U Italiji i Kini stopa smrtnosti od koronavirusa 3,4%, zašto se priča o 2%?

U Italiji i Kini stopa smrtnosti od koronavirusa 3,4%, zašto se priča o 2%?
Foto: Epa

VEĆ mjesec dana nakon pojave koronavirusa u kineskom gradu Wuhanu, lokalne i globalne zdravstvene institucije, uključujući i Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO), izašle su s brojkom koja govori da je stopa smrtnosti od tog virusa 2%.

No kada u kalkulator upišemo brojke za Italiju i izračunamo omjer umrlih i oboljelih, dolazimo do brojke od 3,4%. Isto se događa kada izračunamo postotak smrtnosti za cijelu Kinu; pojavljuje se iznos od 3,5%. Dakle, u oba slučaja stopa smrtnosti značajno je veća od navedenih 2%.

Mogli bismo pomisliti da se radi o globalnoj procjeni koja pokazuje manji postotak, odnosno da su se u računicu uvrstile zemlje u kojima za sada nema smrtnih slučajeva; poput SAD-a u kojem je 57 oboljelih, ali nitko do sada nije preminuo. No kada izračunamo smrtnost za ukupan broj oboljelih na cijelom svijetu, opet dolazimo do problematične brojke od 3,4%. Zašto?

Ne radi se o teorijama zavjere

Razlika između procijenjene stope smrtnosti i one u realnom vremenu, odnosno do koje dolazimo putem izračuna na kalkulatoru, proizlazi iz problematičnosti same računice mortaliteta. Ona se često prikazuje vrlo jednostavnom formulom koja gleda omjer umrlih i oboljelih, no ta je definicija vrlo često varljiva i neprikladna.

Naime, kada epidemija završi, stopa smrtnosti se računa formulom: smrt / slučajevi.

No, dok epidemija još traje, kao što je sada slučaj s koronavirusom, ovakav izračun je pomalo naivan i može biti pogrešan ako je, u vrijeme analize, ishod nepoznat za nezanemarivi udio pacijenata, piše Worldometers.

Drugim riječima, trenutan mortalitet zapravo je kalkulacija ukupnog broja slučajeva iz prošlosti, a ne trenutnog broja slučajeva u kojem ishod (oporavak ili smrt) udjela (najnoviji slučajevi) još nije utvrđen.

Preciznija formula bi bila:

CFR (case fatality rate) = smrt na dan x / slučajevi na dan x-{T}

(T = prosječno vremensko razdoblje od potvrde zaraze do smrti)

No, pitanje je imamo li dovoljno podataka za preciznu procjenu faktora T. Također, problem je u tome što su u mnogim zemljama prepoznati samo teži slučajevi zaraze, dok oboljeli s lakšim simptomima uopće nisu ni testirani (faktor - slučajevi na dan x). Kada bismo primjerice nekom fiktivnom metodom odjednom testirali sve ljude u Francuskoj, Italiji, Švicarskoj, Južnoj Koreji, Iranu itd., sigurno bismo imali značajno veći broj oboljelih, koji su sada prošli mimo radara, a što bi smanjilo stopu smrtnosti. S druge strane broj onih koji su umrli od posljedica virusa uvijek kasni za brojem oboljelih. Također, treba imati na umu da neće sve smrti biti točno pripisane niti na vrijeme prijavljene - neke će se prijaviti s višednevnim kašnjenjem.

Konačno, treba spomenuti kako je tijekom trajanja epidemije SARS-a Svjetska zdravstvena organizacija procijenila stopu smrtnosti na 3-4%, dok je u konačnici, kada je epidemija bila gotova, izračun mortaliteta bio 9,6%.

Od kuda onda 2%?

Procjena WHO-a od 2%, kao i procjena za R0 (prosječan broj zdravih osoba na koje će jedna zaražena prenijeti bolest), u početku je bila samo to – procjena. Kako se povećava broj zaraženih, odnosno pozitivnih na test za SARS-CoV-19, mijenja se i stopa smrtnosti. Ona u prosjeku i dalje ostaje ista, oko 2%, jer se u obzir uzima više faktora (lokacija, dostupnost liječenja, dostupnost pretraga itd.)

Tako je prema posljednjim procjenama stopa smrtnosti u Wuhanu 4,9%, u provinciji Hubei 3,1%, u ostalim kineskim provincijama 0,16%, a za cijelu Kinu 2,1%. Slična nacionalna stopa smrtnosti od oko 2% predviđa se za sve razvijene zemlje.

U demografskom kontekstu, stvari su još kompliciranije jer je utvrđeno kako češće od koronavirusa umiru muškarci (2/3 smrtnih slučajeva) i uglavnom starije osobe. Više od 80% umrlih su oni stariji od 60 godina, a više od 75% bolovalo je od drugih bolesti kao što su krvožilne bolesti, dijabetes, rak itd.

Trebamo pričekati

Mada je 29. siječnja Svjetska zdravstvena organizacija procijenila prosječnu stopu smrtnosti od koronavirusa na 2%, naglasila je da se radi o ranoj i privremenoj procjeni koja se može promijeniti te da za sada ne može davati bilo kakve definitivne izjave o tome kolika će u konačnici biti ukupna stopa smrtnosti.

Iz svega navedenog očito je da ćemo trebati još neko vrijeme pričekati konačan podatak o stopi smrtnosti od koronavirusa i shvatiti da se o brojki od 2% priča kao o procjeni koja se temelji na limitiranim podacima i koja se može u budućnosti promijeniti – kako na bolje, tako i na lošije.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara