Foto: Pixsell/Nikola Cutuk

U POVODU 120. obljetnice rođenja i 20. obljetnice beatifikacije Alojzija Stepinca, ispred sisačke katedrale je postavljen i svečano otkriven spomenik tom blaženiku, djelo akademskog kipara Tomislava Kršnjavija, a prikazuje kardinala Stepinca kako u društvu dvoje djece drži križ.

Kako je rekao sam autor, središte kompozicije je križ, koji predstavlja blaženikovo mučeništvo, a dvoje djece simbolizira doprinos Stepinca u spašavanju djece iz ratnih prihvatilišta.

"Izdajice koje ne vole domovinu"

Nakon procesije iz katedrale do spomenika, umjetničko je djelo, u nazočnosti mnogih vjernika, članova KUD-ova, udruga, hodočasnika, predstavnika Hrvatskoga generalskog zbora te svećenika, blagoslovio sisački biskup mons. Vlado Košić, koji je tom prigodom rekao kako očekuje da će Alojzije Stepinac uskoro biti proglašen svetim.

Biskup Košić, koji je u sisačkoj katedrali predvodio misno slavlje, rekao je u propovijedi da je kip Stepinca oplemenio prostor ispred katedrale te da predstavlja novu prisutnost blaženika u Sisku.

"Nažalost, postupak postavljanja kipa bio je popraćen nerazumijevanjem i podmetanjima. Među nama imamo izdajice koji ne vole hrvatsku domovinu. Oni ne mogu demantirati činjenicu da je Stepinac volio sve ljude, ali i zastupao načelo da Hrvati moraju živjeti u svojoj nezavisnoj državi", istaknuo je i podsjetio da su mnogi pape cijenili nadbiskupa Stepinca te da se od pape Franje očekuje i njegova kanonizacija. "Zato molim svetog oca Franju: 'Santo subito.' Da to bude odmah", rekao je biskup Košić.

Komunistički teror kojem mora doći kraj

Postulator kauze za proglašenje svetim Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja istaknuo je sljubljenost Stepinca s hrvatskim narodom.

"Zanimljivo je da do beatifikacije blaženika nije bilo niti jednog prigovora papi ili Vatikanu na Alojzija Stepinca. Oni su se pojavili tek kasnije", rekao je mons. Batelja, ističući zauzimanje Stepinca tijekom 1942. i 1943. godine za djecu, ratnu siročad koja su bila u prihvatilištima u Sisku, Jastrebarskom i drugim mjestima. Ponovio je kako to nisu bili logori, nego prihvatilišta, gdje su tadašnje ustanove NDH organizirale boravak djece kako bi ih mogle preuzeti obitelji. Tako je spašeno oko 12.000 djece. U njihovu su se spašavanju, uz Dianu Budisavljević, angažirali mnogi drugi, među kojima i velik broj Srba, a presudna je bila potpora nadbiskupa Stepinca.

"Pozdravljam inicijativu da se u Beogradu podigne spomenik Diani Budisavljević, ali bi uz nju trebao biti i Stepinčev spomenik jer bez nadbiskupa ne bi mogla učiniti ništa", rekao je mons. Batelja, ističući kako je poznato da je Stepinac osudio i postojanje logora Jasenovac.

Mons. Batelja govorio je i o ratnim i poslijeratnim zločinima partizana i komunista za koje nitko nije odgovarao. Istaknuo je kako komunističkom teroru mora doći kraj, ali, nažalost, dodao je, "javni tužitelj ne zna po kojem članku zakona se počiniteljima treba suditi".