IZBORI u istočnoj njemačkoj saveznoj pokrajini Saskoj-Anhalt ove nedjelje, 6. rujna, mogli bi dovesti do toga da Njemačka prvi put nakon Drugog svjetskog rata dobije premijera iz redova krajnje desnice. Izbori se održavaju u trenutku kada se kancelar Friedrich Merz i njegova nepopularna savezna vlada suočavaju s onim što je sam nazvao "općim neraspoloženjem" u zemlji, piše AP.

Nekoliko anketa uoči izbora za pokrajinski parlament daje veliku prednost protuimigrantskoj Alternativi za Njemačku (AfD). Dolazak na vlast u jednoj saveznoj pokrajini bio bi najveći uspjeh stranke u njezinih 13 godina postojanja, kao i veliki politički šok za Njemačku. 

"Ako AfD pobijedi i formira vladu, to bi na neki način srušilo tabu u Njemačkoj", kaže Wolfgang Merkel, profesor političkih znanosti iz berlinskog centra WZB. Dodaje da je moderna Njemačka dosad bila "iznimka" u Europi jer nije imala radikalno desnu stranku na vlasti ni na nacionalnoj, ni na pokrajinskoj, a ni na gradskoj razini.

Politički presedan

Konzervativna Kršćansko-demokratska unija (CDU) kancelara Merza upravlja Saskom-Anhalt, pokrajinom zapadno od Berlina s 2,1 milijuna stanovnika, još od 2002. godine. Sada se, međutim, suočava s velikim izazovom. Na saveznim izborima prošle godine AfD je osvojila 20,8 posto glasova, što je najbolji poslijeratni rezultat jedne desne stranke u Njemačkoj. Time je postala i najveća oporbena stranka u zemlji.

AfD je posebno snažna na području bivše komunističke Istočne Njemačke, uključujući Sasku-Anhalt. Dok se Merzova vlada bori s posustalim gospodarstvom, AfD raste u anketama i koristi nezadovoljstvo građana i teme koje nisu povezane samo s njezinim glavnim političkim pitanjem, ograničavanjem migracija.

Apsolutna većina kao cilj AfD-a

AfD u Saskoj-Anhalt želi osvojiti apsolutnu većinu u pokrajinskom parlamentu. Lokalni ogranak AfD-a njemačka je obavještajna služba klasificirala kao dokazano ekstremističku desničarsku organizaciju, što stranka oštro odbacuje.

"Ovo je povijesna prilika za Sasku-Anhalt. Ovdje stvaramo povijest", izjavio je Ulrich Siegmund, kandidat AfD-a za premijera, na predizbornom skupu u gradiću Moeser. Kao prioritete Siegmund navodi "deportaciju ilegalnih migranata, ofenzivu deportacija i, iznad svega, ukidanje poticaja zbog kojih ljudi dolaze ovamo iskorištavati naš socijalni sustav".

Siegmund želi pokrenuti i proces istupanja pokrajine iz sustava regionalne javne radiotelevizije, za koju tvrdi da širi "dezinformacije". U Saskoj-Anhalt AfD želi dopustiti školovanje kod kuće, koje je u Njemačkoj zabranjeno. Najavljuje i zabranu isticanja duginih zastava u školama te obvezno postavljanje njemačke zastave.

Stav prema Ukrajini i Rusiji

Stranka se protivi slanju novca poreznih obveznika Ukrajini i traži ukidanje sankcija Rusiji, iako pokrajinske vlade o tim pitanjima ne odlučuju. "Nitko se ovdje ne mora bojati, naprotiv. Svaki pošteni građanin Saske-Anhalt imat će koristi od vlade koju vodi AfD", poručio je Siegmund.

Glavni Siegmundov suparnik, aktualni premijer Sven Schulze iz CDU-a, izjavio je da AfD "želi povratak u prošlost" te da bi se pokrajina pod njegovom vlašću suočila s izolacijom. Schulze je istaknuo gospodarski napredak i smanjenje nezaposlenosti od ujedinjenja Njemačke 1990. godine. Tvrdi da desnica zapravo ne želi nikoga tko je rođen u inozemstvu, a ovdje živi i radi.

Budući da brojni useljenici rade u bolnicama i tvrtkama, to bi, prema njegovim riječima, bio ogroman problem za Sasku-Anhalt. "AfD radi samo jedno, opisuje probleme, ali oni nikada nemaju rješenje", rekao je Schulze te naglasio da neće surađivati s tom strankom i da CDU čvrsto stoji uz njega. 

Neizvjesno formiranje vlade

Čak i ako osvoji najviše glasova, nije sigurno da će AfD moći formirati vladu. Profesor Merkel smatra da, ako AfD ne osvoji apsolutnu većinu, stranka neće moći doći na vlast jer nema potencijalnih koalicijskih partnera. To bi vjerojatno prisililo Schulzea da pokuša sastaviti savez s nekoliko manjih stranaka ljevice, što bi, prema Merkelu, moglo stvoriti dojam da se ostale stranke udružuju samo kako bi zadržale vlast. 

Još nije jasno kako bi rezultat u Saskoj-Anhalt mogao utjecati na saveznu vladu, posebno ako CDU i njegovi partneri loše prođu i na izborima 20. rujna u Berlinu te Mecklenburg-Zapadnom Pomorju. Politički analitičar Merkel smatra da je Saska-Anhalt premala da bi imala presudan utjecaj na nacionalnu politiku, ali ističe da bi veći gubitak glasova CDU-a potvrdio tezu o slabljenju tradicionalnih stranaka.