Foto: FAH

UDRUGA kreditnih dužnika Kreda reagirala je na izjave ministra financija Gorana Marića kojeg "brinu" posljedice konverzije te "suosjeća" s bankama i državom koja će imati 3,5 milijardi kuna manji prihod od porezi na dobit banaka.

"Po ministru Mariću takav prihod države kroz porez izgleda jedini "zdravi" izvor prihoda državnog proračuna. Napominjemo da su banke nezakonitim povećanjem kamata uz istovremeni porast tečaja švicarskog franka, nezakonito uprihodile i iz Hrvatske iznijele 12 milijardi kuna ne plativši državi porez na dobit. I sada, nakon „nezakonito“ provedenih konverzija, jer su kamatne stope kod konverzije opet samovoljno određene od strane banka, odnosno u konverziji su korištene kamatne stope koje su presudom Vrhovnog suda proglašene ništetnima, banke državi neće plaćati porez na dobit, pa će banke na konverziji opet zaraditi. Osim toga HNB će im otpustiti dio rezervacija zbog smanjenog rizika nakon konverzije kredita te će im titroškovi rezervacija biti manji", poručuju iz udruge.

Mariću poručuju kako banke i dalje posluju s ekstra dobiti, koja u prvih šest mjeseci 2015. iznosi 1,5 milijardi kuna.

"Banke su u posljednje tri godine iz RH izvukle oko 50 milijardi kuna (što kroz izvlačenje dobiti, što kroz razduživanje prema maticama, što je jednako izvlačenju dobiti). Kako na to gledate Ministre Marić, mislite li da bankama treba pružiti još jednu šansu da nezakonito uzimaju od građana i države? Da taj novac nije ukraden građanima i da je ostao u Hrvatskoj, pad BDP-a bio bi manji za približno 3 % i bilo bi na tisuće više zaposlenih", kažu u udruzi te dodaju kako se čini da ministar ne žali što su banke nezakonito podizale kamate i iznijele silan novac građana iz Hrvatske, već ga brine što država nema više u tom nezakonitom poslu svoj dio kolača.

"Nedodirljivi HNB"

Iz Udruge KREDA podsjećaju kako je potez njegovog prethodnika kroz smanjenje poreznih stopa i povećanje neoporezive osnovice povećao priljev novca u državnu blagajnu kroz povećanu potrošnju iz čega proizlaze pozitivne prognoze o rastu BDP-a, a "čime se nezasluženo diče mnogi političari pa i nedodirljivi HNB".

"Dakle gospodine ministre, ako ste izgubili na mostu, možete to dobiti na ćupriji, pa gledajte malo šire ili kako bi se reklo, od drveta ne vidite šumu. Na posljetku, pitamo se pripremaju li neki političari i moćnici već odavno put da banke od poreznih obveznika naplate sve ono što nisu (opet nezakonito) uprihodile zbog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju. Umjesto da Vlada Republike Hrvatske, ministar Marić i HNB implementiraju Direktivu/2014/17/EU o potrošačkom kreditiranju i zaštite građane Hrvatske, umjesto da nađu način da zakonom odrede metodologiju za određivanje početne fiksne marže u svim kreditima bez ugovorenih marži, oni žale što nema prihoda od nezakonitog poslovanja banaka i čini se traže put kako pomoći jadnim bankama", poručuju iz udruge.

"Preplaćene kamate"

Reagirali su iz udruge Franak te poručuju kako se problem vraćanja preplaćenih kamata i dalje nije riješio.

“Zakon o konverziji kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima predstavlja zapravo zakon kompromisa. Iako je koristan državi i bankama, taj zakon oštećenim građanima vraća samo jedan dio nezakonite dobiti banaka, dok se problem vraćanja preplaćenih kamata na temelju pravomoćne sudske presude u kolektivnom sudskom procesu nije riješio”, stoji u Otvorenom pismu Franka u kojem se dodaje kako dijalog o zakonu treba usmjeriti na propuste koje treba popraviti kako bi se zaštitili građani, ali i u smjeru mijenjanja zakona koji bi omogućio i povrat preplaćenih kamata za sve euro i kunske kredite u kojima su banke nezakonito povećavale kamatnu stopu.