Udruga Franak od 8 stranaka tražila objašnjenje problematike kredita u švicarcima: Što nakon izbora?
Foto: FAH
UDRUGA Franak uputila je na adrese osam političkih stranaka, za koje smatraju da imaju najveće šanse na predstojećim parlamentarnim izborima, pitanja kojima žele ispitati stav tih stranaka o problematici kredita vezanih uz 'švicarce', posebice njihove namjere nakon eventualnog osvajanja vlasti.
Odgovore na svoja pitanja Udruga planira objaviti krajem idućega tjedna. Iako ne planira članovima savjetovati za koga da glasuju, ti bi im odgovori ili njihov izostanak mogli biti dobar orijentir koja stranka želi poštovati hrvatske zakone, a koja ne, kazao je na konferenciji za novinare član Udruge Franak Goran Aleksić.
Naime, pojasnio je, pitanja se odnose na zakonske propise koji uređuju problematiku kredita, a koji se u velikom dijelu ne poštuju. Tako primjerice iz Udruge Franak stranke pitaju hoće li, ukoliko Ustavni sud poništi ili privremeno suspendira zakonske odredbe koje uređuju konverziju, produljiti trajanje mjere fiksiranog tečaja franka od 6,39 kuna, ograničiti kamate na jedan posto u kreditima u kojima je početni tečaj ugovorene valute aprecirao više od 20 posto te hoće li bankama koje imaju plasirane kredite u valuti koja je aprecirala više od 20 posto uvesti porez od 2 posto na aktivu u tim kreditima.
Udrugu Franak zanima i hoće li pretendenti na vlast zakonom propisati način povrata preplaćenih sredstava temeljem pravomoćne presude u kolektivnom sudskom postupku, kojim je određeno da su odredbe o jednostranom povećanju kamatnih stopa nepoštene i ništetne, kao i hoće li zakonski propisati metodologiju određivanja fiksnog dijela kamatne stope, kako je to uređeno Zakonom o potrošačkom kreditiranju.
"Stranke koje na postavljena odgovore s 'hoćemo' pristaju na poštivanje zakona, one koje ne odgovore ili, pak, odgovore 'nećemo' ili daju nejasne odgovore, zapravo izbjegavaju izvršavati hrvatske zakone, jer sva su ta pitanja temeljena na vrijedećim zakonskim odredbama", istaknuo je Aleksić.
Iz Udruge Franak su podsjetili i da su zakoni kojima se uređuje konverzija kredita u 'švicarcima' u eurske stupili na snagu prije 27 dana, a da niti jedna banka još nije klijentima ponudila konverziju. Stoga ocjenjuju kako banke kalkuliraju s rezultatima izbora te čekaju posljednji zakonski trenutak da krenu u taj postupak.
Na konferenciji za novinare su se osvrnuli i na nedavnu ostavku dotadašnjeg vodstva Udruge i dijela koordinatora. Do toga je došlo zbog razmimilaženja u mišljenju, no Udruga se ne raspada, već je početkom ovog tjedna na izvanrednoj skupštini izabrala novo vodstvo, koje će započeti za zastupanjem Udruge nakon što ga potvrdi nadležni gradski ured, kazao je Damir Šlogar, dodavši kako Udruga nije njezino vodstvo, već 27 tisuća njezinih članova i članova njihovih obitelji.
U nastavku donosimo pitanja koja je Udruga Franak postavila političkim strankama:
1. Ukoliko Ustavni sud poništi ili privremeno suspendira Zakone o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama objavljene u Narodnim novinama broj 102/15, hoćete li produljiti trajanje mjere fiksiranog tečaja od 6,39 kn za 1 CHF iz Zakona o potrošačkom kreditiranju?
2. Ukoliko Ustavni sud poništi ili privremeno suspendira Zakone o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama objavljene u Narodnim novinama broj 102/15 hoćete li zakonski ograničiti kamatu na maksimalnih 1% u svim kreditima u kojima je početni tečaj ugovorene valute aprecirao više od 20% u odnosu na kunu?
3. Ukoliko Ustavni sud poništi ili privremeno suspendira Zakone o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama objavljene u Narodnim novinama broj 102/15, hoćete li svim bankama koje imaju plasirane kredite s valutnom klauzulom čija je valuta aprecirala više od 20% uvesti porez od 2% na aktivu u tim kreditima te naplaćeni porez kroz porezne olakšice plasirati prema odnosnim dužnicima s takvim kreditima, u skladu s egzaktno određenim postotnim odnosima veličine pojedinih kredita, godina otplate, veličine kamata i razlike između početnih i realnih sadašnjih tečajeva pojedinih dužnika?
4. Hoćete li zakonom propisati način povrata preplaćenih novčanih sredstava (kamata i zateznih kamata na preplaćene iznose kamata), na temelju utvrđenja pravomoćne presude u kolektivnom sudskom postupku kojim je određeno da su odredbe o jednostranom povećanju kamatnih stopa nepoštene i ništetne, a tu presudu je potvrdio i Vrhovni sud Republike Hrvatske (VSRH), i to za sve dužnike u euro i kunskim kreditima u sedam osuđenih banaka te za sve CHF dužnike koji nisu ili neće izvršiti konverzije kredita po „zakonima o konverziji“?
5. Hoćete li zakonski propisati metodologiju određivanja fiksnog dijela kamatne stope na temelju članka 11.a stavka 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju, na način da se fiksni dio kamate retroaktivno od 1.1.2014. (dan stupanja na snagu odredbe članka 11.a stavka 5. ZPK-a) određuje kao razlika između početne ugovorene kamatne stope i početne vrijednosti promjenjivog parametra, i to kad je o promjenjivom parametru riječ – početne vrijednosti CHF Libora za CHF kredite, početne vrijednosti Euribora za Euro kredite te prosječne početne vrijednosti oročene kamate za kunske kredite?
6. Hoćete li putem nadležnih tijela, a na temelju inspekcijskoga nadzora banaka, inicirati pokretanje prekršajnih postupaka protiv banaka koje još od 1.1.2014. godine nisu ugovorile s dužnicima fiksne dijelove kamata, promjenjive parametre i razdoblja promjena kamata na temelju članka 11.a stavka 5. Zakona o potrošačkom kreditiranju, za što su predviđene kazne na temelju članka 26. stavka 1. podstavka 28. i članka 26. stavka 2. Zakona o potrošačkom kreditiranju?
7. Hoćete li odmah po formiranju nove Vlade RH uspostaviti suradnju s Udrugom Franak u smjeru rješenja po ovdje postavljenim pitanjima 1. do 6., prije svega na način da Ministarstvo financija odmah uspostavi radnu grupu koja će u roku od najviše 3 mjeseca u suradnji s Udrugom Franak pripremiti potrebne prijedloge zakona iz pitanja pod brojem 4. i 5?
8. Ukoliko pored upita 1.- 7. predlažete ili ćete se zalagati za neke druge mjere i aktivnosti u cilju rješavanja nezakonitosti u poslovanju banaka, kako u pogledu CHF kredita tako i u pogledu svih ostalih kredita, molimo da ih u kratkim crtama navedete.
Udruga Franak objavila je i obrazloženja pojedinih pitanja koja donosimo u nastavku:
Obrazloženje za pitanje broj 1
Budući da u siječnju 2016. istječe razdoblje od godinu dana zamrznutoga tečaja CHF za redovne anuitete po Zakonu o potrošačkom kreditiranju, u slučaju ako „zakon o konverziji“ ne zaživi potrebno je do konačnih mjera kojima će se riješiti zauvijek CHF problem, ponovo zamrznuti tečaj do daljnjega.
Obrazloženje za pitanje broj 2
Ako Ustavni sud poništi ili privremeno suspendira primjenu Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama (Narodne novine 102/15) svi dužnici u kreditima s valutnom klauzulom CHF naći će se u nezavidnoj i teškoj situaciji, ali ne svojom krivicom. Početkom 2015. zamrznut je tečaj CHF-a za redovne otplatne anuitete u CHF kreditima na godinu dana te će to ograničenje isteći u siječnju 2016. Zbog toga je potrebno legalno i bez odgode ograničiti kamatu u CHF kreditima da bi se amortizirao novi skok anuiteta u kreditima s valutnom klauzulom CHF. Vlast ima pravo ograničiti zakonski kamate, i u slučaju da to učini kreditne institucije neće moći pravnim putem takve zakonske odredbe poništiti, pogotovu ako se uzme u obzir da naš prijedlog ne sadrži CHF kredite, nego sadrži bilo koji kredit u kojemu valuta aprecira za više od 20% u odnosu na početni tečaj, čime se izbjegava ustavna nejednakost između pojedinih korisnika kredita.
Obrazloženje za pitanje broj 3
Amortizacija u obliku ograničene kamate neće biti dovoljna, pa je stoga potrebno i porezom ostvariti jednakost obveza između vjerovnika i dužnika u kreditima čija je valuta aprecirala više od 20%. Činjenice su sljedeće:
- Banke su na nezakonitim povećanjima kamata ostvarile neosnovanu dobit od cca. 3 milijarde kuna u kreditima s valutnom klauzulom CHF.
- Banke su svojim maticama putem forward ugovora s valutnim swapom iznijele nekoliko milijardi kuna, pri čemu su sebi učinile svjesno i namjerno privremeni gubitak, koji se kao protuteža nalazi u aktivi CHF kredita i naplatit će se od CHF dužnika do kraja otplate njihovih kredita, čime će se taj gubitak pretvoriti u pozitivnu nulu, ali ostaje enormna ostvarena dobit od nekoliko milijardi kuna u bankama maticama (vlasnicima hrvatskih banaka u Austriji, Italiji, Francuskoj).
Možemo slobodno reći da su banke jednim dijelom nezakonito, a drugim dijelom zakonito - ali putem špekulativnih poslova, oštetile svoje dužnike u CHF kreditima za ukupno 7 do 10 milijardi kuna. Nemoguće nam je u ovome trenutku odrediti točan iznos, jer nemamo pristup forward ugovorima kroz povijest od 2008. naovamo.
Uslijed svega navedenoga, potrebno je bankama propisati porez i onda kroz porezne olakšice olakšati položaj CHF dužnicima.
Naravno, ukoliko konverzija CHF kredita prođe i Ustavni sud ne spriječi konverziju svojom odlukom o neustavnosti „Zakona o konverziji“ – mjere iz pitanja pod brojem 1, 2 i 3 neće biti potrebne.
Obrazloženje za pitanje broj 4
Unatoč pravomoćnoj presudi o ništetnosti promjena kamatnih stopa sedam poslovnih banaka u „slučaju Franak“ do dana današnjega ne postoji jasna sudska praksa o tome pitanju i do dana današnjega ne postoji niti jedna pravomoćna sudska presuda u procesima koji su u tijeku, a u kojima dužnici traže svoje preplaćene iznose kamata i zatezne kamate na te iznose. Agonija već predugo traje i potrebno je omogućiti svima da dođu do svojih preplaćenih iznosa. Moramo napomenuti da u Republici Srbiji, u kojoj se dogodila potpuno ista stvar kod ugovaranja promjenjivih kamatnih stopa, postoji već više tisuća nepravomoćnih presuda na temelju kojih se dužnicima moraju vratiti preplaćeni iznosi kamata i zatezne kamate. Osim toga, postoji tamo već i nekoliko pravomoćnih presuda, tako da je sudska praksa utvrđena, i svatko tko podnese tužbu – u Srbiji će dobiti svoj novac. Valja naglasiti da su naš i srbijanski Zakon o obveznim odnosima gotovo identični i da se radi o potpuno identičnom kršenju obvezno-pravnih načela i zakonskih odredaba. Zato je potrebno i nužno omogućiti dužnicima koji su preplatili iznose kamata, da vansudskim putem pomoću zakona naplate od banke svoj novac.
Obrazloženje za pitanje broj 5
Izmjenama Zakona o potrošačkom kreditiranju kojima je određeno da se u svim kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, u kojima to nije ugovoreno, moraju odrediti fiksni dijelovi kamata, promjenjivi parametri i razdoblja promjena kamata, učinjena je ogromna nepravilnost odnosno stvorena je određena pravna praznina. Nije propisana metodologija za iznalaženje fiksnoga dijela kamate, pa su banke same sebi protumačile da one to mogu samostalno odrediti. I onda su na temelju nezakonito povećanih zatečenih kamata u trenutku određivanja fiksnoga dijela kamate (krajem 2013. odnosno početkom 2014.) svim dužnicima odredile fiksne dijelove kamate koji su veći od početnih kamata, a uslijed niskih vrijednosti promjenjivih parametara Ibora, kamate u budućnosti mogu samo rasti.
Zbog toga je konačno potrebno odrediti zakonom metodologiju za određivanje fiksnih dijelova kamate, i to na temelju početnih uvjeta kreditiranja, jer ništetnu ugovornu odredbu nije moguće zamijeniti nakon proteka vremena na temelju zatečenih tržišnih uvjeta, nego se ona mora zamijeniti uvažavajući tržišne uvjete koji su vrijedili kod ugovaranja kredita, a sve to na temelju općeg načela obveznoga prava za ništetne ugovorne odredbe: Quod ab initio vitiosum est non potest tractu temporis convalescere – Što ne valja na početku neće se popraviti tijekom vremena.
To znači da se za pravilno utanačenje ugovorne odredbe o kamatnim stopama isključivo sagledava stanje pri zaključenju ugovora i samo u tom slučaju konvertirana ništetna odredba postaje valjanom odredbom.
Valja naglasiti da su gotovo sve banke baš u svim kreditima prije 2010. ugovorile ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi odnosno o načinu promjene kamate pa je dužnost vlasti da tu opću nepravilnost ispravi. Čak i Sberbank d.d., koji je način promjene kamate prema presudama VTS-a i VRS-a pravilno ugovorio, nije ugovore poštivao, nego je ugovorenu fiksnu maržu jednostrano i samovoljno mijenjao tijekom otplate i nije smanjivao kamate u skladu s padom vrijednosti CHF Libora pa evidentno nije poštivao ugovorene odredbe.
Naglašavamo i to da je Republika Srbija imala istu takvu nepravilnost te ju je otklonila još 2011.
Zakonom o zaštiti korisnika financijskih usluga, kojim je određeno sljedeće:
- Fiksna marža ne smije biti veća od početne marže.
- Kamata ne smije biti veća od početne kamate.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati