Hakerski napadi na firme, ministarstva i banke u Ukrajini. Biden zaprijetio Rusiji
PRVA naznaka moguće deeskalacije krize na ukrajinskoj granici dogodila se u utorak kad je Moskva objavila da povlači dio vojnika s tog područja, no Zapad i dalje tvrdi da je Rusija spremna za napad. Ruska novinska agencija Interfax je, pozivajući se na ministarstvo obrane, objavila da Rusija povlači dio postrojbi iz južnih i zapadnih vojnih oblasti nakon što su završile vojne vježbe.
Glasnogovornik ruskog predsjedništva kazao je da je to najavljivano od početka te da je riječ o „uobičajenom procesu“. Ministarstvo je najavilo povlačenje vojske i iz Bjelorusije nakon dovršetka misije za pet dana. Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova objavila je da će zbog toga „2. veljače 2022. ostati zapamćen kao dan kad je propala zapadna ratna propaganda“.
Glavni tajnik NATO saveza iz Bruxellesa poručio je pak da nema deeskalacije dok se Zapad ne uvjeri u „trajno povlačenje“ ruskih postrojbi i teške opreme, poručivši da je „Moskva i dalje spremna za napad“, no da iz Rusije stižu i pozivi na nastavak diplomatskih pregovora, što je znak za „oprezan optimizam“ .
Sastanak Putina i Scholza
Američka veleposlanica u Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield rekla je da SAD još „ne vidi dokaze“ o ruskom povlačenju, no da bi Washington to pozdravio, prenosi agencija Reuters. U utorak, dan prije no što je dio zapadnih medija predvidio početak ruske invazije, pozivajući se na obavještajne podatke, u Moskvi je prvi put boravio njemački kancelar Olaf Scholz.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je nakon više od tri sata dugog sastanka s njim rekao da Moskva ne želi rat te da je stoga dala prijedloge o sigurnosnim garancijama „koje će zajamčiti sigurnost svim državama, uključujući i našu“.
Scholz je ponovio da je Zapad veoma zabrinut zbog velikog broja ruskih vojnika na ukrajinskim granicama, no istaknuo je da diplomatska rješenja još nisu izvan dosega. Rusko povlačenje dobar je znak u tom smjeru, kazao je kancelar.
Ukrajinski centar za strateško komuniciranje i sigurnost informacije potom je pak objavio da su ministarstvo obrane i dvije ukrajinske banke pod kibernetičkim napadom.
„Ne može se odbaciti da agresor koristi taktiku prljavih trikova jer njegovi agresivni planovi ne djeluju na velikoj skali“, priopćio je Centar.
Priznanje Donjecka i Luhanska
Donji dom ruskog parlamenta u utorak je zatražio od Putina da prizna neovisnost dviju odmetnutih proruskih regija na istoku Ukrajine. Ruski predsjednik rekao je da Moskva djelovanje Ukrajinaca prema etničkim Rusima na tom području smatra genocidom, piše Reuters.
Odgovorio je da problem dviju regija, Donjecka i Luhanska, treba biti riješen na temelju Minskih sporazuma. Riječ je o dogovorima iz 2014. i 2015. godine koji imaju podršku Vijeća sigurnosti, no nisu implementirani.
Scholz je rekao da se sve strane moraju držati tih sporazuma. Kancelar je u Moskvi naglasio i da je Rusija ključna za održavanje sigurnosti i stabilnosti u Europi te da mora ostati partner na tom polju.
„Za Europljane je jasno da dugotrajna sigurnost ne može biti postignuta protiv Rusije, nego samo s njom“, rekao je kancelar. Dvojica čelnika osvrnula su se i na pitanje Sjevernog toka 2 čija je sudbina vezana za ukrajinsku krizu.
Taj 11 milijardi dolara vrijedan plinovod koji spaja Rusiju i Njemačku u potpunosti je izgrađen, usprkos protivljenju SAD-a i dijela europskih država, no sad čeka odobrenje njemačkih vlasti za početak rada. Zapadni kritičari smatraju da će Moskva koristiti taj plinovod, koji zaobilazi Ukrajinu, u geopolitičke svrhe.
Putin je na konferenciji rekao da je riječ o komercijalnom, a ne političkom projektu te da je Rusija spremna i dalje dostavljati Europi plin i preko Ukrajine, nakon isteka ugovora 2024. godine. Scholz je kazao kako je i Njemačka predana osiguravanju da plin i dalje prolazi kroz Ukrajinu.
U 21:30 po našem vremenu počelo je Bidenovo obraćanje.
"Ponovit ću da Sjedinjene Države ostaju otvorene za diplomaciju na visokoj razini u bliskoj koordinaciji s našim saveznicima, nadovezujući se na više diplomatskih rješenja koje smo mi i naši saveznici ponudili Rusiji u posljednjih nekoliko mjeseci. Sjedinjene Države i dalje vjeruju da su diplomacija i deeskalacija najbolji put prema naprijed, ali da su također spremne za svaki mogući scenarij", rekao je.
Biden je na početku svog obraćanja kazao da su Sjedinjene Države spremne na što god se dogodilo.
"Spremni smo za diplomaciju, ali smo spremni i odgovoriti na ruski napad na Ukrajinu; što je još uvijek mogućnost. To je bio naš pristup u posljednjih nekoliko mjeseci tog se pristupa držimo", kazao je Biden.
"Ako Rusija nastavi, okupit ćemo saveznike. Možemo donijeti velike sankcije", rekao je Biden.
"Te mjere su spremne ako Rusija krene", dodao je. Rekao je i da neće u Ukrajinu slati vojsku, ali da je SAD poslao vojnu pomoć da se Ukrajina može obraniti.
"Neka bude jasno, SAD će uvijek braniti svaki centimetar zemlje koja je dio NATO-a", rekao je.
>> Opširnije
Grčki ministar vanjskih poslova pozvao je na razgovor ukrajinskog veleposlanika u Grčkoj Sergija Šutenka kao "diplomatsku mjeru nakon teškog izgreda" na istoku Ukrajine koji je prouzročio "smrt i ozljeđivanje pripadnika grčke dijaspore".
Atena je "izrazila posebnu zabrinutost" i "zatražila zaštitu grčke dijaspore" na tom području te "provođenje istrage" i "izvođenje odgovornih na sud", navodi se u priopćenju ministarstva.
Ministarstvo je u ponedjeljak izrazilo žaljenje zbog pogibije dvojice pripadnika grčke dijaspore u svađi s ukrajinskim vojnicima u selu na istoku Ukrajine, gdje traje sukob s proruskim separatistima. Po raspoloživim podacima na koje se poziva Atena, "počinitelji dvostrukog ubojstva su trojica ukrajinskih vojnika koji su se umiješali u svađu sa žrtvama zbog beznačajne stvari".
Ukrajinski veleposlanik je pak izrazio "iskrenu sućut obiteljima žrtava" rekavši da uzrok izgreda nije "političke ni etničke naravi", nego je "kazneno djelo općeg prava", rekao je. Po veleposlanikovim informacijama, "dvojica ukrajinskih državljana su mrtva, jedan je pripadnik grčke dijaspore" a dvojica su ozlijeđena, također pripadnici iste dijaspore.
Sergij Šutenko je rekao da su osumnjičeni za počinjenje kaznenog djela uhićeni i bit će izvedeni pred sud, navodi se u priopćenju. Grčka dijaspora na istoku Ukrajine ima više od 100.000 ljudi, rekao je grčki ministar vanjskih poslova Nikos Dendias u prigodi posjeta tom području krajem siječnja.
Američki predsjednik Joe Biden obratit će se javnosti u 21:30 po našem vremenu.
Šef europske diplomacije Josep Borrell kazao je u utorak europarlamentarcima da su transatlantski odnosi od ključne važnosti u ukrajinskoj krizi, ali da EU treba raditi na strateškoj autonomiji u sklopu NATO-a.
"Transatlantski odnosi uvelike su revitalizirani s Bidenovom administracijom", kazao je Borrell na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.
"Ne slažemo se nužne o svemu, zasigurno ne, ali taj je odnos ključan u trenutnom geopolitičkom kontekstu - po pitanju ukrajinske krize i drugih ruskih prijetnji", dodao je u raspravi o godišnjim izvješćima o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a te zajedničke sigurnosne i obrambene politike.
Šef europske diplomacije istaknuo je i da je "američka administracija bila izuzetno kooperativna" u ukrajinskoj krizi.
Njemački kancelar Olaf Scholz u utorak je pozdravio djelomično rusko povlačenje s ukrajinske granice, prozvavši to "dobrim znakom" i dodavši da se dugotrajna stabilnost i sigurnost u Europi mogu postići samo uz rusku pomoć.
"Za Europljane je jasno da dugotrajna sigurnost ne može biti postignuta protiv Rusije, nego samo s njom", rekao je kancelar. "Diplomatske aktivnosti još nisu nimalo iscrpljene", smatra Scholz.
"Dobar je znak kad čujemo da se dio vojnika vratio, nadamo se da će ih biti još", kazao je socijaldemokrat, dodavši da je moguće "pronaći rješenje". "Koliko god se teškom i ozbiljnom činila trenutna situacija, odbijam reći da nema nade."
Scholz je rekao i kako je Njemačka predana osiguravanju da plin i dalje prolazi kroz Ukrajinu, u vrijeme dok se čeka odobrenje Berlina za početak rada dovršenog plinovoda Sjeverni tok 2.
Njemačka je predana nastavku tranzita plina u Europu kroz Ukrajinu, Bjelorusiju, Poljsku i postojeći Sjeverni tok, "sukladno ugovorima koji postoje", naglasio je Scholz. Ponovio je da je njegov cilj izbjegavanje bilo kakvih sukoba u Ukrajini, no da bi u tom slučaju bilo posljedica.
Ukrajinski Centar za kibernetičku sigurnost priopćio je da su hakirane internetske stranice ukrajinskog ministarstva obrane te banaka PrivatBank i Oschadbank, izvijestila je danas ruska novinska agencija TASS, a prenosi Reuters.
Centar navodi bi za ovaj napad mogla biti odgovorna Rusija. Ministarstvo obrane je na Twitteru objavilo priopćenje o napadu te navelo da radi na popravku.
"Web stranica MOU-a vjerojatno je pretrpjela DDoS napad. Izvode se tehnički radovi na uspostavljanju redovnog rada. Komunikacija je moguća putem FB-a i Twittera, ArmyInform https://armyinform.com.ua i Army FM https://armyfm.com.ua", navelo je ministarstvo.
Ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je, nakon susreta s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, ponovio da je plinovod Sjeverni tok 2, koji još uvijek čeka odobrenje njemačkih vlasti, "isključivo komercijalan" projekt koji će osnažiti europsku energetsku sigurnost.
Tom 11 milijardi dolara vrijednom projektu ruskog Gazproma i partnera u projektu - nekoliko europskih tvrtki poput OMV-a i Shella - snažno se protive Sjedinjene Države i dio europskih država. Dovršen je prošli rujan, prolazi ispod Baltičkog mora i spaja Rusiju i Njemačku, no još uvijek čeka odobrenje njemačkih vlasti u vrijeme dok je Europa, kao i svijet, suočena s visokom cijenom plina.
"Ovo je jedan od najvećih infrastrukturnih projekata Europe čiji je cilj značajno osnažiti energetsku sigurnost na kontinentu", rekao je Putin.
"Rekao sam više nego jednom da je ovaj projekt isključivo komercijalan i da tu nema politike ni ikakvih političkih primjesa."
Ujedinjeno Kraljevstvo "ne bi smjelo vjerovati ničemu što dolazi iz Moskve", rekao je britanski predsjednik parlamentarnog odbora za vanjske poslove.
Podsjetimo, Rusija je danas priopćila da će povući određeni broj vojnika smještenih blizu ukrajinske granice.
No zastupnik Tom Tugendhat tvrdi da je "Rusija lagala, lagala i lagala i da, iznenađujuće, nastavlja lagati". Govoreći za BBC Radio o tome hoće li Rusija napasti Ukrajinu, rekao je da to zna samo jedna osoba.
"To zna samo jedna osoba, a ona šuti. A to je Vladimir Putin. Ovdje imamo posla sa solo pjevačem. Rusko ministarstvo vanjskih poslova je kao pas koji laje ispred kuće mafijaša. Samo je tu da diže buku."
BBC piše, pozivajući se na rusku novinsku agenciju Tass, da je više ukrajinskih web stranica bilo meta napada hakera.
Među ostalim, pod hakerskim napadom našle su se stranice ukrajinskog ministarstva obrane te nekoliko banaka.
Objavljena je i vijest da dio bankomata ne radi te da je dio bankarskih usluga u prekidu.
Napadnuta je i stranica Oružanih snaga Ukrajine, javlja novinska agencija Unian.
SAD i Rusija i dalje vode razgovore, piše BBC.
Trenutno se vode telefonski razgovori između američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.
Ovo su najvažniji trenuci s presice Putina i Scholza:
Putin je rekao da Rusija ne želi rat, ali navodi kako također nije bilo konstruktivnog odgovora na prijedloge koje je iznijela. Također navodi kako sada treba riješiti pitanje pridruživanja Ukrajine NATO-u u budućnosti unatoč tomu što je Ukrajina daleko od pokretanja zahtjeva za članstvo.
Rekao je da su ruske vlasti spremne razgovarati o nekim pitanjima, uključujući ona o sigurnosti i projektilima. Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je kako je gomilanje ruskih vojnika na ukrajinskoj granici prijetnja. Kaže kako je to neshvatljivo te je pozvao na deeskalaciju u regiji.
Scholz je razmotrio i zabrinutost u vezi s plinovodom Sjeverni tok 2, koji je završen, ali još nije u funkciji. Kaže kako je Njemačka predana osiguravanju funkcioniranja transporta plina u Europi, ali dodaje da bi rat u Ukrajini imao dalekosežne posljedice.
Putin je upitan o širenju NATO-a.
On je kazao da je u zadnjih 30 godina u više navrata rečeno da neće biti širenja NATO-a. "No danas vidimo NATO-ovu infrastrukturu pred našim vratima", rekao je.
Putin je komentirao i Ukrajinu u NATO-u.
"To pitanje moramo riješiti sada, mi to moramo riješiti tijekom ovih pregovora", rekao je.
"Nadamo se da će naši partneri čuti što nas zabrinjava i shvatiti nas ozbiljno", dodao je.
Glavni zahtjev Rusije je da Ukrajina ne uđe u NATO.
Putin je upitan isključuje li mogućnost rata u Europi. On se onda referirao na ranije Scholzove izjave da njegova generacija ne može zamisliti rat u Europi. No, kako je Putin kazao, na području bivše Jugoslavije bio je rat '90-ih. Taj rat je, kaže Putin, inicirao NATO. Tu je Putin objasnio kako je NATO bombardirao Beograd, glavni grad jedne europske zemlje.
Putin dodaje da Rusija ne želi rat te je zbog toga iznio prijedloge za početak pregovora. No kaže da nije bilo konstruktivnog odgovora na njihove prijedloge. Ipak prostor za pregovore još postoji, kaže.
Putin je optužio Ukrajinu za provođenje genocida u regiji Donbas, koja je pod kontrolom proruskih pobunjenika.
Ruski predsjednik Putin ističe energetski sektor kao ključno područje suradnje s Njemačkom, navodeći plinovod Sjeverni tok 2 između dviju zemalja, koji je spreman, ali još ne radi.
Kaže da je riječ o "čisto komercijalnom projektu" koji nema veze s politikom. Kaže i da je Rusija sretna što će nastaviti isporučivati plin preko Ukrajine ako postoji potražnja za tim.
Putin i Scholz su nakon sastanka održali presicu. Putin je rekao kako je Njemačka Rusiji ključni partner te kako bi volio osnažiti njihove odnose.
Putin je rekao da NATO nije ispunio osnovne zahtjeve Rusije te da se ne smije širiti na štetu drugih zemalja. No dodao je da je spreman razgovarati o pitanjima europske sigurnosti te o pitanjima vezanim uz projektile i njihovo razmještanje.
Scholz je kazao kako očekuje deeskalaciju.
Cijene nafte pale su u utorak na međunarodnim tržištima ispod 94 dolara nakon što je ruska objava o povratku dijela postrojbi u baze stišala napetosti u odnosima Moskve i Zapada zbog Ukrajine, prigušivši strahovanja od sankcija na rusku naftu.
Na londonskom je tržištu cijena nafte nakon podneva pala 2.87 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje, na 93.61 dolar. Jučer je zaključila trgovinu u plusu 2.04 dolara.
Na američkom se tržištu barelom danas trgovalo po 3.49 dolara nižoj cijeni, od 91.97 dolara. Jučer je zaključila trgovinu u plusu 2.36 dolara.
>> Opširnije
SAD vjeruje da su ruske obavještajne agencije blisko surađivale s uredništvom pet medija na ruskom jeziku kako bi pojačale javnu potporu za rusku invaziju na Ukrajinu, rekli su američki dužnosnici za CNN.
Časnici ruskih domaćih i stranih obavještajnih agencija, FSB-a i SVR-a, tajno su podmetali članke u publikacije u kojima se okrivljuje Zapad za napetosti s Rusijom oko Ukrajine, navodi CNN.
Oštre sankcije usmjerene na ruske banke i tvrtke su "spremne" ako Moskva napadne Ukrajinu, kaže Boris Johnson.
"Očigledno postoje znakovi diplomatskog otvaranja, ali obavještajni podaci još uvijek nisu ohrabrujući", kaže Johnson o navodima Rusije da povlači dio vojnika. Dodaje da trenutno iz Rusije dolaze "pomiješani signali".
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je u utorak da zasad nema znakova deeskalacije iz Rusije i da ne vidi smanjenje ruskih vojnih snaga na ukrajinski granicama.
"Još nismo vidjeli znakove deeskalacije, sve je pripremljeno za napad. Rusija se treba prestati pripremati za rat i okrenuti se izgradnji mira", istaknuo je Stoltenberg na konferenciji za novinare uoči sastanka ministara obrane članica NATO-a u srijedu i četvrtak u Bruxellesu.
>> Opširnije
Indija je zatražila od svojih državljana da "razmotre napuštanje" Ukrajine. Veleposlanstvo te zemlje u Kijevu objavilo je danas pismo u kojem se navodi da je taj potez posljedica "neizvjesnosti trenutne situacije u Ukrajini".
Donji dom ruskog parlamenta (Duma) izglasao je u utorak nacrt rezolucije kojom poziva predsjednika Vladimira Putina da prizna neovisnost dviju odcijepljenih regija na istoku Ukrajine, poprišta proruske pobune od 2014. godine.
Priznavanje dviju regija, Donjecke narodne republike (DNR) i Luganske narodne republike (LNR) moglo bi razoriti postojeći mirovni proces iz Minska za istočnu Ukrajinu kojemu je Rusija rekla da je predana, a koji predviđaju povratak tih teritorija pod kontrolu Kijeva.
"Odmah će biti uručen poziv predsjedniku Rusije da je potrebno priznati Donjecku narodne republike i Lugansku narodnu republiku", napisao je na Telegramu predsjednik Dume Vjačeslav Volodin.
"U slučaju priznanja, Rusija bi se de facto povukla iz Minskih sporazuma sa svim posljedicama. Već smo upozorili na takav moguć razvoj", odmah je reagirao šef ukrajinske diplomacije Dmitro Kuleba.
Upitan o reakciji ruskog predsjednika na zapadna izvješća o planiranoj invaziji, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se Putin našalio "nije li objavljeno točno vrijeme kada će rat početi?".
"Tražio nas je da saznamo je li negdje objavljeno točno vrijeme, točan sat u kojem će rat početi", dodao je Peskov.
>> Opširnije
U tijeku je sastanak Scholza i Putina.
Kremlj je rekao da očekuje "duže" razgovore jer imaju "mnoga pitanja o kojima treba razgovarati".
Glasnogovornik Kremlja opisao je upozorenja da će Rusija sutra pokrenuti novi napad na Ukrajinu kao "neutemeljenu histeriju osmišljenu da pojača napetosti".
Ruski državni medij RIA objavio je snimke navodnih priprema za povlačenje ruskih snaga u Bjelorusiji, nakon velikih zajedničkih vojnih vježbi.
Glasnogovornik ruskog ministarstva obrane Igor Konašenko je rekao kako se nakon završenih vojnih vježbi ruski vojnici povlače u baze. Dodao je da su druge vojne vježbe još u tijeku i da se nastavljaju.
Kremlj je potvrdio da je počeo povlačiti vojne snage raspoređene uz granicu s Ukrajinom što je "normalan proces" i osudio je ponovno zapadnu "histeriju" upozoravanjem na skorašnju invaziju Rusije na Ukrajinu.
"Od početak smo govorili da će po završetku vojnih vježbi (...) vojska biti vraćena u svoje vojarne. Upravo se to sada događa, to je uobičajen proces", rekao je novinarima glasnogovornik ruskog predsjedništva Dmitrij Peskov.
Njemački kancelar Olaf Scholz stigao je u Moskvu, gdje se treba sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Uoči sastanka nazočio je ceremoniji polaganja vijenaca na Grobnicu Neznanog vojnika kraj Kremljanskog zida.
Ukrajina je reagirala na navodno povlačenje dijela ruskih trupa s ukrajinske granice.
"Vjerovat ćemo navodima o ruskom povlačenju kad ga vidimo. Rusija mora povući sve svoje preostale snage sa zajedničke granice zemalja", kaže ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
>> Opširnije
Britanska ministrica vanjskih poslova kaže da Rusija mora ukloniti sve svoje trupe skupljene u blizini granice s Ukrajinom.
"Rusi tvrde nemaju planove za invaziju, ali morat ćemo vidjeti potpuno uklanjanje trupa kako bismo dokazali da je to istina", rekla je Liz Truss jutros za LBC radio.
Dio snaga iz ruskih vojnih oblasti u susjedstvu Ukrajine vraća se u svoje baze nakon završetka vježbi, priopćilo je u utorak rusko ministarstvo obrane, što je potez koji bi mogao smanjiti napetosti između Moskve i Zapada.
Ruska novinska agencija Interfax pozvala se na ministarstvo koje je navelo da, iako se nastavljaju velike vježbe diljem zemlje, neke postrojbe južnih i zapadnih vojnih oblasti završile su svoje vježbe i počele se vraćati u bazu. Ministarstvo obrane objavilo je i video tenkova kako se, kako tvrde, vraćaju u baze.
Njemački kancelar Olaf Scholz doputovao je u utorak u Moskvu na razgovore s ruskim predsjednikom o deeskalaciji napetosti na rusko-ukrajinskoj granici, no odbio se podvrgnuti testu PCR prije sastanka.
>> Opširnije
Britanska ministrica vanjskih poslova kaže da vlada još uvijek vjeruje da je invazija na Ukrajinu "vrlo vjerojatna" unatoč tome što je ruski ministar vanjskih poslova rekao da su mogućnosti za diplomaciju "daleko od iscrpljenih".
"Invazija bi mogla biti neizbježna", kaže Liz Truss za BBC. "Znamo da su Rusi dobro pripremljeni, da imaju vojsku koja okružuje Ukrajinu i mogli bi to učiniti u vrlo kratkom roku", dodala je.
"Ali to nije sigurno i još ima vremena za diplomaciju. Još uvijek ima vremena da se Rusija povuče", kaže. Upitana bi li invazija mogla doći već sutra, kaže: "Mogla bi biti odmah. Znamo da su Rusi spremni za invaziju."
Neki vojnici u ruskim vojnim okruzima u susjedstvu Ukrajine vraćaju se u baze nakon završetka vježbi, priopćilo je u utorak rusko ministarstvo obrane, prenosi Reuters.
Ruska novinska agencija Interfax citirala je ministarstvo koje kaže da, iako se nastavljaju velike vježbe diljem zemlje, neke postrojbe Južne i Zapadne vojne oblasti završile su svoje vježbe i počele se vraćati u baze.
>> Opširnije
Nove satelitske snimke koje je objavila američka tvrtka navodno pokazuju jačanje ruskih vojnih aktivnosti na nekoliko lokacija u blizini Ukrajine, uključujući Bjelorusiju, Krim i zapadnu Rusiju. Maxar Technologies, koji već tjednima prati gomilanje ruskih snaga na ukrajinskoj granici, objavio je da su slike snimljene u nedjelju i ponedjeljak zabilježile značajnu novu aktivnost koja pokazuje povećanu vojnu aktivnost u regijama. Reuters nije mogao neovisno provjeriti slike.
Dopisnik Buzzfeeda za istočnu Europu Christopher Miller također je podijelio neke slike za koje se tvrdi da pokazuju "nastavak rasta ruskih vojnih snaga u posljednjih 48 sati".
Izvještaji lokalnih medija u Ukrajini u posljednjih dvadesetak sati sugeriraju da je egzodus najbogatijih ljudi ove zemlje, uključujući njene oligarhe, u punom jeku.
>> Opširnije
Rusija "će odgovoriti" ako počnu ubijati njezine građane bilo gdje, pa tako i na istoku Ukrajine, rekao je ruski veleposlanik pri EU.
"Nećemo izvesti invaziju na Ukrajinu ako nas ne provociraju da to učinimo", rekao je Vladimir Čižov, ruski veleposlanik pri Europskoj uniji, kako ga je citirala u utorak ruska novinska agencija RIA. "Ako Ukrajinci krenu u napad protiv Rusije, nemojte se čuditi ako odgovorimo. Ili ako počnu otvoreno ubijati ruske građane bilo gdje - u Donbasu ili negdje drugdje".
>> Opširnije
Novi njemački kancelar Olaf Scholz sastat će se u utorak prvi put s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u misiji s visokim ulogom u svrhu sprečavanja rata, a najveći ruski trgovinski partner u Europi upozorit će na dalekosežne sankcije ako napadne Ukrajinu.
Predviđeno je da će sastanak u Kremlju trajati nekoliko sati, a na kraju će biti održana zajednička konferencija za novinare.
Uoči posjeta, ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik pozvao je kancelara da zauzme čvrst stav prema Putinu.
"Samo jasan ultimatum Putinu s rokom da naredi povlačenje svoje naoružane do zuba horde najkasnije do 16. veljače još uvijek može spasiti svjetski mir", rekao je Melnik novinama njemačke medijske grupe Funke u izjavi objavljenoj u utorak.
"Ruske snage postavljene su tako da su pripravne za napad. Prema tvrdnjama SAD-a invazija na Ukrajinu bi trebala početi sutra, ili najkasnije do kraja tjedna. Moguće je da će do toga doći, a posljedice bi bile katastrofalne za Ukrajinu, ali i šire", rekao je u emisiji U mreži Prvog stručnjak za međunarodnu sigurnost s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirko Bilandžić.
>> Opširnije
Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica pale treći dan zaredom jer je tržište pod pritiskom zbog napetosti oko Ukrajine i očekivanja da će američka središnja banka zbog visoke inflacije agresivno povećati kamatne stope.
>> Opširnije
Gomilanje ruskih snaga u blizini ukrajinske granice ubrzano se nastavlja. Pojavilo se mnoštvo novih snimki, možete ih pogledati na poveznici.
>> Opširnije
Okupljanje ruskih snaga u blizini ukrajinske granice nastavlja se ubrzano, sa svime, od podmornica i amfibijskih desantnih brodova u Crnom moru do balističkih projektila kratkog dometa, tenkova i haubica oko sjeveroistočnih rubova Ukrajine, piše CNN.
CNN je geolocirao i potvrdio autentičnost videozapisa tih pokreta na društvenim mrežama - iako ih vjerojatno ima mnogo više koji se ne promatraju. Neke od snimki dolaze iz službenih izvora; većina je s TikToka ili YouTubea. Analiziraju ih online promatrači i često nadopunjuju satelitske snimke.
Sjedinjene Države nude Ukrajini jamstvo za zajam do milijardu dolara kako bi pomogle njenom gospodarstvu usred pritiska zbog ruskog vojnog jačanja, izjavio je u ponedjeljak američki državni tajnik Antony Blinken.
>> Opširnije
Američki građani trebali bi odmah napustiti Bjelorusiju zbog gomilanja ruskih vojnih snaga duž bjeloruske granice s Ukrajinom, priopćio je u ponedjeljak američki State Department.
Komercijalne satelitske snimke koje je prije nekoliko dana objavila privatna američka tvrtka pokazuju raspoređivanje novih ruskih snaga na nekoliko lokacija u blizini Ukrajine, što ukazuje na to da Moskva nastavlja gomilati snage dok traju diplomatski napori za smirivanje krize.
Tvrtka Maxar Technologies sa sjedištem u SAD-u, koja tjednima prati gomilanje ruskih snaga, navodi da snimke od srijede i četvrtka pokazuju značajna nova raspoređivanja na nekoliko lokacija na anektiranom Krimu, u zapadnoj Rusiji i Bjelorusiji. Reuters nije mogao neovisno provjeriti te snimke.
Ministri obrane NATO-a trebali bi ovaj tjedan pokrenuti plan koji bi trebao omogućiti uspostavu četiriju multinacionalnih borbenih grupa u jugoistočnoj Europi, kao odgovor na gomilanje ruskih snaga u Ukrajini, rekla su trojica diplomata.
>> Opširnije
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati
Facebook
Google
