U OŽUJKU je u Hrvatskoj izdano 956 građevinskih dozvola, što je 17,7 posto više u odnosu na isti mjesec 2018., pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Prema vrstama građevina, 77,8 posto odnosno 744 dozvole u ožujku izdane su za zgrade, a 22,2 posto odnosno 212 za ostale građevine, pokazuju podaci DZS-a.

Statistika također pokazuje da je na godišnjoj razini broj građevinskih dozvola izdanih u ožujku za zgrade povećan za 10,9 posto, dok je za ostale građevine skočio za 50,3 posto. 

Povijesno najveći broj ostalih građevina

"Osobito dinamično izdavane su dozvole za ostale građevine, čiji je broj, kada je riječ o ožujku, povijesno najveći, što upućuje na brojnost investicijskih namjera u niskogradnji početkom ove godine", ocjenjuju iz Hrvatske gospodarske komore.

Dozvolama izdanim u ožujku predviđena je vrijednost radova od ukupno 3,45 milijardi kuna, što je 30 posto više nego u ožujku 2018. 

Pritom je dozvolama izdanim za zgrade predviđena vrijednost radova od 1,89 milijardi kuna, što je 8,7 posto više nego u ožujku 2018., a vrijednost radova kod ostalih građevina porasla je za 70,3 posto, na 1,56 milijardi kuna.

Prema vrstama radova u ožujku je 75,5 posto ili 722 dozvole izdano za novogradnju, a 24,5 posto ili 234 za rekonstrukcije, a isto tako prema izdanim građevinskim dozvolama u ožujku 2019. predviđeno je građenje 1.597 stanova. 

U prva tri ovogodišnja mjeseca izdano je ukupno 2.489 građevinskih dozvola, što predstavlja rast od 8,1 posto u odnosu na razdoblje od siječnja do ožujka prošle godine. Predviđena vrijednost radova doseže 7,8 milijardi kuna.

Prvi kvartal odskače od prosjeka prema vrijednosti radova

Prema vrijednosti predviđenih radova, prvi kvartal ove godine odskače od prosječnih ostvarenja u prvim kvartalima, jer ne samo da je vrijednost radova za četvrtinu veća nego u istom razdoblju prošle godine, već je i vrijednost radova od 7,8 milijardi kuna povijesno najviši rezultat ostvaren u prvim kvartalima neke godine", ističu iz HGK.

"Očito je da posljednjih mjeseci rastu investicijske namjere, ponajprije kod projekata na ostalim građevinama koje obuhvaćaju ceste, pruge, cjevovode, mostove, brane, sportske terene i slične objekte niskogradnje, što je znatnim dijelom povezano i s napretkom u korištenju raspoloživih sredstava iz fondova EU. Pritom visok rast predviđene vrijednosti radova na takvim objektima upućuje na odobravanje dozvola za veće infrastrukturne radove, čime se osigurava zaposlenost građevinske operative u nešto duljem razdoblju", kažu u HGK.

Navode i da rast zaposlenosti i plaća, niske kamatne stope na stambene kredite te državne poticajne mjere za rješavanje stambenog pitanja potiču rast potražnje za stanovima što, uz rast cijena stambenih nekretnina, podupire rast investiranja u stanogradnju. Stoga se u posljednja četiri mjeseca broj izdanih građevinskih dozvola za stanove kontinuirano kreće iznad tisuću stanova mjesečno, rezultirajući u prvom kvartalu ove godine međugodišnjim rastom od 37,1 posto, uz rast korisne površine stanova od 26,1 posto.  

"Simultani rast broja izdanih građevinskih dozvola za zgrade, ostale građevine i stanove, uz istodoban porast vrijednosti predviđenih radova upućuje na izgledan nastavak solidnog rasta građevinske aktivnosti, koji se početkom godine realizira po dvoznamenkastim stopama. U takvim okolnostima ostvarivanje pune dinamike rasta građevinarstva ponajprije ograničava nedostatak potrebnih radnika određenih struka", zaključuju u HGK.