DOK SVIJET zbraja umrle i oboljele od koronavirusa, a ekonomska kriza izazvana pandemijom se zahuktava, u pozadini se nastavlja američko-kineski gospodarski rat za zauzimanje i utvrđivanje prvog mjesta u svijetu.

No, ishod bitke mogao bi na kraju samo potvrditi postojeće stanje. Naime, obje zemlje ostat će supersile, kako ekonomske, tako i vojne i političke, ali značaj Kine u svijetu i dalje će rapidno rasti. Posebno, upozoravaju ekonomisti, nakon koronakrize. 

Cijene variraju od zemlje do zemlje pa ujednačeni podaci olakšavaju usporedbe

Podaci koje je nedavno objavio Međunarodni monetarni fond u listopadskom izdanju svoje publikacije World Economic Outlook, pokazuju da SAD i dalje ima najveći bruto domaći proizvod (BDP) u svijetu. Lani je, prema tim podacima, američki BDP dosegao vrijednost veću od 21,4 bilijuna dolara, dok prognoze za ovu godinu, koju je obilježila koronakriza, govore da će američki BDP iznositi 20,8 bilijuna USD. Istodobno, podaci MMF-a za Kinu pokazuju da je njen BDP lani iznosio nešto više od 14,7 bilijuna USD, dok bi u ovoj godini trebao doseći 15,2 bilijuna USD. Usporedbe radi, hrvatski je BDP lani iznosio nešto više od 60 milijardi USD, dok bi ove godine, prema prognozama MMF-a, trebao biti ispod 57 milijardi USD. Svjetski je BDP lani, prema podacima međunarodnih institucija, iznosio nešto manje od 88 bilijuna USD, dok bi ove godine, zbog koronakrize, trebao iznositi nešto manje od 84 bilijuna USD.

Ti su podaci, međutim, samo dio priče o značaju zemalja za svjetsku ekonomiju. Oni prikazuju BDP, odnosno ukupnu vrijednost roba i usluga koje se tijekom godine proizvedu u američkom i kineskom gospodarstvu, u tekućim cijenama. No, cijene se diljem svijeta jako razlikuju pa međunarodne organizacije sve češće za usporedbu koriste BDP (i ostale pokazatelje) iskazane u paritetu kupovne moći, odnosno svedene na određenu bazu, i tako "ujednačene", ističući kako razlike u cijenama mogu uvelike iskriviti stvarnu sliku. 

Pojednostavljeno, sendvič, kava, struja ili stanovanje ne koštaju jednako u SAD-u, Kini i drugim zemljama, a među zemljama postoje i velike razlike u visini plaća.To znači da se jednim dolarom u SAD-u ne može kupiti ista količina roba i usluga kao u, primjerice, Kini. Stoga se razlike u cijenama dobara i usluga nastoje eliminirati pa se tek onda uspoređuju među zemljama. Tako dolazimo do korigiranih podataka koji olakšavaju put kroz međunarodne usporedbe ključnih pokazatelja i za koje ekonomisti kažu da vjernije oslikavaju stvarnu ekonomsku moć. Posebno u globaliziranom svijetu u kojem se sve uspoređuje. 

Korigirani podaci su za SAD problem, a za Kinu prednost

"Paritet kupovne moći predstavlja puno bolji pokazatelj ekonomske snage zemlje i koristi se za međunarodne usporedbe", objašnjava za Index Vedrana Pribičević iz Zagrebačke škole ekonomije i managementa.

I Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta kaže da su usporedbe podataka iskazanih u paritetu kupovne moći bolji pokazatelj stvarnog standarda i kvalitete života od podataka iskazanih u tekućim cijenama, kao i da olakšavaju usporedbu među državama. 

Tu, međutim, za Amerikance nastaje problem, a za Kineze prednost. Naime, Kina je po veličini svog BDP-a iskazanog u paritetu kupovne moći još prije nekoliko godina pretekla SAD i tako zapravo postala vodeća ekonomska sila suvremenog svijeta. To potvrđuju i podaci MMF-a, prema kojima je kineski BDP, iskazan u paritetu kupovne moći, lani iznosio gotovo 23,4 bilijuna USD, dok je američki BDP, po istoj metodologiji, iznosio 21,4 bilijuna USD. I u ovoj i narednim godinama će kineski BDP iskazan u paritetu kupovne moći biti veći od američkog: prognoze MMF-a pokazuju da će Kina ove godine imati BDP od oko 24,2 bilijuna USD, dok će američki BDP iznositi 20,8 bilijuna USD, a u sljedećoj godini bi kineski BDP, iskazan u paritetu kupovne moći, trebao iznositi 26,7 bilijuna USD, a američki 21,9 bilijuna USD.

Ukratko, može se reći da je Kina po stvarnoj ekonomskoj snazi već pretekla SAD. To još, naravno, ne znači da je Kina od SAD-a preuzela primat u definiranju ekonomskih trendova u svijetu, ali znači da Americi sada već opasno puše za vratom i kada je riječ o utjecaju na svjetsku ekonomiju.

Kina je ranije imala velike stope gospodarskog rasta, a i 2020. će biti u plusu 

"Za SAD je to svakako zabrinjavajuće. Kina već dugo ima ambiciju preteći SAD, ne samo u ekonomiji nego i u znanosti. Stoga su uvezli puno znanstvenika iz drugih zemalja. Kinezi poseban naglasak stavljaju na STEM područje, dok u SAD-u naglasak u studiranju više nije toliko na STEM-u", objašnjava Pribičević. 

