Uhićen Josip Perković, ostaje u zatvoru do odluke o izručenju Njemačkoj!

Foto: Sanjin Strukić, Anto Magzan/Pixsell, Petar Glebov, Nina Đurđević/Pixsell

JOSIP PERKOVIĆ uhićen je jučer u u 10 sati, potvrdio je to za Index njegov odvjetnik Anto Nobilo. Perković je iza podneva prevezen u zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo, gdje je dao iskaz, a oko 15.30 sati dovezen je na Županijski sud u Zagrebu.

Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Oliver Mittermayer odredio je istražni zatvor Josipu Perkoviću koji bi trebao trajati sve do odluke o izručenju Njemačkoj. Odvjetnik Anto Nobilo rekao je da će na ovu odluku suda već sutra uložiti žalbu.

"Sud je odredio istražni zatvor i imamo rok od tri dana za žalbu. Sud smatra da ne treba po Zakonu o kaznenom postupku obrazlagati razloge za pritvor. No, tužiteljstvo je mislilo drugačije, a i ja sam mislio drugačije pa ćemo iz tih razloga uložiti žalbu, vjerojatno već sutra", kazao je Nobilo ispred zagrebačkog Županijskog suda.

Sutra DORH dostavlja spis Županijskom sudu koji odlučuje o izručenju, a na tu je odluku moguća žalba. Zadnju riječ ima Vrhovni sud. Odvjetnik Nobilo polaže nadu u zastaru po domaćem pravu, unatoč tomu što u konkretnom predmetu zastara u Njemačkoj nije nastupila, a za Media servis je istaknuo: "Našli smo jedan slučaj gdje je Njemačka odbila Poljskoj izručiti svog državljana jer je zastara u Njemačkoj, a ne u Poljskoj. Prema tome, ovo je identična situacija", smatra odvjetnik.

Perković se protivi izručenju Njemačkoj, koja je raspisala europski uhidbeni nalog zbog ubojstva Stjepana Đurekovića 1983.godine.

"Tako ćemo ovih dana elaborirati i zastupljati pravno mišljenje da je nastupila zastara i da je ona apsolutna zapreka za izručenje", rekao je Nobilo.

Bivšeg čelnika jugoslavenske, a potom i hrvatske obavještajne službe Josipa Perkovića njemačko pravosuđe tereti da je sudjelovao u organizaciji ubojstva hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića.

Uhićen i Zdravko Mustač

Jutros u 10 sati u svojoj kući u Svetoj Nedjelji pored Zagreba uhićen je i Zdravko Mustač, nekadašnji šef Službe državne sigurnosti bivše Jugoslavije. Mustač je Perkoviću bio nadređen u jugoslavenskoj tajnoj službi. I on se, uz Perkovića, protivi nalogu za izručenjem.

S obzirom da se Perković usprotivio izručenju Nobilo je kazao da će o tome najprije odlučivati izvanraspravno vijeće Županijskog suda, a potom najvjerojatnije i Vrhovni sud.

"U roku od osam dana mora biti sjednica vanraspravnog vijeća, a ako na tu odluku bude žalbi Vrhovni sud mora ih riješiti u roku od tri dana. Dakle za otprilike 14 dana cijela procedura trebala bi biti okončana", kazao je Nobilo.

Dodao je da se Perković protivi izručenju jer postupak u Njemačkoj ne ocjenjuje kao "fer suđenje" te smatra da je u slučaju Đurekovićeva ubojstva nastupila apsolutna zastara. Također podsjetio je da u tom slučaju postoje dva rješenja o odbacivanju kaznene prijave koje je donijelo hrvatsko Državno odvjetništvo te da se Perkovića više ne tereti za organiziranje, već samo za pomoć u Đurekovićevu ubojstvu.



Sud ima rok od osam dana da donese odluku o izručenju

Potvrdan odgovor proceduru izručenja učinio bi pukom formalnošću, no Perković neće dobrovoljno pristati na predaju te da će županijski državni odvjetnik, najkasnije 48 sati nakon razgovora s Perkovićem, zahtjev za izručenjem proslijediti Županijskom sudu u Zagrebu.

Izvanraspravno vijeće Županijskoga suda nakon toga ima osam dana da odluči o izručenju, a na sudsku odluku Perković ili državni odvjetnik mogu se žaliti Vrhovnom sudu u naredna tri dana.

A kakva će biti odluka županijskog, a potom i Vrhovnog suda ne žele nagađati ni kaznenopravni stručnjaci, koji nisu suglasni ni oko toga je li za Đurekovićevo ubojstvo nastupila zastara, koja je, pak, od lipnja obvezujući razlog za odbijanje izručenja na temelju europskog uhidbenog naloga.

Lex Perković

Saborska je većina, naime, na prijedlog Vlade i uz protivljenje oporbe, 28. lipnja, svega tri dana prije ulaska Hrvatske u EU, izmijenila Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU i, među ostalim, propisala da se EUN ne odnosi na kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. kada je u na snagu stupila Okvirna odluka Europskog vijeća o EUN-u.

Vlada je obrazlagala da želi spriječiti zatrpavanje hrvatskih sudova uhidbenim nalozima, a potom i da želi zaštititi hrvatske branitelje od procesa u drugim državama, no u javnosti je protumačeno da izmjene imaju samo jedan cilj - zaštititi Perkovića od izručenja, a zakon je kolokvijalno nazvan 'lex Perković'.

Na zakonske izmjene oštro je reagirala Europska komisija, tvrdeći da Hrvatska time krši obveze preuzete u pristupnim pregovorima. Komisija je najavila i sankcije za Hrvatsku, a cijela je priča završena svojevrsnim kompromisom, tako da je još jednim zakonskim izmjenama utvrđeno da EUN bez vremenskih ograničenja na snagu stupa od 1. siječnja.

Ostala je, međutim, odredba po kojoj se izručenje mora odbiti ako se radi o kaznenom djelu za koje je nastupila zastara pa su se kroz ljeto lomila koplja oko toga je li i i kada nastupila zastara za Đurekovićevo ubojstvo.

Državno odvjetništvo ranijih je godina kao neosnovane odbacilo dvije kaznene prijave protiv Perkovića, pri čemu je protumačilo da je zastara nastupila još 1998., pozivajući se na Krivični zakon bivše Jugoslavije iz 1977. po kojem je za teško ubojstvo bila predviđena smrtna kazna, sa zastarnim rokom od 25 godina.

No, kako je Ustavom iz 1991. Hrvatska ukinula smrtnu kaznu, tužiteljstvo je protumačilo da se u ovom slučaju primjenjuje maksimalna kazna od 15 godina i jednak zastarni rok.

Takvo su tumačenje ljetos pobijali brojni stručnjaci kaznenog prava, tvrdeći da se tako kratak zastarni rok ne može primijeniti ni po zakonu koji je vrijedio 1983. ni po sadašnjem zakonu po kojemu je zastara za teška ubojstva 40 godina.


Dio ih je tumačio da je zastara nastupila tek 2008., a dio smatra da se primjenjuju zastarni rokovi koji su na snazi u trenutku pokretanja kaznenog progona te da zastara u Perkovićevu slučaju nastupa tek nakon 40 godina, odnosno 2023.

Ustavne promjene

Kako bi se obranili od tvrdnji da su vjerodostojnost Hrvatske u EU poljuljali samo kako bi onemogućili Perkovićevo izručenje, vladajući su predložili dopunu Ustava koja je trebala rezultirati nezastarijevanjem teških ubojstava.

Prijedlogu se otpočetka protivio HDZ, tvrdeći da bi takva promjena omogućila da se postupak protiv Perkovića pokrene u Hrvatskoj, što bi bio dodatni razlog da ga se ne izruči. Tražili su da se propiše kako postupak u Hrvatskoj ne može biti razlog za odbijanje izručenja ako je pokrenut tek nakon zaprimanja EUN-a.

Podršku su uvjetovali i nizom drugih ustavnih rješenja koja su vladajućima bila neprihvatljiva pa su potreban 101 glas počeli tražiti izvan HDZ-a.

Na ustavne promjene tako su pristali Hrvatski laburisti, na čije je inzistiranje prijedlog proširen nizom odredbi kojima se uređuje referendumska problematika, HDSSB koji je uspio 'progurati' odredbe vezane uz regionalizaciju te nezavisna Jadranka Kosor koja je tražila kraće stanke u zasjedanju Sabora.

Sabor je već utvrdio i konačni prijedlog, a kako bi se Ustav promijenio prije Nove godine, sazvana je izvanredna sjednica, no planovi su se izjalovili u samoj završnici, kada je HDSSB, bez prethodnih najava, na konferenciji za novinare kazao kako ipak nije spreman podržati prijedlog, ako se ne produlji rasprava o ustavnim promjenama i dodatno ne razmotre prijedlozi struke i predsjednika Republike Ive Josipovića.

S obzirom na neuspjeh ustavnih promjena, odbije li sud zbog zastare Perkovićevo izručenje Njemačkoj, u Hrvatskoj će do daljnjega ostati slobodan čovjek.

Miljenić: Funkcija nije nikakva zapreka za izručenje

Ministar Miljenić je jutros gostujući u emisiji Hrvatskog radija opisao postupak policije, državnog odvjetništva i nadležnog suda. Pojasnio je da policija koja je zaprimila nalog privodi u državno odvjetništvo na saslušanje te na nadležni županijski sud istražnom sucu, ovisno o tome pristaje li privedena osoba na izručenje ili ne.

Nikada nitko ne treba ulaziti u predmet osim suda koji o njemu odlučuje sukladno zakonu koji je vrlo jasan, naglasio je, komentirajući na novinarski upit medijsku eksponiranost slučaja Perković. Miljenić je rekao kako je taj slučaj dobio puno veću pozornost no što zaslužuje, jer je to samo jedan od niza predmeta jer su ih zaprimili ukupno 146, a od toga je 31 osoba već predana stranim državama. Suradnja ide uredno od 1. srpnja i nije dobro izdvajati bilo koji predmet i prepustimo sudu odlučivanje, poručio je Miljenić.

Nečija funkcija nije nikakva zapreka za izručenje bez obzira na to koju je funkciju neka osoba ranije obnašala, kazao je odgovarajući na upit treba li Perkovića izručiti s obzirom na to da je nekadašnji prvi obavještajac.

Upitan kako komentira nedonošenja izmjena Ustava odnosno odredbe o nezastarijevanju teških ubojstava, Miljenić je rekao kako ne vidi povezanost toga sa slučajem Perković i da je riječ o puno važnijem pitanju od tog konkretnog slučaja.

Negdje je iznesen podatak da je bilo 68 političkih ubojstava i ako maknemo samo jedno, ostaje 67 koja se neće moći progoniti bez promjena Ustava. Ima drugih višestrukih i teških ubojstva, koja se sada ne mogu progoniti jer nismo promijenili Ustav i ubojice možda šetaju među nama, upozorio je Miljenić. Promjena Ustava je civilizacijski iskorak koji moramo napraviti, neovisno o ovom slučaju, istaknuo je Miljenić.

Upitan hoće li u Saboru u siječnju biti dovoljna većina za promjenu Ustava, Miljenić je odgovorio kako ne vidi zašto bi netko bio protiv toga da se višestruki ubojice iz bliže ili dalje prošlosti, koji su na slobodi zbog zastare, procesuiraju.

Ministar Miljenić je pojasnio kako se neće uvoditi nova kaznena djela jer bi to bilo suprotno svim pravnim postulatima, već će se posebnim propisom popisati kaznena djela - koja su već postojala - na koja se odnosi nezastarijevanje.

Upitan je li zadovoljan učinjenim u svom resoru u protekle dvije godine mandata Miljenić je rekao kako je stanje bolje nego je bilo i da u globalu može biti zadovoljan i vjeruje da će do kraja mandata biti provedeno sve što je i zacrtano. Očekuje reorganizaciju pravosudnih tijela neophodnu za pružanje bolje usluge građanima i u to spada radikalno smanjenje broja sudova. Građanima se neće smanjiti dostupnost sudova, no trebala bi se povećati kvaliteta suđenja.

Također drži kako organizacijskim mjerama treba postići veće smanjenje broja zaostalih predmeta koji je i dalje visok.

Miljenić je također naglasio važnost izmjena prekršajnog zakona kojima će se bitno ubrzati postupak i povećati naplaćenost izrečenih kazni te poručio prekršiteljima da ne računaju na zastaru.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara