Foto: Hina

POVODOM predstojeće ocjene ustavnosti "Zakona o konverziji", Udruga Franak poslala je 6. studenog 2015. predstavku Ustavnom sudu RH kojom se očituje o medijskim nagađanjima o navodnom dogovorenom rušenju "Zakona o konverziji“ nakon parlamentarnih izbora.
Osim toga, u podnesku navode svoje argumente protiv stava banaka o potrebi privremene suspenzije Zakona.

Javnost "već sada zna" sadržaj odluke Ustavnog suda

"Slobodni smo Vam se obratiti u ime svih korisnika kredita valutnom klauzulom vezanim uz švicarski franak te u ime svih građana Republike Hrvatske. Ovo obraćanje štoviše smatramo i izvršenjem svoje građanske dužnosti kao organizacije civilnog društva. Povod našeg obraćanja je Zakon o izmjenama i dopunama o potrošačkom kreditiranju, koji je stupio na snagu dana 30.9.2015., tzv. Zakon o konverziji, točnije zahtjevi za ocjenom ustavnosti ovog zakona koje zahtjeve je postavilo svih osam poslovnih banaka kao adresata citirane zakonske norme. Sukladno očitovanju Ustavnog suda od dana 3.11.2015., a temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama, Ustavni sud RH se očitovao kako postupak ocjene ustavnosti citiranog zakona još nije pokrenuo jer je tek u fazi prikupljanja prijedloga za ocjenu ustavnosti.

Bez obzira na ovu činjenicu, dakle da postupak ocjene ustavnosti još nije pokrenut te da je postupak tek u fazi prikupljanja prijedloga za ocjenu ustavnosti, to nije spriječilo javnost da 'već sada zna' sadržaj odluke Ustavnog suda. Naime, zasigurno ste i sami svjesni medijskih navoda koji se odnose na rad Ustavnog suda i kojima se već sada prejudicira odluka Ustavnog suda koja bi se odnosila na ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju.", navodi se u dijelu teksta Predstavke.

Udruga Franak u predstavci navodi cijeli niz citata iz raznih medija koji dovode u pitanje ponašanje i rad Ustavnog suda.

Treba li privremeno obustaviti primjenu Zakona o konverziji?

Osim toga, osvrnuli su se i na zahtjeve banaka da se privremeno obustavi primjena Zakona.
Udruga Franak poziva se na članak 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu kojim je predviđeno da se može privremeno "obustaviti izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi zakona ili drugog propisa, čija se suglasnost s Ustavom, odnosno zakonom ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice".
Udruga Franak smatra da ta mogućnost nije primjenjiva u ovom konkretnom slučaju, te da se radi o iznimnoj mogućnosti koja je, kako navode, bila korištena samo jednom u posljednjih 25 godina.
"Iz izloženog sadržaja zakonske norme te njene svrhe i smisla jasno je kako se radi tek o iznimnoj mogućnosti koja stoji na raspolaganju Ustavnom sudu RH i to isključivo pod uvjetom ispunjenja zakonom propisanih uvjeta, dakle samo u slučaju kada Sud utvrdi zakonske pretpostavke te na temelju utvrđenih pretpostavki zaključi da postoji potreba za ovako iznimnom intervencijom u pogledu nekog zakonskog akta.

Ovakvom iznimnom intervencijom u zakonski akt, treba naglasiti, pritom se prvenstveno podrazumijeva privremena obustava pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju nekog propisa. Pojednostavljeno ovo znači da se ova mogućnost odnosi u načelu na suspenziju pojedinih odredaba nekog zakona ili drugog propisa, a ne propisa kao cjeline. Da je tome tako te da je Sud upravo na ovaj način tumačio i primjenjivao institut privremene obustave jasno je iz same prakse Ustavnog suda. Sud je tako od svog osnutka do danas donio rješenje o 248 zahtjeva za privremenom obustavom pojedinih odredaba nekog zakona ili drugog propisa od ukupno 5.821 zahtjeva za ocjenom ustavnosti (4,26 %- bez obzira na sadržaj odluke).

S druge strane, samo je jednom u dvadeset pet godina svog postojanja donio odluku o privremenoj obustavi izvršenja jednog cijelog zakonskog akta. Uzevši u obzir broj ukupno zaprimljenih prijedloga za ocjenu ustavnosti zakona od osnutka suda do danas (7557) radi se o postotku od 0,01 %, odnosno uzevši u obzir broj predmeta privremenih obustava u postotku 0,4% 13 Imajuću na umu i činjenicu da su predmet odlučivanja Suda bili gotovo svi bitni zakonski akti doneseni u Republici Hrvatskoj, od kojih su mnogi zadirali direktno u ljudska prava i temeljene slobode, sasvim je jasno da se radi tek o iznimnoj mogućnosti koju sam Sud tumači restriktivno", navode iz Udruge Franak.