PRVA birališta u Kanadi otvorena su u ponedjeljak ujutro za prijevremene parlamentarne izbore, neizvjesne, jer ne sluti se hoće li sadašnji premijer, liberal Justin Trudeau, osvojiti treći mandat, ili će promjenu vlasti donijeti umjereni konzervativac Erin O'Toole.

Biračka mjesta ponajprije su se otvorila u Novoj Zemlji i Labradoru jer je Kanada podijeljena na šest vremenskih zona, a zadnji od 27 milijuna Kanađana s pravom glasa svoj će listić ubaciti stanovnici Britanske Kolumbije, gdje se birališta zatvaraju u ponoć s ponedjeljka na utorak po srednjoeuropskom vremenu.

Predviđa se tijesna borba

Ankete predviđaju vrlo tijesne rezultate.  

Munjevita kampanja od 36 dana završila je u nedjelju onako kako je i počela: govorom premijera Trudeaua, koji poziva Kanađane da mu ponovno ukažu povjerenje da vodi zemlju i izvede je iz pandemije covida-19.

Trudeau je raspisao prijevremene izbore sredinom kolovoza u nadi da će uspjeti vratiti parlamentarnu većinu, koju je izgubio prije dvije godine. 

No, prema anketama, Trudeau gubi okladu jer je osjetan zamor njegovom vladavinom te se "trudeaumanija" iz 2015. danas čini dalekom.  

Premijeru ankete predviđaju 31 posto glasova, a jednako toliko i konzervativcu Erinu O'Tooleu, koji je sve donedavno bio nepoznat široj javnosti.

Kanađani biraju 338 zastupnika za Donji dom. 

Ako nijedna od velikih stranaka koje se izmjenjuju na vlasti od 1867. godine ne uspije dobiti većinu u parlamentu, pobjednik će sastaviti manjinsku vladu. 

Ako u tome ne uspije, stranka koja osvoji najviše glasova moći će računati i na male stranke. 

Nova demokratska stranka (NPD, ljevica), koju vodi Jagmeet Singh, po anketama dobiva 20 posto glasova.

Druga je Kvibeški blok, kojemu također ispitivanja predviđaju 20 posto glasova, a riječ je o stranci koja zagovara neovisnost Quebeca, koju vodi Yves-François Blanchet.

Zeleni, kojima je predsjednica Annamie Paul, teško se probijaju svojim temama o klimatskoj urgentnosti, jer se i sami bore za preživljavanje zbog nejedinstva i financijskih teškoća.

Nije u svemu nevažno ni pitanje odaziva na izbor, jer birači su pokazali slabu zainteresiranost u vrijeme kada pandemija covida-19 još hara snažno u pojedinim pokrajinama.

Velik broj birača glasao je unaprijed (već od petka oko 5.8 milijuna birača), a za glasanje poštom registriralo se 1.2 milijuna. Zbog glasanja poštom rezultati izbora teško da će biti poznati već u ponedjeljak navečer.