INDEX ISTRAGE pokreću Uhljebarij, registar sisača javnog novca. Novinari Index Istraga mjesecima su istraživali imovinu i financije vodećih ljudi državnih tvrtki. Rezultate ćemo objavljivati u nastavcima u Uhljebariju. Riječ Uhljebarij označava hrvatski sustav u kojem se novac poreznih obveznika u javnom i državnom sektoru troši na mahom nesposobne, nerijetko i korumpirane ljude, čvrsto povezane s vladajućim strankama.

To ne znači da su svi zaposleni u javnom i državnom sektoru uhljebi, baš kao što to nisu ni svi direktori i članovi uprava državnih kompanija koje smo istraživali zadnjih nekoliko mjeseci.

No, čelnici državnih firmi su ključan dio sustava koji našim novcem bogato nagrađuje nesposobnost, nerad i neučinkovitost u zamjenu za slijepu poslušnost vladajućoj partiji, zbog čega zaslužuju da se njihova imovina i financije detaljno propitaju.

U Uhljebariju Index Istraga razotkrivamo netransparentnost u trošenju javnog novca, nepotizam i namještene natječaje. Otkrivamo previsoka primanja, sumnjivu imovinu i političku umreženost sisača javnog novca. Kopat ćemo i razotkrivati jednog po jednog.

> Imate li korisne informacije za Index Istrage? Pošaljite nam ih na mail info@istrage.hr. Garantiramo anonimnost.

U PRVOM članku objavljujemo što su Index Istrage otkrile o čelnim ljudima Zračne luke Split, Plinacroa te tvrtke Odašiljači i veze.

TVRTKA: ZRAČNA LUKA SPLIT

Lukša Novak, direktor

Lukša Novak na čelu je Zračne luke Split još od 1998. godine i od tada, bez obzira koja bila vlada, njemu se produžuje mandat.

Zračna luka njegovoj supruzi posudila 1.1 milijun kuna uz 4 posto kamate

Novak, posjeduje velebnu kuću u Kaštel Lukšiću koja se nalazi u zoni zaštićene kulturno-povijesne cjeline Kaštel Lukšića, a koju je procijenio na 2.6 milijuna kuna. No, zanimljivo je kako ju je izgradio, točnije, kako ju je obnovio. Učinio je to novcem Zračne luke Split, točnije pozajmicom od 1.1 milijuna kuna koju je od Zračne luke Split dobila njegova supruga i to 2008. godine.

"Dužnosnik Lukša Novak je korisnik kredita kojim je dovršena obiteljska kuća u nasljedstvu supruge Marine Novak. Temeljem tih okolnosti izvršena je zabilježba Zračne luke Split u zemljišnim knjigama", stoji u šturoj obavijesti Zračne Luke Split. A pitali smo i tražili svašta: od službenih podataka o ovom poslovnom odnosu i podatka o sudjelovanju dužnosnika Novaka u samom postupku s obzirom na rodbinske veze s korisnicom pozajmice do niza drugih detalja. No, dobili smo tek potvrdu da pozajmica postoji, da je pozajmicu uzela supruga i da je pozajmica upisana u zemljišne knjige. U zemljišniku je vidljivo da je kamata za tu pozajmicu iz 2008. godine 4 posto, što je daleko ispod prosjeka koliko su banke nudile za kunske kredite prije 12 godina. Prema službenom biltenu Hrvatske narodne banke prosječna kamatna stopa u rujnu 2008. godine, i to na stambene kredite, iznosila je 9.6 posto!

Supruga je, dodajmo i to, zaposlena u Osnovnoj školi Ostrog, i čini se da osim braka s direktorom nema veze sa Zračnom lukom. Plaća joj iznosi 6807 kuna. 

No, nije tu kraj. 

Kuća, iako je zaštićeni spomenik kulture i ima svojstvo kulturnog dobra, dograđena je u gornjem dijelu, a što je vidljivo i danas. Za to je Novak ishodio dozvole konzervatora. Projekt je izradila tvrtka Prostor-Split iz Splita, a Konzervatorski odjel u Trogiru izdao je odobrenje 20. lipnja 2008. godine. Podsjetimo, u rujnu te godine Novak uzima pozajmicu iz vlastite tvrtke.

Osnovao tvrtku s bivšim šefom HBOR-a

U vrijeme dok nije podnosio imovinsku karticu, Novak je otvarao i zatvarao tvrtke.

Tako smo pronašli tvrtku TRS, koja je bila registrirana za bavljenje poljoprivredom. Ugašena je 2012. godine, a zanimljivo je kako ju je Novak osnovao zajedno s Antonom Kovačevim, bivšim šefom HBOR-a.

"Tvrtka nikad nije imala poslovnih aktivnosti te je ista 2012. godine ugašena", sve je što smo dobili o ovoj tvrtki kada smo o tome upitali Novaka. Novak je suvlasnik i nekoliko parcela u Kaštel Lukšiću čija se vrijednost procjenjuje na gotovo milijun kuna.

Kaže da nema ni kune ušteđevine.

10 godina nije podnio imovinsku karticu

Ono što je još nevjerojatno kod njega je činjenica da iako je bio obvezan zakonom kao dužnosnik, imovinsku karticu nije podnio 10 godina! Naime, posljednji put je to učinio još u lipnju 2011. godine, a kada smo ga upitali zašto se ne drži zakona, rekao nam je kako se to dogodilo - greškom. 

"Imovinska kartica greškom nije ažurirana, a što će biti učinjeno u najkraćem roku", rekli su nam iz ureda Lukše Novaka kada smo ih upitali kako je to uopće moguće.

Tek nakon našeg upita, Novak je ažurirao imovinsku karticu koja je sada i objavljena. Krajem prošle godine iz Zračne luke su nam rekli kako neto plaća direktora Novaka iznosi 23.120 kuna, a nedavno je u imovinskoj kartici upisao da plaća iznosi malo više, 24.230 kuna.

U toj novoj imovinskoj kartici prijavio je i 3 tisuće kuna mjesečno od imovine i imovinskih prava, a kako smo saznali iz našeg istraživanja, riječ o iznajmljivanju poslovnih prostora. 

TVRTKA: ODAŠILJAČI I VEZE

Mate Botica: HT mu je plaćao tisuće kuna mjesečno

Na čelu strateški bitne tvrtke Odašiljači i veze nalazi se predsjednik Uprave Mate Botica. Ova državna tvrtka zadužena je za prijenos i odašiljanje radijskih i televizijskih programa, za što širom Hrvatske ima ukupno 242 odašiljačke lokacije s tornjevima i antenama za sve tehnologije. Glavni su pružatelji nacionalne strateške komunikacijske infrastrukture, a u 2019. godini imali su dobit 52.2 milijuna kuna.

Botica je bivši obavještajac, bio je šef Operativnog tehničkog centra (OTC), institucije koja je zadužena za sva tehnička prisluškivanja u državi, no morao je otići s tog mjesta zbog afere s nezakonitim curenjem ispisa telefonskih poziva i to 2013. godine. U biografiji stoji kako je bio rukovoditelj odjela VIP-a i to od siječnja 2015. godine do lipnja 2016. godine. Te 2016. godine bez natječaja prelazi u tvrtku OiV.

Postavljen je za vrijeme vlade Orešković-Karamarko-Petrov, a tu odluku potpisao je ministar prometa Oleg Butković. Upravo je imenovanje Botice bio povod jednog od tadašnjih sukoba Mosta i HDZ-a. Nije bilo natječaja, a ministar Butković je bez odluke vlade donio rješenje o imenovanju Botice na čelo HT-a. Tek kasnije, vlada Andreja Plenkovića predložila je 2017. godine da se Botica imenuje direktorom Odašiljača i veza na period od 4 godine, a što je Nadzorni odbor prihvatio u srpnju.

Baš kao i Dragan Kovačević, i Botica je izabran za menadžera godine CROMA i to za 2018. godinu. Mediji već odavno OiV prikazuju kao utješnu državnu tvrtku za bivše obavještajce pa smo tako pisali kako se ondje zaposlio Tomislav Čuljak, bivši politički tajnik HDZ-a u vrijeme Tomislava Karamarka, a tu je još nekoliko bivših obavještajaca.

U imovinskoj kartici Botica je prijavio neto plaću od 23.044 kuna, a povećala se za 3 tisuće kuna otkada je postavljen na to mjesto 2016. godine. Tvrtka mu je prošle godine jednokratno isplatila 193.725 kuna i to zbog dobrih poslovnih rezultata za 2019. godinu. Botica od 2020. godine mjesečno ima i 2713 kuna od imovinskog prava te 56.251 kuna od osiguranja. Supruga radi u Uredu vijeća za nacionalnu sigurnost na plaći malo većoj od 14 tisuća kuna.

Što ima od nekretnina?

Botica je u svoju imovinsku karticu prijavio sljedeće nekretnine: stan u Zagrebu od 86.80 kvadrata u Granešini procijenjen na milijun kuna, a tu su i dvije garaže. Tu je još jedan stan od 67 kvadrata procijenjen na 750 tisuća kuna u Dubravi, a koji je kupljen 2019. godine. Stan je krajem prošle godine postao vidljiv u imovinskoj kartici, no ne i u vrijeme našeg istraživanja koje smo provodili krajem prošle godine. Stan je kupljen kreditom PBZ-a u visini od 697.600 kuna, a mjesečna rata iznosi 5472 kuna.

Na otoku Korčula u Račišću posjeduje više nekretnina, zemljišta i vinograda, a to je, kako kaže, dobio darovnim ugovorom. Botica je inače Korčulanin.

Na njegovoj parceli objekt Hrvatskog telekoma

U Petrinji na području Jošavice kupio je njivu površine 4298 kvadrata te je procijenio na svega 8000 kuna. Botici je to jedina nekretnina u Petrinji i čini se da je upravo ta kupnja bila svojevrsna "zlatna koka".

Naime, baš na njegovoj parceli nalazi se objekt Hrvatskog telekoma (HT) za potrebe SP GSM OP Babino Brdo - UPS Blinja, odnosno za potrebe pokrivanja signala na tom području. Kako nam je potvrđeno, Botici, koji je bio čelni čovjek OTC-a i danas je na čelu državne institucije koja je pružatelj nacionalne strateške komunikacijske infrastrukture, HT je godinama isplaćivao novac za najam te parcele. Da je šef OiV-a bio u ugovornom odnosu s HT-om, potvrdio nam je i sam Botica.

"Ugovorni odnos između HT-a i mene u vezi s najmom zemljišta koje spominjete trajao je od 2003. do 2016. godine te od tada nisam u nikakvom odnosu s HT-d.d.", tvrdi Botica u odgovoru za Index, no ne želi navesti i iznos. Iz HT-a također ne žele govoriti o detaljima poslovnog odnosa s Boticom.

"Hrvatski Telekom nema praksu komentirati ugovorne odnose s trećim stranama. Načelno, za svaku lokaciju na kojoj se nalazi telekomunikacijska oprema i infrastruktura, Hrvatski Telekom s vlasnicima zemljišta ugovara uvjete najma te za svaku od tih lokacija posjeduje potrebne ugovore kao i svu prateću dokumentaciju", tvrde u HT-u.

Kako neslužbeno saznajemo, taj mjesečni iznos mogao bi iznositi oko 10 tisuća kuna.

Iako Botica kaže da je taj poslovni odnos završio 2016. godine, u zemljišniku je i dalje vidljiva zabilježba kako se na privatnoj parceli bivšeg šefa SOA-e nalazi objekt HT-a.

TVRTKA: PLINACRO

Plinacro je značajna državna strateška firma čiji se godišnji prihodi i dobit ne smanjuju u posljednjih pet godina. Primjerice, 2015. godine prihod je iznosio 450 milijuna kuna, a dobit 108 milijuna kuna. U 2019. godini prihod je iznosio 391 milijun kuna, a dobit je bila malo veća od 15 milijuna kuna.

Ivica Arar, predsjednik Uprave

Na čelu ove strateške tvrtke nalazi se Ivica Arar, a na mjesto predsjednika Uprave postavljen je u siječnju 2017. godine i to bez javnog natječaja. Njegovo imenovanje nije bilo na vladi, već ga je na to mjesto postavio tadašnji ministar državne imovine Goran Marić kao predsjednik Skupštine Plinacroa i kao predsjednik Upravnog vijeća Centra za restrukturiranje i prodaju.

Arar je dugogodišnji zaposlenik te tvrtke, a na mjesto predsjednika Uprave došao je s pozicije direktora Službe općih i zaštitnih poslova. Kada je stupio na dužnost, Arar je prijavio plaću od 20.401 kunu, no ona danas iznosi više od 24.300 kuna, odnosno 4 tisuće kuna više.

Ima tri stana, Audi, i pozajmicu koji nije prijavio

Njegova supruga od 2013. godine je u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH na plaći od 13.315 kuna. Od imovine Arar je prijavio tri stana. Dva stana su u Zagrebu, jedan od 76.42 kvadrata procijenjen na 1.1 milijun kuna, a drugi od 53.09 kvadrata vrijedan 750 tisuća kuna kupljen bez kredita. Tu je i naslijeđeni stan supruge u Metkoviću od 90 kvadrata vrijedan 675 tisuća kuna. Istraživanje smo provodili krajem prošle godine, a tada je Arar imao i četvrti manji stan u Zagrebu od 39 kvadrata, a koji danas nije vidljiv u imovinskoj kartici.

Arar je odnedavno i vlasnik Audija procijenjenog na 190.000 kuna koji je kupljen bez leasinga ili kredita. Posjeduje više dionica, a ušteđevina mu iznosi 152.000 eura.

Našli smo mu pozajmicu od 120 tisuća kuna

Istražujući njegovu imovinu, pronašli smo pozajmicu od 120 tisuća kuna koju Arar nije prijavio u imovinskoj kartici. Pozajmica koju je direktor Plinacroa dao osobi iz Metkovića, vidljiva je u zemljišnim knjigama. Naime, osoba iz Metkovića koja je pozajmila novac od Arara, posjeduje kuću s dvorištem od 340 kvadrata. 

"Riječ o obiteljskoj pozajmici iz 2015. godine. Nakon što pozajmica nije vraćena to potraživanje, uz obiteljski dogovor, evidentirano je kroz zabilježbu u zemljišnim knjigama na ime Ivice Arara. Smatrano je da to nije trebalo unositi u imovinsku karticu", rekli su nam iz Uprave Plinacroa. Na kraju je, nakon našeg upita, ipak pozajmicu upisao u imovinsku karticu.

Daria Krstičević, članica uprave

Članica Uprave je i Daria Krstičević, koja je bila na čelu Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, gdje je zaposlena Ararova supruga. Krstičević je bivša veleposlanica Bosne i Hercegovine u Španjolskoj, Austriji i Maroku, bila je stalni predstavnik Svjetske turističke organizacije u Madridu i savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore. Kada je Krstičević imenovana na to mjesto, bez javnog natječaja, iz Plinacroa su objašnjavali kako im treba "osoba s diplomatskim kontaktima".

Plaća povećana za 10 tisuća kuna?

Na početku mandata plaća Darije Krstičević iznosila je 14.390 kuna, a danas iznosi gotovo 24 tisuće kuna, gotovo koliko i plaća predsjednika uprave. Upravu Plinacroa upitali smo kako su moguća ovakva povećanja u plaći, u ovom slučaju od gotovo 10 tisuća kuna, no kažu nam kako su ona posljedica primjene porezne politike, a ne odluke o povećanju plaća upravi.

"Plaće predsjednika i članova Uprave Plinacra nisu mijenjane od početka njihova mandata nikakvim internim aktom Društva, nego isključivo kako je i predviđeno Odlukom Vlade RH o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava od 11. srpnja 2009. godine, kao posljedica rasta prosječne plaće u RH na koju se vežu primanja predsjednika i članova Uprave, te kao posljedica promjene porezne politike", kažu nam iz Plinacroa. No, taj odgovor ne objašnjava povećanje od 10 tisuća kuna.

Daria Krstičević posjeduje stan u Zagrebu od 74 kvadrata vrijedan milijun kuna te trećinu kuće u Drveniku od 900 kvadrata vrijedan 1.5 milijuna kuna kao i milijun kuna ušteđevine. Istražujući imovinu ove članice Uprave, primijetili smo kako nije pravilno upisala zabilježbu kredita kod RBA banke od pola milijuna kuna, no nakon našeg upita greška je ispravljena.

Marin Zovko, član Uprave

Marin Zovko također je član Uprave, a ondje je došao također bez raspisivanja javnog natječaja i to kao kadar HNS-a u lipnju 2018. godine. Naime, nakon što je Most izašao iz vlade, tadašnji šef HNS-a Ivan Vrdoljak ondje je postavio svoje kadrove. Opoziv dotadašnjeg člana Uprave Vedrana Špehara dogodio se bez objašnjenja. Valja naglasiti da je Zovko u vrijeme mandata Zorana Milanovića bio šef te tvrtke gdje je naslijedio HNS-ovca Mladena Antunovića koji se povukao zbog skandala sa zapošljavanjem supruga tadašnje HNS-ove ministrice Anke Mrak Taritaš. Smijenjen je padom Milanovićeve vlade. Zovko je prvo bio na radnom mjestu "eksperta" u Plinacrou, a nakon toga pomoćnik predsjednika uprave.

Prvotna plaća Zovke, kao člana uprave iznosila je 19.500 kuna, a posljednja prijavljena 22.362 kune, što je povećanje veće od tri tisuće kuna. Supruga je zaposlena u tvrtki Deez produkt na plaći od 4500 kuna, a bavi se dizajniranjem namještaja. Od imovinskih prava supružnici Zovko imaju mjesečno 3650 kuna. 

Od nekretnina posjeduju dva stana u Zagrebu, jedan od 85.61 kvadrata vrijedan više od milijun kuna, a drugi od 53 kvadrata procijenjen na 640 tisuća kuna. Tu je i suvlasništvo nad trećim stanom od 60 kvadrata, također u Zagrebu. Za kupovinu jednog od stanova podignut je i kredit od 80 tisuća eura 2015. godine, a nakon reprograma rata kredita iznosi 3740 kuna. 

Obitelj Zovko u suvlasništvu ima i dvije parcele u Lokvama čija zajednička vrijednost premašuje 280 tisuća kuna. Tu su i automobil A Klase iz 2016. godine, umjetnine, štednja od 35.688 eura i 10.510 kanadskih dolara.

>> UHLJEBARIJ Lov na sisače javnog novca

Originalno objavljeno na Index istrage

> Imate li korisne informacije za Index Istrage? Pošaljite nam ih na mail info@istrage.hr. Garantiramo anonimnost.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz Uhljebarij instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: uhljebarij

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.