Učenici širom svijeta danas ne idu u školu, nego izlaze na ulice

Učenici širom svijeta danas ne idu u školu, nego izlaze na ulice
Foto: EPA

BROJNI hrvatski znanstvenici u četvrtak su otvorenim pismom podržali akciju učenika iz Hrvatske i svijeta koji su se odlučili priključiti štrajku upozorenja na problem klimatskih promjena.

Index je o prosvjedu School Strike 4 Climate koji je pokrenula 16-godišnja Šveđanka Greta Thunberg, kao i o njegovom zagrebačkom ogranku i njegovim organizatoricama Lauri Skali i Lei Janji Tomić, maturanticama jedne zagrebačke srednje škole, pisao u četvrtak.

Štrajk će se u Hrvatskoj održati u više gradova, a u Zagrebu počinje danas u 12:30 h na Europskom trgu.

>>Laura ima 17 godina i organizira prosvjed za klimu. Vjeroučitelj je ismijava

Mlada Šveđanka nominirana za Nobela

U međuvremenu 16-godišnja Šveđanka nominirana je za Nobelovu nagradu za mir. Ona je prosvjed započela sama, no ubrzo su joj se pridružili učenici iz brojnih zemalja svijeta. Očekuje se da će okupiti na stotine tisuća prosvjednika u više od 1650 gradova.

"Počašćena sam nominacijom", napisala je Thunberg u četvrtak na Twitteru. "Sutra ćemo štrajkati za našu budućnost. Nastavit ćemo to činiti koliko god bude potrebno", dodala je.

Da bismo imali zajedničku budućnost, moramo se promijeniti!

Otvoreno pismo podrške naših znanstvenika i njihove potpise, koji i dalje pristižu u brojevima koji ubrzano rastu (tako da lista nije ni približno potpuna), prenosimo vam u cijelosti.

„U petak 15. ožujka 2019. učenici u Hrvatskoj pridružit će se brojnim drugim opravdano zabrinutim mladim ljudima diljem svijeta u štrajku za klimu. Ovaj je štrajk iznimno važna reakcija mladih na ljudski doprinos klimatskim promjenama. Naime, iako su klimatske promjene geofizička pojava, uzroci tih promjena leže i u društvenom i ekonomskom uređenju suvremenog života koji počiva na spaljivanju fosilnih goriva kroz industrijske procese, stoljetnoj automobilskoj kulturi, neodrživoj suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji te krčenju šumskih ekosustava. Posljedično dolazi do sve većeg zagrijavanja oceana i atmosfere, te istrebljenja brojnih biljnih i životinjskih vrsta u oceanima i na kopnu. Sve alarmantnije se opisuju nova ‘masovna izumiranja’ živog svijeta, primjerice kukaca bez kojih će i život biljaka biti upitan.

Također, klimatske promjene već sad dramatično utječu na živote ljudi diljem svijeta. Sve češći klimatski ‘incidenti’ imaju razorne posljedice na stanovništvo, ne samo u siromašnim, već i bogatijim zemljama svijeta. Brojni ljudi migriraju radi toga što je postalo nemoguće živjeti u pojedinim područjima, te se kao uzroci ratova često navode i glad i siromaštvo proizašli iz klimatskih promjena. I u Hrvatskoj smo svjedoci sve češćih klimatskih ekstrema, koji se od početka stoljeća posebice očituju u obliku ekstremnih dugotrajnih suša i toplinskih valova koji iz godine u godinu sve više ugrožavaju sektor poljoprivredne proizvodnje, s direktnim posljedicama po opstanak poljoprivrednih gospodarstava. Prije nekoliko godina Hrvatska (i zemlje regije) je pogođena i snažnim poplavama u kojima su stradale stotine ljudi, deseci tisuća su ostali bez domova, a za sanaciju šteta bilo je potrebno nekoliko milijardi eura. Pritom klimatske posljedice rasvjetljavaju duboko ukorijenjene nejednakosti u društvu podsjećajući nas kako najugroženije društvene skupine, koje su uz to najmanje pridonijele problemu globalnog zagrijavanja, snose najteže posljedice. Ekstremne vremenske prilike nas također podsjećaju da klimatske promjene više nisu stvar neodređene budućnosti, već su one naša svakodnevnica, te da ćemo pored potrebe ublažavanja klimatskih promjena morati voditi računa i o prilagodbi na klimatske promjene.

Međunarodni panel za klimatske promjene u svom posljednjem izvješću uvjerljivo potvrđuje da ljudske djelatnosti dominantno uzrokuju globalno zagrijavanje i upozorava da se porast temperature mora ograničiti ispod 1,5 °C u razdoblju manjem od 11 godina, inače će klimatske promjene prijeći točku preokreta koja bi na koncu mogla dovesti u pitanje opstanak ljudske vrste. Usprkos ovakvim alarmantnim najavama, emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti iz godine u godinu, a učinkovit međunarodni dogovor, kojim bi se države svijeta zakonski obvezale dovoljno smanjiti emisije stakleničkih plinova, nije postignut. Dok vodeće političke elite odgađaju preuzeti odgovornost za ovaj globalni problem, mladi preuzimaju stvari u svoje ruke i - s punim pravom - odbijaju živjeti u budućnosti kakvu smo im namijenili.

Nastavi li se po starom, planet bi se do 2060. godine mogao zagrijati i do 4 °C, kada će ovi mladi koji u petak organiziraju marš u prvim redovima promatrati globalno izumiranje s vrlo oskudnim resursima za vlastito preživljavanje. Bit će prinuđeni pregovarati s milijardama ostalih oko uništenih resursnih temelja, hrane, vode, goriva, mjesta na zemlji pogodnih za kakav takav život, na načine za koje ih nismo u stanju ni pripremiti jer nam ih je iz ove lagodne pozicije teško do kraja i zamisliti. Ako želimo da naša djeca i unuci imaju budućnost na ovom planetu, moramo učiniti sve da ograničimo rast globalnog zatopljenja.

Da bismo imali zajedničku budućnost, moramo se promijeniti! Stoga puna podrška štrajku učenika za klimu i njihovim zahtjevima!“

POTPISNICI

Doc.dr.sc. Branko Ančić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Dr.sc. Nikola Biliškov, Institut Ruđer Bošković

Doc.dr.sc. Marija Brajdić Vuković, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu

Doc. dr. sc. Bojana Brozović, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Dr. sc. Saša Ceci, Institut Ruđer Bošković

Izv. prof. dr. sc. Bojana Ćulum, Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci

Doc.dr. sc. Danijela Dolenec, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu

Doc.dr. sc. Mladen Domazet, Institut za političku ekologiju

Izv. prof. dr. sc. Karin Doolan, Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru

Prof. dr. sc Neven Duić, Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu

Dr. sc. Boris Đurđević, Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku

Goran Gašparac, meteorolog

Prof. dr. sc. Branko Grisogono, Geofizički odsjek, PMF Zagreb

Dr. sc. Tanja Gumhalter, meteorologinja

Dr. sc. Ivan Güttler, zn. sur., klimatolog

Izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić, Geofizički odsjek, PMF Zagreb

Prof. dr. sc. Danijel Jug, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Prof. dr. sc. Irena Jug, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilište u Osijeku

Doc. dr. sc. Goran Krajačić, Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu

Prof. dr. sc. Ljubomir Majdandžić, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku

Dr. sc. Petra Mikuš Jerković, meteorologinja

Akademik prof. dr. sc. Mirko Orlić, Geofizički odsjek, PMF Zagreb

Doc.dr.sc. Robert Pašičko, Geotehnički fakultet u Varaždinu

Dr. sc. Luka Perković, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu

Doc. dr. sc. Lana Peternel, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Doc.dr.sc. Jelena Puđak, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Izv. prof. dr. sc. Nena Rončević, Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci

Dr. sc. Josip Rubinić, Građevinski fakultet, Sveučilište u Rijeci

Doc. dr. sc. Nataša Strelec Mahović, meteorologinja

Mr.sc. Lidija Srnec, Državni hidrometeorološki zavod

Dr. sc. Dražen Šimleša, Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar”

Zoran Vakula, meteorolog

Prof. dr. sc. Vesna Vukadinović, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara