U saboru se svađaju oko penzija

U saboru se svađaju oko penzija
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

HDZ je taj koji na 65 godina života vraća granicu za odlazak u starosnu mirovinu, svidjelo se to nekome ili ne,  uzvratio je u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju Ivan Šuker (HDZ) na žestoke oporbene kritike vladine mirovinske politike.

Oporbene je kolege prozvao da su "trčali" potpisati zahtjev Građanske inicijative 67 je previše, a sada će, kaže, glasati protiv zakona koji je taj zahtjev uvažio.

"Ako u petak ne stisnete zeleni gumb i ako zakon ne donesemo jednoglasno, znači da hrvatskim građanima niste govorili istinu", poručio je Šuker kolegama.

Izmjenama koje je u spomenutom zakonu predložila vlada, na 65 godina života vraća se granica za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje. Vlada je tako ispunila zahtjeve 750 tisuća građana, koji su potpisali peticiju sindikalne inicijative 67 je previše, rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović, dodajući da će se o zakonima, koje je vlada povukla, a koji bi omogućili dulji ostanak u svijetu rada, razgovarati sa socijalnim partnerima kako bi se pronašao najbolji prijedlog.

Oporba: Potpisi protiv politike koja se vodi 

Oporba kritizira vladinu mirovinsku politiku, tvrdi da su potpisi skupljeni za inicijativu 67 je previše, njih 750 tisuća, zapravo bili potpisi protiv politike koja se vodi u državi, protiv povlaštenih mirovina, pokazatelj da je vladina mirovinska reforma bila potpuni promašaj.

"Građani su rekli vladi 'dosta, palac dolje!' poslali su joj poruku i o mirovinskoj reformi i o visini mirovina", kaže Gordan Maras (SDP) i navodi kako više od milijun umirovljenika ne može dostojanstveno živjeti od svog rada. Građani su potpisali i zbog revolta kako se politika vodi, kako se premijer i predsjednica odnose prema građanima, ustvrdio je Maras. 

Mirando Mrsić (Demokrati) pak te potpise vidi i kao potpise protiv povlaštenih mirovina i ponavlja svoj stav kako je nužno iz mirovinskog sustava maknuti mirovine koje nisu vezane za rad, odnosno ponovno razdvojiti mirovine. Samo tako radničke se mogu povećati između 10 i 20 posto, tvrdi Mrsić, i navodi kako će povećanje prava i bujanje braniteljskih mirovina uništiti sustav.

"Zakon o kojem raspravljamo priznanje je da je mirovinska reforma bila potpuni neuspjeh i promašaj", kaže Robert Podolnjak (Most), kojem je jedini "mogući scenarij" da sabor prihvati taj zakon u istovjetnom tekstu kako ga je inicijativa 67 je previše uputila građanima na potpis. 

Hrvoje Zekanović (HRAST) vladi poručuje da bi "kuću trebalo graditi od temelja". "Umjesto da radimo na demografskoj obnovi, da sutra imamo radnu snagu, nekome padne na pamet da produžujemo radni vijek na 67, 70 godina, pa ćemo onda invalide i starce, senilne starce držati da rade, je li to normalno?" zapitao se zastupnik i poručio da, ako ima novca za propala brodogradilišta, treba ih biti i za mlade hrvatske obitelji.

Hrelja: Zaradit će pomoćnica ravnatelja HZZO-a

Silvano Hrelja (HSU) vladi predbacuje da je uvela bonifikaciju za dulji ostanak u svijetu rada od 65. do 70., a ukinula od 60. do 65. godine. "Kome je to namijenjeno? Pravnicima, sucima, liječnicima", zapitao se Hrelja te ustvrdio kako će "lijepo zaraditi pomoćnica ravnatelja HZZO-a, koja ima 71 godinu i nezamjenjiv je državni dužnosnik, baš će joj lijepo pasti ovih 20,4 posto veće mirovine". 

Ministar Aladrović objasnio je pak da je stimulacija kasnijeg odlaska u starosnu mirovinu jedan od bitnih elemenata reforme, radi čega je tzv. bonifikacija povećana sa 0,15 na 0,34 posto za svaki mjesec kasnijeg odlaska u mirovinu. Cilj je, istaknuo je, nagraditi dulji rad i omogućiti veće mirovine koje za pet godina duljeg rada mogu biti veće za 20,4 posto. 

Hrg: Politička amnezija

Vladin potez brani i Branko Hrg (HDS). "Neprihvaćanje volje građana bilo bi nerazumno, vlada je slušala glas građana i postupila razumno", rekao je zastupnik, primijetivši i kako je politička amnezija zanimljiva stvar.

"Mrsić je, kada je bio ministar, predložio rad do 67 godine i ne mogu shvatiti da sada govori kao da se ništa nije dogodilo", naglasio je Hrg. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara