SRPSKO ministarstvo obrazovanja preporučilo je školama prikazivanje domaćeg ratnog filma Oluja jer riječ o ostvarenju koje je "u funkciji obrazovanja i odgoja" učenika osmoga razreda osnovne škole i srednjoškolaca, objavio je u četvrtak tjednik Hrvatska riječ.

Igrani film Oluja, redatelja Miloša Radunovića, počeo se u kinima prikazivati u siječnju ove godine i javnosti je predstavljen kao "srpski ratni film", čija je tema "tragična sudbina srpskog stanovništva protjeranog 1995. tijekom hrvatske vojne akcije Oluja, s prostora Dalmacije, Like, Banije, Korduna, na kojem je stoljećima živjelo".

Preporuku je dalo ministarstvo prosvjete Srbije na temelju mišljenja Zavoda za unaprjeđenje obrazovanja i odgoja, koji drži da film odlikuju "realističnost, uvjerljivost i odsustvo patetike u prikazivanju događaja, kao i odlična gluma glavnih protagonista".

U obrazloženju producentske kuće Omega Production iz Beograda dodaje se da "u srpskoj kinematografiji do sada nije bilo mnogo djela posvećenih povijesnim zbivanjima vremena raspada jugoslavenske države i utoliko igrani film Oluja ima poseban značaj".

Nakon filma razgovarat će se s učenicima

Zavod predlaže da nakon projekcije filma nastavnici s učenicima povedu razgovor "na dvije razine".

"Na prvoj, koja se odnosi na konkretan događaj stradanja Srba u Hrvatskoj, i drugoj, univerzalnijoj, o ugrožavanju dječjih i ljudskih prava u ratnim uvjetima, o pravdi, osveti, zlu koje se lako širi, a teško zaustavlja".

Preporuku školama s mišljenjem Zavoda za unaprjeđenje obrazovanja i odgoja uputio je ministar obrazovanja Branko Ružić.

U izjavi za list Danas potpredsjednica Foruma beogradskih gimnazija Ana Dimitrijević navodi da organizirano prikazivanje filma Oluja učenicima nije dobra ideja.

"Ne zato što imam nešto protiv filma koji se bavi Olujom i stradanjem srpskog naroda. U ovom političkom trenutku, imajući u vidu kako se aktualna vlast odnosi i uopće kakav je javni diskurs prema prošlosti, susjedima i odnosima u regiji, mislim da bi to bilo samo podgrijavanje nacionalne mržnje", istaknula je Dimitrijević.

Ona kaže da ne treba zaboraviti stradanja svog naroda i da o tome treba pričati, ali "ako želimo istinu, odgovornost i pomirenje, moramo prihvatiti i biti svjesni i svojih zločina jer taj rat nije bio jednostran", prenio je list Danas.

Za isti list na inicijativu ministarstva prosvjete kritički se osvrnuo i predsjednik Građanskog demokratskog foruma Zoran Vuletić.

"Dok posljednjem Srbinu ne postane jasno da je rat u Hrvatskoj prije Oluje trajao pet godina, a ne samo u tih pet dana kada su mnogi doživjeli jezive sudbine, ovakvi filmovi o Oluji će biti isključivo predvojnička obuka za buduću osvetu, baš kao što je film Dara iz Jasenovca, umjetničko čedo današnje vlasti, propagandno opravdavanje politike i ratova 90-ih i njihovih očeva Miloševića i Šešelja", napisao je u kolumni Vuletić.

Dodao je da "dok sve to ne obavimo, govorit ćemo o sebi bez srama i sve to kao jedno od najmanje prosperitetnih društava u Europi".