URSULA von der Leyen baš i ne voli ples s vukovima, pogotovo kad se oni okome na njeno vlasništvo, piše Politico. Priča o predsjednici Europske komisije i "Velikom zločestom vuku" počinje jedne tople noći početkom rujna u ruralnoj njemačkoj pokrajini Donjoj Saskoj.

Nešto poslije ponoći 1. rujna sivi vuk se ušuljao u šumski zaselak Burgdorf-Beinhorn u potrazi za hranom. Predator je plijen pronašao na dobro čuvanom imanju kraj jedne od dviju cesta u zaseoku.

Truplo 30 godina stare kobile Dolly pronađeno je idućeg jutra u visokoj travi, gdje je pasla. To bi vjerojatno bio posljednji put da je itko čuo za Dolly da ona nije pronađena stotinjak metara od ladanjske kuće Ursule von der Leyen te da Dolly nije njen nagrađivani poni.

"Cijela obitelj je užasno potresena ovom vijesti", rekla je Von der Leyen u izjavi nakon pogibije svoje ljubimice.

Lokalne vlasti ubrzo su stavile vuka, poznatog pod oznakom GW950m, na listu za odstrel. To nije baš uobičajena praksa jer su vukovi zaštićena vrsta u Europi, ali vlade dopuštaju njihovu eliminaciju u posebnim slučajevima.

Uz pomoć DNA analize, istražitelji su u prosincu utvrdili da je GW950m, osumnjičeni počinitelj u više od desetak drugih ubojstava, vuk kojeg traže, piše Politico. Čini se da je čak i prije nego što je Dolly dočekala svoj kraj izvjesni GW950m već bio na putu pred streljački vod.

Je li Von der Leyen tražila eliminaciju vuka jer joj je zaklao kobilu?

"Zahtjev za posebnu iznimku od zakona o zaštićenim vrstama podnesen je i ocijenjen u skladu s relevantnim pravnim zahtjevima", izjavila je Christina Kreutz, glasnogovornica regije Hannover, regionalnih vlasti koje su donijele smrtnu kaznu za vuka pod oznakom GW950m, njemačkom dnevniku Taz početkom prosinca. Odbili su reći je li Von der Leyen umiješana u cijelu stvar.

Na pitanje Politica prošlog tjedna je li Dollyna smrt utjecala na odluku o eliminaciji vuka GW950m, Kreutz je inzistirala da nije. "Napad na ponija gospođe Von der Leyen nije bio razlog", napisala je u mejlu dodajući da je zahtjev za odstrel GW950m podnesen još ranije.

Prema službenoj potvrdi kojom se dozvoljava njegov odstrel (odnosno kopiji potvrde koju je Politico pregledao nakon redigiranja radi usklađivanja s pravilima GDPR-a), prvi zahtjev za eliminaciju jedinke GW950m podnesen je 31. kolovoza, samo dan prije napada na Dolly.

No pitanje je, navodi Politico, tko je podnio taj zahtjev. Glasnogovornik Europske komisije inzistira da to nije bila Von der Leyen. "Komisija i predsjednica ni na koji način nisu uključeni u odluku", rekao je.

"Von der Leyen se pokazala kao vuk u janjećoj koži"

Von der Leyen, kao vješta jahačica koja je odrasla u sedlu, možda i razumljivo, nije imala previše razumijevanja za masakriranje jednog od njenih omiljenih konja, piše Politico. Unatoč tome, malo tko bi očekivao da će se uvijek nasmijana Von der Leyen i sama pokazati kao vuk u janjećoj koži, nastavlja politički dnevnik.

Umjesto božićne amnestije za zvjerku GW950m, bivša njemačka ministrica obrane i sada šefica Europske komisije izvukla je teško naoružanje uzimajući na nišan ne samo Dollynog ubojicu već i cijeli njegov čopor.

U tjednima nakon Dollyne smrti Von der Leyen je naredila službenicima EK da preispitaju pravila koja strogo štite vukove u Europi. Krajem studenog pozvala je na "dubinsku analizu" prijetnje vukova nakon izvješća o povećanim napadima na stoku, osobito u Alpama.

"Bilo je brojnih izvješća o napadima vukova na životinje i povećanom riziku za lokalno stanovništvo", napisala je Von der Leyen u pismu demokršćanskim zastupnicima u Europskom parlamentu, u koje je Politico imao uvid, a prvi je o tome izvijestio njemački Taz. 

"Razumljivo, ova situacija postavlja pitanja u pogođenim regijama o tome je li trenutačni status zaštite vukova opravdan."

Europski farmeri godinama se žale na vukove, no je li smrtna kazna pravi odgovor na pritužbe? Vukovi su bili potpuno nestali u rodnoj regiji Ursule von der Leyen sve dok napori za očuvanje divljih životinja nisu doveli do njihove ponovne pojave prije otprilike 15 godina. 

Od tada je njihova prisutnost izvor stalne napetosti. S oko 1200 jedinki koje šetaju Njemačkom godišnji gubici u stočnom fondu popeli su se na tisuće zaklanih životinja.

"Obično upucaju krivog"

No čak i uz povećanu populaciju vukova, ovi grabežljivci rijetko napadaju konje. "Vuk je vuk, ali ovaj vuk vjerojatno je naučio da je moguće napasti i pojesti konja", kaže Frank Faß, njemački stručnjak za vukove, referirajući se na jedinku GW950m te dodajući da je ovaj slučaj ipak iznimka od pravila.

Iako Faß kaže da prihvaća argumente za eliminiranje vuka koji stoje iza spomenutog pohoda, kao što je to u slučaju GW950m, dodaje da je lakše reći nego zaista i krenuti u lov na te životinje. Kaže da vlasti za taj zadatak angažiraju lokalne lovce.

Faß smatra da su posebne ograde, iako skupe, bolje rješenje. "Ono što smo već vidjeli u Donjoj Saskoj jest to da vuk kojeg se upuca nikad nije onaj pravi", kaže.

A jedinka GW950m je za to živi dokaz, piše Politico. Naime, vlasti su tog vuka prvi put stavile na svoj popis za odstrel 2021. godine., ali su ga skinule s popisa nakon što je lovac upucao i ubio vučicu iz skupine koja je postala poznata kao "Burgdorfski čopor".

Za sada, GW950m je i dalje bjegunac. Trenutačna nagrada za njegovu glavu istječe 31. siječnja, nakon čega će ponovno moći slobodno lutati. Barem dok mu predsjednica Europske komisije ne stane na put.