Udruge za nastavak rada Pravobranitelja za djecu

Udruge za nastavak rada Pravobranitelja za djecu

Foto: Hina

KOORDINACIJA udruga za djecu izrazila je zabrinutost zbog procedure donošenja, sadržaja i komentara u javnom savjetovanju na prijedlog novog Zakona o pravobranitelju za djecu, ističući da se njegovo donošenje ne smije iskoristiti za političku manipulaciju već osiguranje nastavka djelovanja i stvarne nezavisnosti i samostalnosti Pravobranitelja, a postojanje te institucije neupitnim drži i Ženska mreža Hrvatske.

Koordinacija, nevladina mrežna organizacija koja okuplja udruge na području zaštite i prava djece, smatra da su napadi na nezavisnost Pravobranitelja za djecu započeli "prošlogodišnjim neprihvaćanjem izvješća pravobraniteljice bez jasnih kriterija".

"Time je, prema tada važećem zakonu, omogućena smjena sadašnje pravobraniteljice. Iako se to tada nije dogodilo, upravo se sada situacija neusklađenosti Zakona o pravobranitelju za djecu koristi u tu svrhu, što doprinosi netransparentnosti i izostanku jasnih kriterija za praćenje kvalitete rada Pravobranitelja", navodi Koordinacija.

Hrvatska 2014. dobitnik pohvale Odbora UN-a za prava djece

Ističe i da je Hrvatska 2014. godine dobila pohvalu Odbora UN-a za prava djece zbog toga što ima nezavisna tijela - Pravobranitelja za djecu i Vijeće za djecu, ali je od tada vidljivo "urušavanje brige o pravima i interesima djece" jer unazad dvije godine Vijeće za djecu nije bilo ni formirano, a unazad godinu dana sustavno se radi na smanjivanju nezavisnosti svih pravobranitelja.

"Takav manjak osjetljivosti na brigu o postignutim standardima za prava djece i drugih ranjivih skupina rezultat je borbe individualnih, svjetonazorskih i stranačkih interesa", ocjenjuje Koordinacija.

Koordinacija: Osigurati nastavak djelovanja Pravobranitelja za djecu

Važnim stoga smatra "da se proceduralna pogreška ispravi, pa samim time i donese novi Zakon kako bi se nastavilo djelovanje ovog važnog tijela", a istodobno drži da se ta situacija mora iskoristiti za unaprjeđenje samog Zakona kako bi se osigurala stvarna nezavisnost i samostalnost, a ne za političku manipulaciju.

"Na to ukazuje prijedlog novog Zakona, posebno završne i prijelazne odredbe prema kojima stupanjem na snagu novog Zakona sadašnjoj pravobraniteljici mandat automatski prestaje. Prema aktualnom prijedlogu i dalje je neprihvaćanje godišnjeg izvješća Saboru osnova za prestanak mandata, a imajući na umu netransparentnost i nejasnoću kriterija za prihvaćanje izvješća, Pravobranitelj ne može nezavisno djelovati", navodi Koordinacija.

Kandidata za pravobranitelja trebali bi predložiti saborski odbori

Kandidat za Pravobranitelja za djecu, mišljenje je Koordinacije, trebao bi biti predložen ispred saborskih odbora nakon javne procedure natječaja, a ne od Vlade, jer je iznimno važno da bude podložan provjeri i dokazu kvalitete.

Dodatno ih zabrinjava da u javnom savjetovanju oko Zakona o pravobranitelju za djecu "udruga koja se predstavlja da se zalaže za interes obitelji, poziva na racionalizacije troškova te zakonsko pojednostavljenje spajanjem svih pravobranitelja".

"Populističke i površne mjere nemaju mjesta u području prava djece", poručuje Koordinacija ocjenjujući da takav diskurs upućuje na nerazumijevanje i nepoštivanje ozbiljnosti rada u području zaštite najboljeg interesa djece i postignutih standarda koje Hrvatska ima u području prava djece na europskoj i međunarodnoj razini.

U ime obitelji: Zamjenik pučkog pravobranitelja treba preuzeti tu dužnost

Udruga U ime obitelji, naime, predlaže da se umjesto donošenja novog Zakona o pravobranitelju za djecu pokrenu izmjene Zakona o pučkom pravobranitelju, kojima bi dužnost Pravobranitelja za djecu preuzeo zamjenik pučkog pravobranitelja.

Udruga pritom izražava nezadovoljstvo radom sadašnje pravobraniteljice za djecu Ivane Milas Klarić i neprihvatljivo joj je da pravobraniteljica još uvijek nije smijenjena, s obzirom na to da u Saboru nije prihvaćeno njezino izvješće o radu za 2015. godinu.

"Kako bi se u budućnosti onemogućilo ideološko i neprofesionalno djelovanje pravobranitelja za djecu, predlažemo da izmjenama Zakona o pučkom pravobranitelju, koji predstavlja lex generalis instituta pravobraniteljstva, institut zamjenika pučkog pravobranitelja preuzme trenutne dužnosti pravobranitelja za djecu, kao i ostalih pravobraniteljstava (za ravnopravnost spolova i za osobe s invaliditetom)…", navodi udruga u komentarima u sklopu javnog savjetovanja na prijedlog novog Zakona o pravobranitelju za djecu (web stranica e-savjetovanja).

Time bi, navodi U ime obitelji, došlo do značajne racionalizacije troškova te zakonskog pojednostavljenja, budući da bi sve pravobraniteljske institucije bile regulirane jednim Zakonom o pučkom pravobranitelju.

Ženska mreža Hrvatske: Postojanje Pravobranitelja za djecu je neupitno

Ženska mreža Hrvatske u izjavi povodom javne rasprave o Nacrtu prijedloga Zakona ističe da je postojanje institucije Pravobranitelja za djecu kao posebnog pravobraniteljstva neupitno. I Mreža također predlaže da ga se bira na prijedlog saborskih odbora temeljem javnog poziva, kao i da se ukine odredba po kojoj je neprihvaćanje izvješća Pravobranitelja razlog za njegovu smjenu.

"Neprihvaćanje godišnjeg izvještaja o radu Pravobranitelja/ice za djecu, kao i ostalih posebnih pravobraniteljstava, predstavlja izravan atak na neovisno djelovanje posebnog pravobraniteljstva čime je normativno uspostavljen neravnopravan status posebnih pravobraniteljstva u odnosu na središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije", smatra Mreža.

Svrha podnošenja godišnjeg izvještaja o radu posebnih pravobraniteljstva je upoznavanje i informiranje zakonodavne vlasti o evidentiranim pritužbama o kršenju prava i sloboda na koje ukazuje rad tih institucija, kako bi predstavnici zakonodavne vlasti u sklopu obavljanja svojih redovnih dužnosti u tom tijelu mogli izravno doprinijeti zaštiti prava i sloboda u našem društvu, dodaju iz Mreže.

Udruge predlažu usklađivanje s konvencijama o borbi protiv nasilja nad ženama

Predlažu i harmonizaciju Zakona s Konvencijom Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulska konvencija).

Istanbulska konvencija kategorijom žene obuhvaća i one mlađe od 18 godina tj. djevojčice, odnosno, "prepoznaje i priznaje da su specifične povrede kojima su izložene žene, uključujući djevojčice, primarno determinirane s naslova njihovog biološkog spola, a da je dob kategorija koja doprinosi dodatnoj ranjivosti u tom smislu, ne obrnuto".

Donošenje zakona stoga je, ističe Mreža, prilika za zakonodavca da ispravi tu nepravdu i izostanak adekvatne pravne zaštite djevojčica.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara