DRUGI krug predsjedničkih izbora i parlamentarni izbori koji se sutra istovremeno održavaju u Sjevernoj Makedoniji mogli bi biti ključni za nade te zemlje da postane članicom Europske unije.

Povratak na vlast desne oporbe osjetno bi mogao oživjeti napetosti sa susjednom Grčkom i Bugarskom, pri čemu potonja postavlja uvjete za napredak pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije s EU.

Desničarska nacionalistička stranka VMRO-DPMNE u dobrom je položaju uoči obaju izbora. Njezina predsjednička kandidatkinja Gordana Siljanovska-Davkova ostvarila je u prvom krugu predsjedničkih izbora prije dva tjedna značajnu prednost pred trenutnim predsjednikom Stevom Pendarovskim, ali nijedno od njih nije osvojilo potrebnih 50 posto za pobjedu u prvom krugu.

Pobjeda desnice pojačala bi tenzije sa susjedima

Čelnik VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski odbija priznati da je službeni naziv zemlje Sjeverna Makedonija, kako se država zove od 2019. što je bio grčki uvjet za makedonsko napredovanje prema euroatlantskim integracijama. To su proveli proeuropski i prozapadni socijaldemokrati (SDSM) koji su na vlasti su u Makedoniji od 2017. 

Godinu nakon promjene imena Grci su uklonili blokadu i Sjeverna Makedonija je primljena u NATO. Put prema EU, međutim, blokira joj Bugarska zbog prijepora oko jezika i nacionalnog identiteta. 

Uz to što se protivi imenu zemlje, Mickoski obećava i čvrst stav u prijeporu s Bugarima.  Otkad je 2017. došao na čelo VMRO-DPMNE, Mickoski je obnovio stranku uzdrmanu bijegom bivšeg čelnika i premijera Nikole Gruevskog, optuženog za korupciju, koji je našao azil u Mađarskoj na čelu s Viktorom Orbanom. Mickoski je također obećao da će prioritet dati ekonomiji i stvoriti desetke tisuća radnih mjesta. To je poruka na koju su osjetljivi brojni birači u siromašnoj zemlji pogođenoj galopirajućom inflacijom.

Tijekom posljednja dva desetljeća, Sjeverna Makedonija izgubila je deset posto stanovništva zahvaljujući masovnom odlasku prije svega mladih ljudi, koji u zemlji ne vide svoju budućnost.

Etničke tenzije

“VMRO-DPMNE ima veliku prednost i ima mogućnost dodatno mobilizirati birače”, smatra politički analitičar Xhelal Neziri.

Mickoski je tijekom kampanje pribjegavao sve zapaljivijoj retorici na račun DUI-ja, glavne albanske stranke u zemlji, izazivajući strahove da bi njegovi komentari mogli potkopati krhke međuetničke odnose u zemlji.

Albanci čine više od četvrtine od 1,8 milijun stanovnika. Čelnik DUI-ja Ali Ahmeti vodio je kratku oružanu pobunu 2001. kako bi dobio veća prava za Albance.

Od proglašenja neovisnosti Makedonije 1991., vlade koje su se smjenjivale jedna za drugom respektirale su nepisano pravilo po kojem jedna albanska stranka mora biti uključena u vladinu koaliciju.

Mickoski čelnike DUI-ja naziva "lopovima". 

Deblokiranje pregovora s EU-om

Vladajući socijaldemokrati (SDSM) upozorili su da će ishod izbora biti odlučujući za europsku budućnost Sjeverne Makedonije, ali ih je uzdrmao poraz u prvom krugu predsjedničkih izbora.

"Ovi izbori praktički će odrediti budućnost Makedonije, idemo li prema progresivnom društvu, prema EU, ili se okrećemo prošlim vremenima kada smo izolaciju i etničke sukobe", rekao je bivši premijer i čelnik SDSM-a Dimitar Kovačevski.

SDSM svoju političku budućnost temelji na obećanju da su njegovi čelnici sposobni deblokirati pregovore o ulasku u EU i riješiti spor s Bugarskom.

Sofija je odbila podržati otvaranje pristupnih pregovora između Skoplja i EU-a sve dok Sjeverna Makedonija ne prizna malu bugarsku manjinu u svom Ustavu.

Bugarska radi probleme

Socijaldemokrati su pokušali unijeti izmjene i dopune u Ustav, ali nisu uspjeli prikupiti potreban dvotrećinski broj glasova jer se VMRO-DPMNE tome protivi. VMRO-DPMNE-u proteklih je godina porasla popularnost upravo zbog rasta frustracije javnosti sporim procesom pristupanja zemlje Europskoj uniji.

Osim političkih sporova i etničkih napetosti, mnogi glasači nadaju se prosperitetnijoj budućnosti.

"Nadam se da će vlada ozbiljno raditi na poboljšanju životnog standarda", rekla je za AFP Ivana Trajčev, 42, koja radi u financijama.

Sljedeći čelnici zemlje moraju "stvoriti uvjete da mladi imaju bolje mogućnosti za napredak", smatra ona.