Foto: Hina, Index, Vlada

PRIJEDLOGOM proračuna za 2018. vlada predviđa da će ukupni prihodi iznositi 129 milijardi kuna i biti za 6,1 posto viši u odnosu na aktualni proračun, dok će ukupni rashodi iznositi 133,3 milijarde kuna ili 5 milijardi više, kazao je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić.

Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, stoji u prijedlogu proračuna za 2018. godinu koji će vlada uputiti u sabor, dok se stopa gospodarskog rasta projicira u visini od 2,9 posto.

Porezni se prihodi sljedeće godine očekuju na 3,4 posto višoj razini od ovogodišnjih, pri čemu bi samo prihodi od PDV-a trebali porasti za 7,3 posto, na 49,6 milijardi kuna, rekao je Marić, najavivši i da s prvim danom 2018. raste i granica za ulazak u sustav PDV-a s 230 na 300 tisuća kuna.
Posebni porezi i trošarine planirani su u iznosu od 15,4 milijarde kuna, dok će prihod od poreza na dohodak biti nula jer se taj porez sada prepušta jedinicama lokalne uprave, podsjetio je ministar financija.

Porez na dobit u 2018. projicira se na 8,3 milijarde kuna, doprinosi se planiraju u iznosu od 24,3 milijarde kuna, a pomoći, u čemu je najveći udio EU sredstava, planirani su na 13,8 milijardi kuna.
Ostali prihodi planirani su na ukupno 14,9 milijardi kuna, od čega su na oko 800 milijuna kuna planirani prihodi od prodaje nefinancijske imovine.

Rashodi rastu na 133,3 milijarde kuna

Ukupni rashodi planirani su u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je 5 milijardi kuna više od originalnog proračuna za 2017. godinu, kazao je Marić.

Rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na deficit pritom rastu za 1,27 milijardi kuna, dok je povećanje od ostalih izvora, prvenstveno od EU fondova, 3,5 milijardi kuna.

Rashodi za zaposlene u 2018. će iznositi 27,9 milijardi kuna ili 1,4 milijardi kuna više, a glavni razlog rasta su izmjene kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te viša osnovica u javnim službama, podsjetio je ministar financija.

Materijalni su troškovi planirani na 13,2 milijarde kuna, 627 milijuna kuna više, poglavito zbog povećanih izdvajanja za državne ustanove, dok se financijskih rashodi, trošak kamata i servisiranje dugova, smanjuju za preko 700 milijuna kuna prema 2017.

Subvencije bi trebale iznositi 6,6 milijarde kuna, od čega najviše, 2,9 milijardi kuna, 'otpada' na poljoprivredu, a Marić je podsjetio i kako 2018. više neće biti stavke za restrukturiranje brodogradnje.
Pomoći se projiciraju u iznosu od 16,5 milijardi kuna, što je povećanje za oko 350 milijuna kuna.
Naknade građanima i kućanstvima iznosit će 47,8 milijardi kuna ili 1,6 milijardi kuna više, a rast se najviše odnosi na mirovine jer vlada predviđa dvije indeksacije, prosječno oko 2 posto u cijeloj godini ili što je veći trošak za 1,42 milijarde kuna.

Ostali rashodi, mahom sredstva za povlačenje novca iz EU fondova, predviđeni su na 7,5 milijardi kuna, a kapitalna ulaganja na 4 milijarde kuna, što se najviše odnosi na ulaganja u sektoru obrane, zdravstva, zaštite okoliša te znanosti i obrazovanje.

„Kada se na sve te brojeve pridoda i 6 izvanproračunskih korisnika, zajedno s lokalnom državom, dolazimo do deficita opće države od 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna“, istaknuo je ministar financija.

U 2020. proračunski suficit

„Dakle, 2018. je evidentno godina nastavka i još poboljšanja rezultata započetog 2016. nastavljenog 2017., i sada idemo još dalje s tom fiskalnom konsolidacijom. Godine 2019. planiramo praktički izbalansiran proračun, a 2020. predviđamo višak od 3,4 milijarde kuna ili 0,8 posto BDP-a“, naglasio je.

Dodao je i kako je ova vlada započela „jako bitan i važan trend smanjivanja javnog duga u BDP-u, za 2,5 postotnih bodova 2016., a od 2017 na dalje, prema ovoj projekciji, smanjujemo ga još brže, oko 3 postotna boda godišnje i dolazimo do vrlo pozitivnih razina, u 2018. na 76,6 posto, 2019. na 73,4 posto i onda 2020. ispod 70 posto BDP-a“.

„Ovo je bazni scenarij, može biti i još snažniji pad, a to ovisi o gospodarskom rastu, fiskalnoj konsolidaciji te aktivaciji državne imovine“, istaknuo je Marić.

Dalić: Čvrsta putanja smanjivanja deficita i javnog duga

Potpredsjednica vlade Martina Dalić istaknula je, pak, da je najvažnija osobina i rebalansa i prijedloga proračuna za 2018. „da se nalaze na čvrstoj putanji smanjivanja deficita i na taj način pridonose i smanjivanju javnog duga i zaduženosti RH, što je jedan od najvažnijih strateških i ekonomskih ciljeva vlade i najbitnijih doprinosa gospodarskoj stabilnosti i temeljima za gospodarski rast“.

Čestitajući ministru financija i cijelom njegovom ministarstvu na odgovornom vođenju fiskalne politike, naglasila je i da „treba biti svjestan da tome daju doprinos i svi resori i da, neovisno o tome što se sada nalazimo u vrijeme kad gospodarstvo raste, svi resori imaju zadaću kontrolirati troškove kako bi se pojedinačno na razini svakog ministarstva pridonijelo ukupnom rezultatu“.

Pozvala je i da „pažnja na kontroli rashoda bude još veća, kako bismo smanjili dug, uravnotežili deficit i stvorili okruženje protuciklične fiskalne politike, koja stvara zalihe za kada, i ako, dođu lošija vremena, da se tada može reagirati punom snagom i kako bismo izbjegli situaciju koja nam se dogodila početkom krize 2008. godine.“

Najveći dobitnici resori gospodarstva i zaštite okoliša, najveće smanjenje za financije

Prijedlogom proračuna za 2018. godinu predviđen je rast proračuna većine ministarstva pri čemu najviše resorima gospodarstva i zaštite okoliša, za 27,6 odnosno 25,7 posto, dok je za tek tri ministarstva predviđeno manje sredstava, a najviše resoru financija, za gotovo 26 posto.

Prijedlogom proračuna za Ministarstvo financija predviđeno je 34,6 milijardi kuna ili 25,8 posto manje nego u originalnom proračunu za ovu godinu. Najveće smanjenje iznosa na stavkama su izdaci za otplatu glavnica za izdane vrijednosne papire, za 35,7 posto, na 11,85 milijardi kuna, izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita za 35,6 posto, na 5,6 milijardi kuna, te izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova za 35,5 posto, na 18 milijardi kuna.

Proračun je smanjen i Ministarstvu unutarnjih poslova za 1,6 posto, na 5,18 milijardi kuna, te Ministarstvu pravosuđa za 0,3 posto, na 2,43 milijarde kuna.

S druge, pak, strane, proračun Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta najviše je porastao u odnosu na originalni proračuna za ovu godinu, i to za 27,6 posto, na 2,8 milijardi kuna. Postotno najveći rast kod tog Ministarstva na stavkama je naknada građanima i kućanstvima, za 732 posto, na 19,55 milijuna kuna, te ostali rashodi, za 412 posto, na 925 milijuna kuna.

Slijedi Ministarstvo zaštite okoliša i energetike s rastom proračuna za 25,7 posto, na 3,3 milijarde kuna, te Ministarstvo državne imovine s rastom od 22,2 posto, na 73,7 milijuna kuna.

Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja planirano je povećanje proračuna za iduću godinu za 19 posto, na 991,6 milijuna kuna, Ministarstvu hrvatskih branitelja za 15,9 posto, na 1,3 milijarde kuna, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova za 15,7 posto, na 720,3 milijuna kuna.

Za Ministarstvo zdravstva planiran je iznos od 11,5 milijardi kuna, što je za 15,3 posto više nego u originalnom proračunu ove godine. Pritom se rashodi poslovanja planiraju u 11,8 posto većem iznosu, materijalni rashodi za 14,8 posto, rashodi za zaposlene za 4,1 posto, rashodi za nabavu nefinancijske imovine za 108,6 posto te rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini za 456 posto.

Ministarstvu poljoprivrede proračun će biti povećan za 11 posto, na 7,2 milijarde kuna, Ministarstvu turizma za 9,2 posto, na nešto više od 204 milijuna kuna, Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 8,1 posto, na 5,5 milijardi kuna, Ministarstvu kulture za 6,5 posto, na 1,2 milijarde kuna, Ministarstvu uprave za 6,3 posto, na 503 milijuna kuna.

Na povećanje proračuna u idućoj, u odnosu na originalni proračun za ovu godinu mogu računati i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a, i to za 4,1 posto, na milijardu kuna, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava za 3,7 posto, na 44 milijarde kuna, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za 3,6 posto, na 7,27 milijardi kuna, te Ministarstvo znanosti i obrazovanja za 2,5 posto, na 16,12 milijardi kuna.

Vlada RH će prijedlogom proračuna za 2018. godinu dobiti 354,66 milijuna kuna ili 0,6 posto više nego što je planirano ovogodišnjim proračunom.

Hrvatski Sabor dobit će 134,7 milijuna kuna, odnosno 5,8 posto manje nego ove godine, Ured Predsjednice RH imat će na raspolaganju 38,14 milijuna kuna ili 1,1 posto više, Ustavni sud 33,28 milijuna kuna ili 3,7 posto više.