Screenshot: eu-pregovori.hr

HRVATSKA je u sklopu pregovaračkog poglavlja 23 s EU preuzela na sebe 77 obveza od kojih je do 1. rujna 2011. ispunila samo dvije. Kako piše Tihomir Ponoš u Zadarskom listu, te dvije obveze su suradnja s Haagom i stambeno zbrinjavanje 2.070 izbjegličkih obitelji. Te dvije obveze dio su akcijskog plana iz 2009. godine.

Ovaj izvještaj nije negativan za Hrvatsku, no očekuje se da će sljedeći biti još povoljniji. "Konstatira se da je Hrvatska generalno gledano napredovala u realizaciji obveza i zahtjeva, pa je tako nastavljena reforma pravosuđa, pokrenute su brojne istrage ratnih zločina, a antikorupcijski napori nastavljaju davati rezultate zahvaljujući radu USKOK-a, stoji u dokumentu", piše Zadarski list.

Ističe se nužnost poštivanja ljudskih prava u praksi, pogotovo posebno ranjivih skupina poput homoseksualaca i homoseksualki te osoba s invaliditetom. Iz izvještaja je vidljivo koliko detaljno HR mora izvještavati EU, ali i što se sve iz poglavlja 23 prati i nadgleda.

Zanimljiva je ocjena, piše Ponoš, "da je postignut određeni napredak u osiguranju potrebnih resursa sudovima za rad temelji na činjenici da je nabavljeno 850 kompjutera, 590 printera, 62 mrežna printera, 65 servera i 110 laptopa te da je ta oprema dostavljena na sedam općinskih i 15 prekršajnih sudova. Nabavljeno je i 75 kompleta opreme za audiovizualno snimanje iskaza svjedoka i osumnjičenika u istragama". No, iz dokumenta se mogu iščitati i prigovori upućeni Hrvatskoj. Neki od njih su da se svjedočenje putem video-linka i dalje "ograničeno koristi", usprkos tome što je postignut određeni napredak u zaštiti svjedoka.

U listopadu je Europska komisija zaključila i da bi usvajanje Zakona o ništetnosti pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije zakomplicirali buduću suradnju sa Srbijom kad je riječ o suradnji dvije države u istraživanju ratnih zločina.