HARAČ SE NASTAVLJA U prva dva mjeseca 2018. platili smo 900 milijuna kuna više PDV-a

HARAČ SE NASTAVLJA U prva dva mjeseca 2018. platili smo 900 milijuna kuna više PDV-a

 Foto: Hina/123rf

DRŽAVNA blagajna puni se sve bolje, što je dobra vijest za one koji od javnog novca žive, i manje dobra za one koji ga pune, s obzirom na to da Hrvatska ima visoko porezno opterećenje u odnosu na usporedive zemlje, a po nekim porezima, kao što je PDV, smo pri vrhu na globalnoj razini - u Europi je ispred nas samo Mađarska s 27 posto.

Najizdašnija stavka proračuna je upravo PDV koji iznosi preko 45 milijardi kuna na godišnjoj razini, a Poslovni dnevnik objavio je neslužbenu informaciju da se u prva dva mjeseca ove godine u državnu blagajnu slilo 7,5 milijardi kuna, što je oko 910 milijuna kuna više nego u istom razdoblju prošle godine.

Da prihodi od PDV-a rastu i u uobičajeno slabijim mjesecima - siječnju i veljači - ne čudi s obzirom na to da je prošle godine ukinuta međustopa PDV-a od 13 posto pa se i na ugostiteljstvo plaća 25 posto.

U siječnju i veljači su, kako doznaje Poslovni, porasli i prihodi od poreza na dobit, i to za 110 milijuna kuna, na 1,25 milijardi. Prihodi od trošarina porasli su za 60 milijuna, na 2,1 milijardu kuna, dok su doprinosi, be zdravstva koje je izvan državne riznice, u prva dva mjeseca iznosili 4 milijarde kuna, što je porast od 320 milijuna kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hoće li Marić smanjiti poreze?

Ostaje upitno hoće li se ovakav trend iskoristiti za rasterećenje građana. Ministar financija Zdravko Marić najavljivao je mogućnost smanjenja stope PDV-a, no najava je bila prilično sramežljiva, tako da nije izgledno da će se dogoditi u nekom kraćem roku.

Najveći teret funkcioniranju ekonomije nije porez na dobit koji je za manje tvrtke, s prometom do 3 milijuna kuna i tako smanjen na 12 posto, već visoko porezno opterećenje rada. Pogotovo je problematično opterećenje viših plaća, kakve su recimo u informacijskim tehnologijama, ili medicini jer zaposlenih praktično moraju još jednu plaću zaraditi za državu.

Takvo porezno opterećenje prisiljava sve one koji to mogu da poslovanje presele u inozemstvo, gdje su opterećenja znatno manja.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara