U Otvorenom se sukobili Strmota i Nada Murganić: "Ovo oko demografije je igrokaz"

U Otvorenom se sukobili Strmota i Nada Murganić: "Ovo oko demografije je igrokaz"
Screenshot: HRT

GLAVNA tema sinoćnje emisije Otvoreno na HRT-u bila je demografska katastrofa, odnosno njeno izbjegavanje. Povod za emisiju bio je jučerašnji sastanak Kolinde i premijera Plenkovića o ovoj temi. U sinoćnjoj emisiji su gostovali bivši državni tajnik za demografiju Marin Strmota, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, bivši ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas te  Anđelko Akrap, posebni savjetnik predsjednice za demografiju.

Susret Strmote i bivše mu šefice

Zanimljivo, bilo je ovo prvo javno sučeljavanje ministrice Nade Murganić i njenog bivšeg glavnog tajnika Marina Strmote koji je prije nekoliko mjeseci usred konferencije za novinare podnio ostavku. Strmota je u emisiji kazao kako je razočaran sastankom Kolinde i Plenkovića, odnosno sastankom Vijeća za demografsku revitalizaciju, dodavši da je riječ o običnom igrokazu.

"Ovo više nije folklor, ovo je jedan igrokaz", ustvrdio je Strmota.

"To Vijeće sam stvorio ja, ovo je njegov 5. sastanak, mjere su iste koje su predstavljene i na prva 4 sastanka Vijeća", istaknuo je.

"Ono što je danas usvojeno je isto ono što smo mi već predlagali, a to je pokušaj da se ispravi nepravda vezana uz rodiljne naknade i doplatke za djecu, objasnio je. Ništa nova danas nije predloženo. Vjerujem da zastupam mišljenje većine građana - slušati iste stvari već 20 godina je pomalo zamorno", dodao je.

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić naglasila je da je najvažnije što se dogodilo na današnjem sastanku Vijeća to što su usporedili mjere koje je predsjednica nedavno predstavila sa svim onim mjerama i naporima koje vlada RH provodi.

"Treba reći da i predsjednica i dobar dio demografa upozoravaju da mjere koje su prepoznate i u javnosti jako dobro prihvaćene, poput mjera za poboljšanje materijalnog statusa mladih obitelji, su samo dio mjera. Treba se posvetiti i gospodarskom razvoju i financijskoj stabilnosti, zapošljavanju i tako stvoriti okvir za provođenje pronatalitetnih mjera", istaknula je.

"Kuća gori, a mi na prvom katu biramo zavjese"

Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta rekao je da on nije demograf pa zato drugačije promatra ovu problematiku.

"Naš istraživački tim smatra da ove mjere sada nisu dovoljne. One mogu pomoći našem društvu ali mi smo sada u situaciji da kuća gori a mi na prvome katu biramo boju zavjesa", slikovito je objasnio situaciju Jurić.

"U Njemačkoj imamo pola milijuna Hrvata, više ih je u Njemačkoj nego u BiH, imamo skok iseljavanja u 5 godina za 1000 %", istaknuo je.

Našu je situaciju usporedio s trendovima u Poljskoj i Češkoj te kao pozitivno istaknuo da su te države uspjele preokrenuti trendove te se ljudi sada polako vraćaju u njih. Medije je optužio da stvaraju negativnu atmosferu u društvu. Objasnio je i rezultate vlastitoga istraživanja o razlozima za iseljavanje. Ustvrdio je da nismo u bezizlaznoj situaciji.

"Hrvatska se budi, nešto se veliko događa, pozitiva se vraća, ima nade za našu zemlju", kaže Jurić.

"Hrvatska će 2050. imati milijun ljudi manje nego 2011."

Anđelko Akrap, posebni savjetnik predsjednice za demografiju, kaže da su demografi od 1990. upozoravali na problem depopulacije.

"Sve su vlade, pritisnute brojnim drugim problemima, odgađale rješavanje tog problema i tek u drugoj polovici mandata su donosili demografske mjere", istaknuo je.

"Moramo voditi računa da Hrvatska do 2050. u odnosu na popis iz 2011. gubi jedan milijun stanovnika u radnoj dobi. To znači da će veliki prostori naše zemlje biološkim izumiranjem ostati bez stanovnika. I mora se oblikovati nekakva politika da se to spriječi. I zato ove mjere koje je nedavno predsjednica predstavila pridonose rješavanju problema", ustvrdio je.

"Hrvatska mora napraviti projekcije stanovništva u prostoru, tada će biti očito da veliki prostori ostaju bez stanovnika i na osnovu toga stvoriti bilancu radne snage. Zatim mjerama posebne ekonomske politike poticati razmještaj stanovnika u ta područja", objasnio je. Pozvao je na politički konsenzus o ovom pitanju.

"I Irci sele"

Bivši ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović je rekao kako je 2003. donesena Nacionalna obiteljska politika, jedan cjeloviti i dobro osmišljen dokument svih mjera koje je trebalo provesti.

"No uskoro je zamijenjen. Politika je u tom slučaju posve zakazala i napravila jedan posve nepotreban rez", naglasio je.

"Niti najbolje mjere pronatalitetne politike ne mogu dati rezultate u kratkom roku, potreban je kontinuitet", istaknuo je.

"Najbolja mjera je tzv. socijalno investiranje odnosno ulaganje u djecu predškolske dobi. Tako to radi Europa", dodao je. "Nažalost, naša zemlja nema niti migracijsku politiku a moramo je donijeti".

Predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas istaknuo je kako je zanimljivo kako svi zaboravljaju kako je gotovo pola milijuna Iraca napustilo svoju zemlju u vrijeme krize.

"Sada se vraćaju jer se dogodio ekonomski oporavak zemlje", istaknuo je. No unatoč ekonomskom oporavku, Irci i dalje odlaze, ali se i vraćaju, stanovništvo fluktuira. "Slično je i s ostalim zemljama pa i našom", dodao je.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara