U utorak prvi sastanak radne skupine za procjenu suradnje RH s ICTY-jem

Radna skupina EUa za procjenu hrvatske suradnje s Haškim sudom (ICTY), koja se prvi put sastaje u utorak u Luxembourgu, saslušat će argumente hrvatske Vlade i glavne haške tužiteljice Carle del Ponte o tome ispunjava li Hrvatska posljednji uvjet za početak pristupnih pregovora.

Radnu skupinu čine predstavnici triju zemalja - sadašnjeg i dva buduća predsjedništva EU-a - Luksemburga, Velike Britanije i Austrije, te visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana i povjerenik za proširenje Olli Rehn. Na sastanku u Luxembourgu te će tri zemlje biti predstavljene na razini ministara vanjskih poslova. Uz Solanu i Rehna sudjelovat će Jean Asselborn, Jack Straw i Ursula Plassnik.

Predviđeno je da se članovi petoročlane radne skupine najprije zasebno sastanu s glavnom haškom tužiteljicom Carlom del Ponte, a zatim s izaslanstvom hrvatske Vlade predvođeno ministricom vanjskih poslova Kolindom Grabar-Kitarović.

Nakon što saslušaju argumente obiju strana, sastat se samo članovi radne skupine.

Europsko vijeće je nakon odgode pristupnih pregovora s Hrvatskom, koji su trebali započeti 17. ožujka, uspostavilo na summitu u ožujku radnu skupinu, čija je zadaća da pripremi izviješće o stupnju hrvatske suradnje s Haškim sudom. Ministri vanjskih poslova EU-a odgodili su pristupne pregovore s Hrvatskom, ocjenjujući da Zagreb nije učinio dovoljno na rješavanju slučaja odbjeglog generala Ante Gotovine. Oko toga pitanja došlo je do podjele unutar EU-a - skupina zemalja predvođena Velikom Britanijom inzistirala je na tome da Zagreb nije ispunio traženi uvjet, dok su s druge strane četiri srednjoeuropske zemlje - Austrija, Mađarska, Slovačka i Slovenija - tražile da se pregovori otvore na predviđeni datum. Da bi pregovori započeli potrebna je suglasnost svih 25 zemalja članica EU-a.

Zasad nije poznato hoće li radnoj skupini za sastavljanje izviješća biti dovoljan samo jedan sastanak.

"Ne želimo nagađati hoće li prvi sastanak biti ujedno i posljednji ili će članovi radne skupine održati još neki sastanak", rekao je u petak izvor iz luksemburškog predsjedništva.

U Europskoj uniji ističu da su sa svoje strane napravili sve za brzi početak pregovora. Vijeće ministara je u ožujku prihvatilo okvir za pregovore s Hrvatskom, što omogućava da se pregovori otvore čim se unutar EU-a postigne suglasnost da Hrvatska u potpunosti surađuje s Haškim sudom.

Prema riječima ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Kolinde Grabar-Kitarović, Hrvatska "ubrzano priprema argumente i dokaze u odnosu na prigovore koje je iznijela glavna haška tužiteljica".

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Zasad nije poznato s kakvim će argumentima izići hrvatsko izaslanstvo. Jedini koji je o tome u posljednje vrijeme nešto javno govorio je predsjednik Republike Stjepan Mesić.

On smatra da Hrvatska treba vratiti vjerodostojnost, dok kod slučaja Gotovina smatra da se čini sve što je potrebno. "Kad je u pitanju slučaj Gotovina, onda mislim da se čini sve što treba", rekao je u petak Mesić, dodajući da se vjerodostojnost može vratiti "procesuiranjem zaštitnika i financijera Ivice Rajića i 'ahmićke skupine'".

Glavnu ulogu u odgodi pregovora u ožujku imalo je izviješće Carle del Ponte, koja je tvrdila da se odbjegli general Gotovina nalazi unutar dosega hrvatskih vlasti i da ne postoji politička volja da ga se uhiti. Ona bi radnoj skupini trebala iznijeti svoju ocjenu o razvoju hrvatske suradnje od ožujka do danas.

Hrvatska strana inzistira na tome da u potpunosti surađuje s Haškim sudom te da će nastaviti s intenzivnim naporima da riješi jedini preostali slučaj u toj suradnji.

Dobije li Hrvatska pozitivnu ocjenu, otvorila bi se mogućnost za otvaranje pregovora u lipnju i njihov završetak do kraja 2007. godine.

Mogućnost otvaranja pregovora u lipnju "ovisit će o sadržaju sastanka 26. travnja", izjavio je nedavno luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn.

Agencija Reuters objavila je u srijedu, pozivajući se na europske diplomatske izvore, da od sastanka u utorak ne treba očekivati "veliki pomak" te da Hrvatska ima "malo novog za ponuditi" u smislu poboljšanja suradnje s Haškim sudom.

Prije sastanka radne skupine održat će se i prvi sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, zajedničkog tijela Hrvatske i EU-a koje je zaduženo za nadzor provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

(Hina) xsv ymaš

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara