IRSKA je krajem prošlog mjeseca ušla u strogi, šestotjedni lockdown zbog suzbijanja pandemije covida-19. Vlasti su zabranile društvena okupljanja te zatvorile kafiće i restorane, no škole su ostale otvorene.

"To je neophodno jer ne možemo i nećemo dopustiti da budućnost naše djece i mladih bude još jedna žrtva ove bolesti. Mladima treba obrazovanje", rekao je irski premijer Micheal Martin.

Slična je priča i u mnogim drugim europskim zemljama poput Njemačke, Francuske i Engleske, koje su zbog drugog vala pandemije uvele stroge mjere, ali ipak ostavile otvorena vrata škola.

Suprotno tome, veći gradovi u Sjedinjenim Državama, uključujući Detroit, Boston i Philadelphiju, zatvaraju škole i prelaze na online nastavu kako bi što efikasnije spriječili širenje koronavirusa.

"Nakon određene stope zaraze opasno je držati škole otvorenima, mada se to događa u brojnim mjestima u Europi", rekao je za CNN pedijatar i epidemiolog Anthony Staines sa Sveučilišta Dublin City.

"U školama dolazi do širenja virusa, mada one nisu glavna žarišta", dodao je.

Staines smatra da je sasvim opravdano da se na odvojenim mjestima uvode različite mjere jer "je na nekim područjima ekonomska situacija različita i virus se drugačije širi". Naprimjer, u Izraelu je došlo do jako velikog broja žarišta u školama.

Zatvaranje škola "može biti rješenje na određeno vrijeme, ali uz odgovarajuće znanje, informacije i razumijevanje do toga ne mora ni doći".

"Pretpostavljam da su europske zemlje odabrale strategiju u kojoj je jako važno da škole ostanu otvorene", kazao je Staines.

Škole u SAD-u se polako zatvaraju

Javna škola u Detroitu (DPSCD) priopćila je jučer kako zbog porasta novozaraženih obustavlja klasičan oblik nastave i prelazi na online.

Bill de Blasio, gradonačelnik New Yorka, najavio je na jučerašnjem sastanku da će se u slučaju daljnjeg porasta stope infekcija zatvoriti škole u gradu.

Školski okrug Philadelphije priopćio je u utorak da će sve škole do daljnjega imati online nastavu, a državne škole u Bostonu su se nakon postupnog otvaranja u rujnu opet nedavno vratile na online nastavu.

Europska alternativa

Francuska i Engleska ušle su 28. listopada, odnosno 4. studenoga, u drugi nacionalni lockdown koji bi trebao trajati mjesec dana. U obje zemlje zatvoreni su restorani i kafići, stanovnici smiju napuštati dom samo zbog posla, medicinskih razloga, vježbanja ili kupovine namirnica.

No, za razliku od prijašnjeg lockdowna, škole su ostale otvorene.

Amanda Spielman, glavna inspektorica za obrazovanje u britanskom nadzornom tijelu Ofsted, rekla je u izvješću objavljenom ovog tjedna da je odluka o nastavku rada škola za vrijeme drugog lockdowna "zaista dobra vijest".

"Još neko vrijeme ćemo osjećati učinke prijašnjeg zatvaranja škola - i to ne samo u smislu obrazovanja", rekla je. Prema izvješću Ofsteda, koje je objavljeno u utorak, neka su djeca zbog zatvaranja škola i ograničenja kretanja ozbiljno nazadovala. Izvješće navodi da su oni mladi bez dobre strukture potpore u nekim slučajevima izgubili ključne vještine u računanju, čitanju i pisanju. Neki su čak zaboravili kako se koriste nož i vilica, navodi se u izvješću.

Određeni broj starije djece izgubilo je tjelesnu kondiciju ili su pokazivala znakove lagane depresije te je evidentiran porast samoozljeđivanja i poremećaja u prehrani.

"Kada se zatvore škole, djeca iz obitelji siromašnijih prihoda gube više i treba im dulje vremena da nadoknade izgubljeno", kazao je Staines i dodao da škole također "pružaju uslugu čuvanja djece", što omogućava roditeljima da i dalje sudjeluju u gospodarstvu.

Zlostavljanja u obitelji

U izvješću se također navodi da je u Britaniji u vrijeme kada su škole bile zatvorene pao broj upućivanja na socijalne službe, zbog čega je moguće da neka zlostavljanja nisu bila evidentirana.

Na taj se problem osvrnula i njemačka kancelarka Angela Merkel kada je 28. listopada najavila djelomični lockdown. Kazala je kako će škole i vrtići ostati otvoreni, uz stroge higijenske mjere, ne samo zbog svoje "odgojne misije", već zato što je prijašnji lockdown pokazao "do kakvih dramatičnih socijalnih posljedica može doći kada djeca ne mogu ići u školu ili u vrtić".

"To ima izravan utjecaj na obitelji. Dramatično se povećao broj nasilnih napada na žene i djecu", rekla je Merkel.

Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti izvijestio je u kolovozu da djeca čine manje od 5% slučajeva zaraze covidom-19 u Europskoj uniji i Velikoj Britaniji te da zatvaranje škola vjerojatno neće pružiti značajnu dodatnu zaštitu dječjem zdravlju.

"Iako djeca mogu predstavljati mali rizik za bake i djedove, za njih su ipak veći rizik starije odrasle osobe u kući", kazao je Staines.

Što kaže znanost – koliko su djeca zarazna?

Sve više podataka prikupljenih diljem svijeta ukazuje na to da škole nisu veća žarišta zaraze koronavirusom, pogotovo ako se radi o nižim razredima osnovne škole. Naime, unatoč strahu mnogih roditelja i zaposlenika obrazovnih institucija, broj infekcija covidom-19 nije značajno porastao nakon otvaranja škola i vrtića.

"Mada su škole i vrtići idealno okruženje za prijenos virusnih bolesti jer se velike skupine djece nalaze dulje vremena zajedno u zatvorenim prostorima, infekcija koronavirusom još uvijek je puno niža među djecom nego među odraslima", rekao je epidemiolog Walter Haas s Instituta Robert Koch u Berlinu.

S druge strane, neka istraživanja pokazuju da se školarci ipak mogu zaraziti i prenijeti bolest drugima, s time da će koronavirusom druge vjerojatnije zaraziti starija nego mlađa djeca.

Znanstvenici smatraju da je jedan od razloga tome što škole nisu postale veća žarišta zaraze koronavirusom taj što su manja djeca, pogotovo ona mlađa od 12 godina, manje podložna infekciji od odraslih. Dodatno, ako se i zaraze, mala će djeca rjeđe zaraziti druge nego ona starije dobi.

Walter Haas i njegovi kolege su nakon analize pet njemačkih škola otkrili da su infekcije koronavirusom rjeđe kod djece u dobi od 6 do 10 godina nego kod starije djece i odraslih koji rade u školama.

"Potencijal za prijenos na druge povećava se s godinama starosti, a adolescenti vjerojatno jednako prenose virus kao i odrasli. Mjere ograničenja, poput obaveznog nošenja maski ili prelaska na online nastavu u slučaju porasta infekcija, trebale bi se fokusirati na tinejdžere i nastavnike", smatra Haas.