POSLJEDNJI slučaj ubojstva u zagrebačkoj Mediki ponovno je pokrenuo rasprave o transrodnim osobama u hrvatskim zatvorima i u koje bi odjele one trebale biti smještene.

Naime, nakon što je policija pretprošle nedjelje objavila izvješće o ubojstvu, za koje se sumnjiči 36-godišnja ženska osoba, u javnost je isplivala informacija da se radi o Sonji Hranjec, 36-godišnjoj aktivistici i frontmenici punk-benda Abergaz koja je odlučila promijeniti spol prije otprilike 15 godina. 

Hranjec se, podsjetimo, sumnjiči da je usmrtila 43-godišnjeg umjetnika i performera Vedrana Gračana u prostoru Medike u Pierottijevoj ulici u Zagrebu, a nakon ispitivanja određen joj je jednomjesečni istražni zatvor u Remetincu.

Kako se određuje gdje idu transrodni ljudi?

U Hrvatskoj za pravnu promjenu spola nije potrebna operacija, već je to moguće obaviti i uz pozitivno mišljenje Nacionalnog zdravstvenog vijeća (NZV), koje promjenu odobrava na temelju mišljenja stručnjaka. Transrodne osobe koje su dobile to odobrenje bit će smještene prema spolu koji im stoji u dokumentima, a isto vrijedi i za one u tranziciji, ali postoje i iznimke.

Oni kojima je dosuđena kazna zatvora veća od šest mjeseci odlaze u kaznionice, jednu od njih sedam u Hrvatskoj. Pitanje transrodnih osoba u kaznionicama riješeno je nakon preuređenja kaznionica u Požegi, koja sada sadržava i odvojene prostorije za transrodne zatvorenike. 

Radi se o jedinoj ženskoj kaznionici u Hrvatskoj, koja je obnovljena lani nakon višegodišnjih pritužbi na neadekvatne uvjete u kojima zatvorenice borave. Trenutačno ih je u toj kaznionici na izdržavanju kazne stotinjak, a svaka soba ima svoj sanitarni čvor, telefon, ormariće i televizor. 

Prostori za transrodne u Požegi

"U Kaznionici u Požegi predviđen je odgovarajući prostor za zaseban smještaj transrodnih osoba (transrodnih muškaraca i transrodnih žena) sukladno trenutačnim potrebama, kao i procijenjenim potrebama u narednom razdoblju na temelju praćenja trendova pojavnosti ovih osoba među osobama lišenim slobode", kažu iz Ministarstva pravosuđa za Index. U prijevodu - u taj odjel smještaju se i transrodni muškarci i transrodne žene.

One kojima pak bude dosuđena kazna manja od šest mjeseci ili su u istražnom zatvoru, smještaju se u zatvor, i to prema mjestu prebivališta. Kakav će tretman dobiti u zatvorima i kaznionicama, ovisi o potrebama svakog zatvorenika ponaosob. 

"U odnosu na upit o načinu utvrđivanja specifičnih potreba pripadnika LGBT zajednice, pa tako i transrodnih osoba, ističemo da sustav izvršavanja kazne zatvora u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, počiva na rehabilitacijskom konceptu, koji podrazumijeva poduzimanje mjera i aktivnosti radi ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora", navode u ministarstvu. 

"Sukladno navedenom, za svakog se zatvorenika donosi program izvršavanja, čime se osigurava poštivanje načela individualizacije, a u postupku realizacije programa izvršavanja primjenjuju se opće i specijalizirane tretmanske intervencije i programi te pogodnosti zatvorenika, kao poticajno sredstvo u ostvarivanju resocijalizacije, rehabilitacije i socijalnog uključivanja", dodaju. 

Individualni pristup

U prijevodu, nastavlja s objašnjenjem Ministarstvo, načelo individualizacije podrazumijeva prilagođavanje načina izvršavanja kazne pojedinačnim obilježjima svakog zatvorenika, "kako bi se omogućila resocijalizacija i smanjio rizik od ponavljanja kaznenih djela".

"Osim resocijalizacije, zadaća je zatvorskog sustava osigurati i da sve osobe kaznu izvršavaju u sigurnim i humanim uvjetima. Stoga se u okviru procjene kriminogenih i sigurnosnih rizika i tretmanskih potreba zatvorenika obvezno obuhvaća i procjena vrste i razine rizika za vrijeme izvršavanja kazne u odnosu na zatvorenika za kojeg se radi procjena", naveli su u odgovoru na naš upit. 

Izloženi nasilju u zatvorima

U Hrvatskoj se podaci o nasilju u zatvorima u odnosu na transrodne osobe ne prate, no više istraživanja u SAD-u i Velikoj Britaniji potvrdilo je da su zatvorenici LGBT skupine, u koje ulaze i transrodne osobe, u povećanom riziku od nasilja od drugih zatvorenika. Jedan od poznatijih slučajeva koji ukazuje na to dogodio se 2019. u Kaliforniji, kada je transrodnog zatvorenika, koji je ranije bio žena, usmrtio cimer u ćeliji samo osam sati nakon dolaska.  

Ipak, poznato je da je tijekom 2023. u zatvorima u Hrvatskoj evidentirano ukupno 1.076 težih prijestupa, u što ulaze i napadi na druge zatvorenike i djelatnike, no konkretan udio takvih nije poznat. Također, pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u izvješću za 2024. navela je kako je problem međuzatvoreničkog nasilja i dalje prisutan u hrvatskim zatvorima.

Postoji i "individualni plan zaštite"

U kaznionici Lepoglava čak 71 posto zatvorenika odjela navelo je da se ne osjeća sigurno, 40 posto njih doživjelo je napad drugog zatvorenika, a 47 posto njih doživjelo je prijetnje. Za sve zatvorenike, uvjerava Ministarstvo, pa tako i za transrodne, u slučaju povećane izloženosti nasilju donosi se "individualni plan zaštite".

"Individualni plan zaštite od nasilja, zlostavljanja i manipulacije obuhvaća: vrstu nasilja (viktimizacije) za koju je procijenjen povećan rizik (fizička, seksualna, ekonomska, psihološka), opis osobina i okolnosti zatvorenika za koje se procjenjuje da povećavaju rizik od međuzatvoreničkog nasilja, čimbenike rizika od viktimizacije, opis situacija koje mogu povećati rizik od međuzatvoreničkog nasilja, postupke, mjere i aktivnosti koji će se provesti s ciljem sprječavanja međuzatvoreničkog nasilja te nadležne ovlaštene službene osobe koje će provoditi pojedine postupke, mjere i aktivnosti", navodi Ministarstvo. 

Slučajevi brazilske mule i Tite Gubića

Dilema oko toga na koji odjel smjestiti transrodnog zatvorenika pojavila se i 2022., kada je u istražni zatvor dovedena 45-godišnja Brazilka koja je bila uhićena na zagrebačkom aerodromu zbog krijumčarenja kokaina. 

Iako Brazilka tada još nije službeno bila promijenila spol pa je u dokumentima bila navedena kao muškarac, pred sudom se izjasnila kao žena, pa je zbog toga bilo objavljeno da će je smjestiti na ženski odjel u Remetincu. 

Nešto kompliciranija priča dogodila se u slučaju Tite Gubića, prevarantice iz Bjelovara koja je promijenila spol i ime u Ivanu Zdravku Josipu Radoš kako bi varala ljude. Na sedam mjeseci zatvora bila je osuđena 2017. zbog prijetnji smrću novinarki emisije Provjereno Nove TV, koja je istraživala priču o potpisivanju ugovora o doživotnom uzdržavanju sa starcem koji je sat vremena kasnije završio u komi, a kuća u Dubravi pripala je Gubiću.

I u tom se slučaju postavljalo pitanje njezina smještaja, da bi na kraju Gubić izdržavala kaznu u Bjelovaru, Zagrebu i Zatvorskoj bolnici u Svetošimunskoj.