Udruga Franak o ostavci direktora RBA: Sada je na redu DORH

Udruga Franak o ostavci direktora RBA: Sada je na redu DORH
Ilustracija: Index/Facebook/UDruga Franak

UDRUGA Franak, koja okuplja dužnike u švicarskim francima, reagirala je u svom priopćenju na vijest o ostavci predsjednika Uprave RBA u Hrvatskoj. Podsjetimo, predsjednik Uprave Raiffeisen banke podnio je ostavku nakon afere prvotno objavljene na Index Istragama. RBA je, kako smo otkrili, natječajem tražio PR-ovce za vršenje pritiska na Ustavni sud i druge hrvatske sudove.

>> Šef RBA podnio ostavku nakon članka na Index Istragama

Udruga Franak se pita može li ta, po njima, kozmetička ostavka maknuti odgovornost za moguću kupovinu pritiska na sudove te ističu da DORH mora ispitati sve okolnosti provedenog natječaja i utvrditi koja je agencija izabrana na spornom natječaju. Najavili su i da će se zbog ovog slučaja obratiti Europskoj komisiji, Povjereniku za zaštitu potrošača i ECB-u.

Priopćenje Udruge Franak prenosimo u cijelosti.

"Konačno smo dočekali da je zbog nezakonita postupanja "odletio" predsjednik uprave jedne banke, u ovom slučaju radi se o šefu RBA banke Michaelu Mülleru, a koji je suočen s neoborivim činjenicama o namjeri utjecaja na sudove u slučaju "Franak" morao odstupiti sa svoje moćne funkcije. Smatramo da je nastojanje RBA banke da i dalje krši zakone Republike Hrvatske trenutno goruće pitanje kojim se hitno mora pozabaviti DORH, a i u svjetlu toga da predmetni natječaj, ni malo slučajno, koincidira s pokretanjem oglednog postupka na Vrhovnom sudu.

"Osnovana sumnja da je utjecaj i realiziran"

Mišljenja smo da DORH mora otkriti dokle su došli krakovi RBA hobotnice, jer postoji osnovana sumnja da je utjecaj koji su natječajem tražili i realiziran. Naime, nemoguće je da su unutar dva dana uspješno ispitani svi suci Ustavnog i drugih sudova, a koji su vrlo eksplicite bili meta bankarskih agenata.

Udruga Franak upozorava već dulje vrijeme da ogledni postupak nije pokrenut na temelju uvjeta koje propisuje zakon, jer je Vrhovni sud pogrešno procijenio da se radi o većem broju istovjetnih predmeta, dapače - ništetnost aneksa koja se problematizira u oglednom pitanju nije predmet većine tužbi koje su pokrenute vezano uz slučaj Franak.

Tako Zdenko Adrović iz HUB-a blagonaklono i s oduševljenjem komentira pokrenuti ogledni postupak i kaže: "Mi mislimo da je Zakon o konverziji koji je donesen 2015. godine imao za cilj i svrhu, kao što i sam zakon kaže, donošenje konačnog rješenja za dužnike u CHF i izjednačavanje položaja svih dužnika, i to je taj zakon i napravio, preko 50.000 ugovora je konvertirano, i mi mislimo da zakon koji je donio Hrvatski sabor, i koji je prošao i ustavnu provjeru odnosno koji je bio ustavan, tko će na kraju reći da su ugovori koji su proizašli iz tog zakona ništetni. Dakle, mi mislimo da je pitanje ispravno postavljeno, i da će Vrhovni sud, pretpostavljamo, na njega odgovoriti.

Nije li očito da spomenuti pretjerani entuzijazam u očekivanju rješenja oglednog postupka govori kojoj strani je više odgovaralo pokretanje oglednog postupka?!

"Nema ništa naivno i nevino u natječaju RBA"

Ta ostavka pokazatelj je da postoji nada u funkcioniranje sustava na ispravnim i zakonitim načelima, no daleko smo od konačnog rješenja, a to je obeštećenje svih oštećenih dužnika koji su imali kredit u švicarskim francima. Tragično je da nakon 8 godina i dalje čekamo povrat u činjenično i pravno istovjetan položaj u kojem bi bili bez ništetnog ugovora o CHF kreditu, a kako to traži i zahtjeva u svojim presudama Europski sud.

Iako zadovoljni ostavkom gosp. Müllera, kojom je de facto potvrđeno počinjeno nezakonito postupanje banke, smatramo da se u javnom prostoru pokušava relativizirati potez RBA banke, nazivajući ga "naivnim i nevinim", što je opasno umanjivanje težine nedjela koje je nedvojbeno počinjeno, o čemu se složila i struka.

Stoga je naprosto nevjerojatna izjava predsjednika Vrhovnog suda Đure Sesse kojom pokušava izjednačiti nezakonito postupanje RBA koja novcem plaća pritisak na sud s višegodišnjim transparentnim aktivizmom i djelovanjem Udruge Franak i Gorana Aleksića za povrat novca kojeg su banke pokrale hrvatskim građanima. Također, zloslutno navođenje ocjena koje se stavljaju na teret Udruzi Franak i Goranu Aleksiću u smislu utjecaja na pravosuđe bijedan je pokušaj gubitnika koji se služe onom starom "napad je najbolja obrana", a da pritom zaboravljaju na činjenicu kako je 8 banaka pravomoćno osuđeno u kolektivnom postupku i KRIVE su za preko 100 000 ništetnih CHF kredita koji su osiromašili i raselili građane Hrvatske i njihove obitelji.

Obavijest Europskoj komisiji i ostalim stranim institucijama

HNB mora preispitati sve suglasnosti kojima su odobrili rad upravama u 8 osuđenih banaka, s obzirom da zasigurno temeljem Zakona o kreditnim institucijama dolazi u pitanje propisani uvjet za člana uprave koji citiramo: "član uprave kreditne institucije može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava sljedeće uvjete: ... - za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave kreditne institucije."

Udruga Franak smatra da članovi uprava ne zadovoljavaju predmetni uvjet propisan zakonom, a osobito iz razloga što ne poštuju pravomoćnu presudu u slučaju Franak. Svjedoci smo i slučajeva u kojima su tužitelji morali ovršiti banku jer banke nisu htjele postupiti po pravomoćnim sudskim presudama.

Mi se ne želimo zavaravati i tu ostavku doživjeti kao uredno poslovanje bankarskog sektora, s obzirom da dobro znamo kako je to samo bacanje pijeska u oči, i nećemo prestati govoriti istinu sve dok se i zadnji oštećeni dužnik ne obešteti zbog krađe koje su počinile banke – Raiffeisenbank Austria (RBA), Erste&Steiermärkische Bank d.d., Zagrebačka banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d. - PBZ, Addiko Bank Hrvatska, OTP banka (Splitska banka) i Sberbank. Udruga Franak će se u narednom danima obratiti i Europskoj komisiji, Povjereniku za zaštitu potrošača i ECB-u, kao i uputiti prijavu HNB-u za sve banke, a osobito za RBA.

Iako nas sada napadaju i lome, nikad nismo bili jači, i nemamo namjeru stati", stoji u priopćenju.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara