U ovim zemljama svijeta stanje s koronom je i dalje jako teško
DOK SE NEKE zapadne države vraćaju u normalni tijek života, u drugim zemljama svijeta situacija je još uvijek dosta teška. Broj globalnih slučajeva covida-19 raste već deveti uzastopni tjedan, a broj smrtnih slučajeva povećava se šesti tjedan zaredom.
Indija nije jedino globalno žarište covida-19. Turska je u četvrtak uvela prvi potpuni lockdown, a Iran je u ponedjeljak izvijestio o najvećem broju dnevnih smrtnih slučajeva od koronavirusa od početka pandemije.
Situacija ne izgleda ohrabrujuće ni za veći dio Južne Amerike. Brazil, s više od 14.5 milijuna potvrđenih infekcija i gotovo 400.000 smrtnih slučajeva, i dalje ima najvišu dnevnu stopu smrtnih slučajeva od covida-19 na milijun stanovnika na svijetu.
Indija u isporuci cjepiva daje prioritet svojim građanima
Iako je Indija obećala isporučiti 200 milijuna doza cjepiva u sklopu programa COVAX, kojem je cilj osigurati cjepiva zemljama sa srednjim i niskim dohotkom, zbog pogoršanja situacije na vlastitom terenu odlučila je preusmjeriti fokus s COVAX-a na davanje prioriteta svojim vlastitim građanima.
"Neke od 92 zemlje s nižim dohotkom nisu dobile nijedno cjepivo, ni jedna od njih nije primila dovoljno doza, a sada neke zemlje ne dobivaju svoje naknadne pošiljke na vrijeme", rekao je 15. travnja direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Neke zemlje gomilaju doze
Zapadne zemlje su pak kritizirane zbog stvaranja zalihe cjepiva. Sjedinjene Države, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo su, primjerice, naručili mnogo više doza cjepiva nego što im je potrebno, piše CNN.
Britanski ministar zdravstva Matt Hancock rekao je u srijedu da Velika Britanija, koja sada provodi cijepljenje zdravog stanovništva u 40-im godinama i koja je već ponudila barem jednu dozu svim starijim građanima, nema viška cjepiva za slanje u Indiju. Britanska vlada je izjavila kako će višak svojih doza podijeliti tek kasnije.
U Sjedinjenim Državama svi građani iznad 16 godina imaju pravo na cjepivo protiv covida-19 te je već više od 30% populacije dobilo obje potrebne doze. Početkom tjedna je Bijela kuća priopćila da će unutar nekoliko sljedećih mjeseci donirati do 60 milijuna doza cjepiva AstraZeneca, koje ima na zalihama.
Slična situacija je i u Izraelu gdje je više od polovice ukupnog stanovništva primilo barem jednu dozu cjepiva, zbog čega je zemlja polako krenula s ublažavanjem mjera.
Samo 0.2% cjepiva u zemljama s niskim prihodima
Tedros je naveo kako je do travnja ove godine samo 0.2% od preko 700 milijuna doza cjepiva primijenjenih na globalnoj razini administrirano u zemljama s niskim prihodima, dok su države sa srednjim i visokim dohotkom dobile preko 87% doza.
U zemljama s niskim prihodima samo je jedna od 500 osoba primila cjepivo protiv covida-19, u usporedbi s gotovo jednom od četiri u zemljama s visokim dohotkom, kazao je Tedros i dodao da se radi o "šokantnoj neravnoteži".
"Jedino pravo globalno rješenje za pandemiju"
Kampanja WHO-a, Saveza za cjepiva (Gavi) i COVAX-a prošle je godine prozvana "jedinim pravim globalnim rješenjem" za pandemiju. Njihov početni cilj bio je osigurati 2 milijarde doza cjepiva do kraja 2021., što bi trebalo biti dovoljno za zaštitu rizičnih ljudi i zdravstvenih djelatnika.
No s obzirom na to da bogatije zemlje gomilaju zalihe cjepiva, COVAX počinje imati problema s rokom isporuke. Ta je organizacija tek 24. veljače isporučila svoju prvu seriju cjepiva u Ganu, a do sada je isporučila 49.5 milijuna doza 121 zemlji - što je daleko iza prvotnog plana raspodjele 100 milijuna doza do kraja ožujka.
Situacija s COVAX-om slikovit je primjer lošeg globalnog odgovora na pandemiju, u kojem pojedine zemlje prvenstveno daju prednost svojim vlastitim interesima.
Kako funkcionira COVAX i koji su njegovi glavni problemi
COVAX funkcionira tako da od farmaceutskih tvrtki kupuje cjepiva po nižoj cijeni i daje ih zemljama članicama. Zemlje s višim dohotkom mogu kupiti cjepiva po nižim cijenama koje je ispregovarao COVAX, dok ih države s nižim prihodima, koje si inače ne bi mogle priuštiti cjepiva, dobivaju s popustom ili besplatno.
No COVAX je imao problema osigurati dovoljnu količinu cjepiva od proizvođača jer su bogate države pohrlile povećati svoju zalihu cjepiva putem vlastitih ugovora s farmaceutskim kompanijama. Prema podacima Sveučilišta Duke, zemlje s visokim dohotkom nabavile su 4.7 milijardi doza cjepiva, dok ih je COVAX uspio kupiti samo 1.1 milijardu.
Uz to, COVAX može distribuirati samo ona cjepiva koja je odobrio WHO, što znači da za sada dijeli samo ova cjepiva: Pfizer-BioNTech, Moderna, AstraZeneca i Johnson & Johnson.
Iako cjepiva kompanija Pfizer-BioNTech i Moderne pružaju jako dobru zaštitu od zaraze, zahtijevaju skladištenje u zamrzivaču na vrlo niskim temperaturama, a mnoge zemlje s niskim prihodima nemaju dovoljan kapacitet hladnjača.
Ukidanje patenta na cjepiva?
Kako potražnja za cjepivima nadmašuje ponudu, a neke zemlje već danima bilježe rekordne brojeve zaraženih i umrlih, pojavila se kampanja koja traži da velike farmaceutske tvrtke ukinu patente na svoja cjepiva kako bi omogućile njihovu širu proizvodnju.
No Thomas Bollyky, direktor Globalnog zdravstvenog programa, smatra da je za bržu i veću proizvodnju cjepiva potreban prijenos tehnologije, a ne ukidanje patenata.
"Nije stvar samo u intelektualnom vlasništvu. Stvar je i u prenošenju znanja. Ne postoje jasni dokazi da je odricanje od intelektualnog vlasništva najbolji način za prijenos tehnologije", kazao je Bollyky.
Objasnio je kako ukidanje patenta na cjepivo protiv covida-19 ne može funkcionirati na isti način kao ukidanje patenata na lijekove.
"Situacija je različita za cjepiva, kod kojih se radi o biološkom procesu i proizvodu", rekao je i dodao kako je dogovor između AstraZenece i Instituta za serum u Indiji uspješan primjer prijenosa tehnologije.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati