava. Godinu prije, odnosno 2016., registrirana su ukupno 683 izvršena samoubojstva, 515 muškaraca i 168 žena je počinilo suicid, a kako HZJZ otkriva, najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje.

Podaci HZJZ-a pokazuju da županije primorskog dijela Hrvatske bilježe niže stope izvršenih samoubojstava od pojedinih županija kontinentalnog dijela.

"Izvršena samoubojstva su jedan od vodećih uzroka smrti od ozljeda u Hrvatskoj", upozoravaju u HZJZ-u.

Kroz godine se bilježe oscilacije u broju izvršenih samoubojstava kao i u broju izvršenih samoubojstava prema broju stanovnika (stopa/100.000). Od 1999. godine je prisutan trend pada samoubojstava.

Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi

"U 1985. godini je počinjeno 1.050 samoubojstava (stopa 21,5/100.000). Podjednak, a ujedno i najveći broj samoubojstava registriran je 1987. i 1992. godine (1.153 slučaja, stopa 24,1/100.000 i 1.156 slučajeva, stopa 24,2/100.000). Najmanje izvršenih samoubojstava je registrirano 1995. godine (930 slučajeva, stopa 19,4) te u razdoblju 2000. - 2017. godine (926 slučajeva, stopa 20,9 2000. godine; 635 slučajeva, stopa 15,4/100.000 2017. godine). S obzirom na spol, omjer samoubojstava muškaraca i žena se kretao u rasponu od 2,2 do 3,7:1", kažu u HZJZ-u.

Dobno-standardizirane stope smrtnosti zbog samoubojstava u Hrvatskoj, za sve dobi i dob do 64 godine, pokazuju oscilacije do 1997. godine, a od 1998. godine je prisutan pad stope (2016. godine stopa 13,2/100.000 za svu dob i 10,9/100.000 za dob do 64 godine). Za dob od 65 i više godina je stopa, uz izrazitije oscilacije, također u znatnom opadanju od 1998. godine (2016. godine stopa 31,3/100.000).

Stope smrtnosti zbog samoubojstava rastu s dobi, navode u HZJZ-u. Također, prema dobi postoje razlike u trendovima kretanja stopa samoubojstava. Za dob do 14 godina stopa ne prelazi 1 slučaj na 100.000. U 2017. godini nije zabilježen nijedan slučaj samoubojstva u toj dobi.

U pojedinim godinama je u Hrvatskoj kao i u mnogim zemljama bio zabilježen porast stope samoubojstava u dobi 15-19 godina, od 2000. godine nadalje bilježi se pad stope (2017. g. stopa 4,1). Za dob 20-49 godina je stopa do 2000. godine blaže oscilirala, otada je u padu (2017. g. stopa 11,9), a za dob 50-64 godine je stopa oscilirala do 2005. godine, otkada ima trend pada (2017. g. stopa 23,0). Za dob od 65 i više godina stopa do 2000. godine izrazitije oscilira, a nadalje je prisutan njen pad (2017. g. stopa 28,0).

Najviše samoubojstava vješanjem

Najčešći način izvršenja samoubojstava u oba spola je vješanje. U ratnim i poratnim godinama znatno je porastao broj samoubojstava vatrenim oružjem, posebice u muškaraca. Posljednjih je godina sve manje registriranih samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem i eksplozivom; 2017. godine je udio ovog načina počinjenja u ukupnom broju samoubojstava iznosio 13,5 %.

U odnosu na zemlje Europske unije Hrvatska bilježi više stope smrtnosti zbog samoubojstava od prosjeka stopa za zemlje članice EU-a prije svibnja 2004., no u usporedbi s prosjekom stopa samoubojstava za zemlje članice EU-a poslije svibnja 2004., Hrvatska bilježi podjednaku stopu samoubojstava za sve dobi ukupno; nižu stopu za dob do 64 godine te višu stopu za dob od 65 i više godina.

Koliko su preventivne aktivnosti i promicanje mentalnog zdravlja važni, pokazuju i podaci ESPAD-ova (Euro­pean School Survey Project on Alcohol and Other Drugs) istraživanja iz 2011., provedenog na nacionalno reprezentativnom uzorku učenika koji u godini istraživanja navršavaju 16 godina (n=3002). U istraživanju je 8,4% učenika izjavilo da je u svom životu barem jednom pokušalo samoubojstvo (od toga 2,1% njih je trebalo medicinsku pomoć). Nadalje, 29,5% učenika je razmišljalo o tome da sami sebe ozlijede ili si naude na drugi način.

Istraživanja su pokazala kako socijalna izolacija povećava rizik samoubojstva, dok, naprotiv, jake veze među ljudima djeluju kao čimbenici zaštite. Pokazati da nam je stalo, slušati bez osuđivanja, jednostavno biti tu za nekoga može biti ključan čimbenik kod pojedinaca koji su vulnerabilni i zapravo predstavljati čin spašavanja života. No ne treba zaboraviti na neophodnost stručne pomoći i/ili liječenja.

*Savjetodavnu pomoć suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti na više mjesta. U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko brojeva telefona za psihološku pomoć:

Tako u sklopu Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb djeluje Centar za krizna stanja i prevenciju suicida, u koji se može doći bez najave i uputnice između 8 i 20 sati ili nazvati telefon 01 2376 470 od 0 do 24 sata.

Psihološku pomoć možete dobiti i na Hrabrom telefonu na broju 116 111.

Psihološki centar TESA pruža besplatno psihološko telefonsko savjetovanje na broju 01 4828 888 svakog radnog dana od 10 – 22 h.

Hrvatska udruga za prevenciju suicida – HUPS u Virovitici djeluje od 2008. godine te nudi pomoć putem broja 033/721-178