MUŠKARAC iz SAD-a dva puta se zarazio koronavirusom, pri čemu mu je drugi put stanje bilo puno ozbiljnije, javlja BBC. U međuvremenu se oporavio. No studija koju je objavio The Lancet Infectious Diseases otvara pitanja o tome koliki imunitet na virus se može stvoriti. Muškarac nije imao zdravstvenih problema ni narušeni imunitet zbog kojeg bi bio rizična skupina kad je riječ o covidu-19.

Pacijent je prvi put simptome imao 25. ožujka, potom je testiran negativno, pa ih je opet dobio 28. svibnja

Čovjeku su se prvi simptomi pojavili 25. ožujka. Imao je upaljeno grlo, kašljao je, boljela ga je glava, osjećao je mučninu i imao je dijareju. 18. travnja prvi put je bio pozitivan. Do 27. travnja potpuno se oporavio i nije imao simptome. Testovi su mu bili negativni 9. i 26. svibnja. 28. svibnja ponovo je osjetio simptome - temperaturu, glavobolju, vrtoglavice, kašalj, mučninu i dijareju. 5. lipnja test mu je ponovo bio pozitivan i imao je nisku razinu kisika u krvi te otežano disanje.

Znanstvenici smatraju da prva zaraza ne znači stvaranje imuniteta od druge

Znanstvenici smatraju da je vjerojatnije da je pacijent zaražen dva puta nego da je riječ o istoj zarazi, koja se reaktivirala. Prilikom usporedbe genetskog koda virusa u oba puta kada je pacijent imao simptome pokazalo se da su oni bili previše različiti te da ne dolaze od iste zaraze.

"Naši nalazi sugeriraju da prva infekcija ne znači nužno zaštitu od nove infekcije", rekao je doktor Mark Pandori sa Sveučilišta u Nevadi dodajući da bi saznanje o mogućoj reinfekciji koronavirusom moglo imati značajne učinke na naše razumijevanje imuniteta od covida-19.

Prema njegovom mišljenju, ljudi koji su se jednom zarazili i dalje se moraju pridržavati pravila koja se tiču nošenja maski, održavanja propisane udaljenosti te pranja ruku.

Još uvijek nema jasnih odgovora o tome stječe li osoba imunitet jednom kad se zarazi

Znanstvenici još uvijek nemaju jasne odgovore na pitanja o tome stječe li se jednom kad se osoba zarazi imunitet na bolest te ako da, koliko ta zaštita traje. Odgovori na ta pitanja su važni za razumijevanje kako će virus dugoročno utjecati nas te ima utjecaj na razvoj cjepiva i stjecanje imuniteta krda.

Do sada su primjeri reinfekcije bili rijetki. Ima tek nekoliko primjera od više od 37 milijuna potvrđenih slučajeva. Ponovne zaraze zabilježene u Hong Kongu, Belgiji i Nizozemskoj pokazale su kako druga zaraza nije dovela do težih simptoma nego prva. Jedan slučaj ponovne zaraze u Ekvadoru sličan je primjeru iz SAD-a gdje je druga zaraza došla s ozbiljnijim simptomima.

Kako većina zemalja sada ulazi u drugi val epidemije, naziru se odgovori na neka pitanja. Pretpostavka je da će drugi val biti blaži jer se tijelo naučilo boriti s virusom. Stoga je nejasno kako je pacijent iz Nevade drugi put imao ozbiljnije simptome. Jedan od mogućih odgovora jest da je prilikom druge zaraze bio izložen većoj količini virusa.

Isto tako je moguće i da je druga zaraza bila gora zbog načina na koji je imunološki sustav pacijenta reagirao prvi put. To je već dokazano kod nekih bolesti kao što je denga groznica, gdje antitijela nastala kao odgovor na jedan soj denga virusa uzrokuju probleme ako se osoba zarazi drugim sojem istog virusa.

Još uvijek ne znamo dovoljno o tome kakav je imunološki odgovor na zarazu

Profesor Paul Hunter sa Sveučilišta East Anglia rekao je da su rezultati američke studije vrlo zabrinjavajući zbog malog vremenskog razmaka između dvije zaraze te težine simptoma druge zaraze.

"Ova saznanja osnažuju stajalište da mi još uvijek ne znamo dovoljno o tome kakav je imunološki odgovor tijela na zarazu", rekao je.