Vedrana Pribičević

"Kina je proteklih desetljeća imala vrlo visoke stope gospodarskog rasta. Naravno, u tekućim je cijenama američko gospodarstvo i dalje u prednosti nad kineskim, no po paritetu kupovne moći Kina sada ima veći BDP od SAD-a. To zapravo pokazuje da kinesko gospodarstvo, po toj metodologiji, godišnje proizvede više roba i usluga nego američko, što ne iznenađuje ako se uzme u obzir broj stanovnika Kine", pojašnjava za Index Lovrinčević. 

Koronakriza produbljuje jaz između Washingtona i Pekinga

Naš sugovornik upozorava kako će pandemija koronavirusa dodatno produbiti jaz između Kine i SAD-a. Kina je, prema prognozama međunarodnih institucija, jedina velika ekonomija koja će i u ovoj godini ostvariti ekonomski rast, premda i minimalan, 1,9 posto, koliko joj prognoziraju u MMF-u. S druge strane, američko bi gospodarstvo u ovoj godini trebalo, prema istim prognozama, potonuti 4,3 posto. I dinamika očekivanog oporavka u sljedećoj godini bit će znatno jača u Kini nego u SAD-u. U MMF-u tako očekuju da će gospodarski rast u Kini u 2021. godini doseći 8,2 posto, što je dva i pol puta brži rast od onog koji se očekuje u SAD-u, a koji bi trebao, prema tim prognozama, iznositi 3,1 posto. 

"Paradoksalno je da će pandemija koronavirusa, koja je krenula iz Kine, na kraju zapravo najmanje naštetiti Kini i istočnoazijskim ekonomijama. U Aziji je definitivno puno manji udar koronakrize nego na Zapadu. Stoga će Azija i posebno Kina biti relativni pobjednici koronakrize. Manje gubitaka nego što se ranije očekivalo imat će i Afrika. S druge strane, najveći gubitnici bit će zemlje Latinske Amerike, a potom SAD i Europa. Sve će to dovesti do promjene položaja moći u svijetu u korist azijskih zemalja, ponajprije Kine. Usporedo s ekonomskim, može se očekivati i jačanje vojne i političke snage Kine u svijetu", napominje Lovrinčević. 

Željko Lovrinčević

Među gubitnicama koronakrize su, dodaje, i zemlje izvoznice nafte, među kojima je i Rusija. Razlog je pad potražnje za "crnim zlatom" u uvjetima koronakrize, što ugrožava kako javne financije i gospodarstva tih država, tako i njihov položaj na svjetskoj sceni.

Najgore će proći EU: suočava se s pandemijom, krizom i Brexitom

Ipak, u cijeloj će priči, čini se, najgore proći EU. Osim što se našla pod snažnim udarom pandemije koronavirusa i ekonomske krize, EU se suočava i s Brexitom. Izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU umanjuje važnost Unije na svjetskim ljestvicama pa se već sada može reći da EU pada u drugi plan, iza SAD-a i Kine. S druge strane, izlazak Velike Britanije iz EU, iako je britansko gospodarstvo veliko - drugo u Europi i šesto u svijetu - umanjuje i značaj te zemlje na svjetskoj pozornici, na kojoj igraju velike brojke. 

Budućnost nam, po svemu sudeći, nosi nastavak napetosti u odnosima Washingtona i Pekinga. Naravno, te će napetosti u pojedinim razdobljima biti veće, a u pojedinima manje. Između dvije supersile ostat će krnja EU i Rusija, koje će se nastaviti boriti za svoje mjesto u svijetu. Za EU to, među ostalim, znači da će morati poraditi na produbljivanju integracije unutar svog kluba. 

Kina će biti lokomotiva oporavka svjetske ekonomije od koronakrize

"EU će morati poraditi na jačanju zajedničkog identiteta, a to znači stvaranje fiskalne unije i veću integraciju među članicama. U protivnom, njen utjecaj će nastaviti padati", kaže Pribičević. 

S druge strane, Kina i njene (državne) kompanije nakon ove krize će, ističe Lovrinčević, jedine biti u stanju preuzimati kompanije u Europi i SAD-u kojima će kronično nedostajati novaca. Otvorenim ostaje pitanje kako će se europske države i SAD obraniti od lavine preuzimanja zapadnih kompanija od strane kineskih. Ono što je, međutim, sad već sasvim izvjesno, to je da će Kina biti lokomotiva oporavka svjetskoga gospodarstva i u ovoj krizi. 

Hrvatska politika morat će se voditi na više kolosijeka

Nova podjela karata dovest će i Hrvatsku u nezgodnu poziciju. Kao članica NATO-a i EU, Hrvatska ima obveze prema tim blokovima. Istodobno, međutim, posljednjih godina i u ovom dijelu svijeta jača prisutnost Kine. Tu je dovoljno podsjetiti na inicijativu „novog puta svile“, čiji smo i mi dio, kao i na činjenicu da upravo Kinezi grade trenutno najveći infrastrukturni objekt u Hrvatskoj, Pelješki most. U kojoj se mjeri zaoštreni odnosi Zapada i Kine mogu odraziti (i) na Hrvatsku možda najbolje govori sukob Washingtona i Pekinga oko Huaweija, u znaku kojeg je protekao i nedavni posjet američkog državnog tajnika Mikea Pompea Hrvatskoj. Stoga analitičari smatraju da će Hrvatska morati voditi politiku na više kolosijeka. 

"Hrvatska je dio EU koja gubi moć. Istodobno, u regiji jača prisutnost Kine, kao i Rusije. Stoga Hrvatskoj ne preostaje drugo nego da, kao i Slovenija, pokuša sjediti na nekoliko stolaca. Morat ćemo, s jedne strane, poraditi na jačanju naše pozicije u EU, a s druge održavati dobre odnose i s ostalim igračima, SAD-om, Kinom i Rusijom", zaključuje Lovrinčević.