KADA rat s Rusijom konačno završi, Ukrajina će imati vojsku koja je i veća i iskusnija od vojske bilo koje europske zemlje koja ju je cijelo vrijeme rata podržavala.

Pitanje hoće li takva vojska moći dugoročno parirati ruskim planovima u sklopu bilo kakvog mirovnog sporazuma ključno je za cijeli kontinent, koji sada vidi Ukrajinu kao bedem protiv ambicija Moskve.

Financijski i ljudski izazovi

Pronalaženje novca i ljudstva za održavanje vojske od 800.000 vojnika i goleme količine opreme, uz istovremeni razvoj novih sposobnosti, bit će jedan od najtežih poslijeratnih zadataka za ukrajinsku vladu, piše Wall Street Journal.

Kako bi spriječili nadolazeću krizu likvidnosti u Kijevu i omogućili ukrajinskoj vojsci da nastavi borbu, čelnici Europske unije nedavno su odobrili zajam od 90 milijardi eura.

No, dugoročno financiranje ostaje golem izazov. Ukrajina trenutno troši oko 30% svog BDP-a na obranu, dok je u Rusiji taj udio 7,3%. Usporedbe radi, ukupna pomoć Europe, SAD-a i drugih saveznika ukrajinskoj vojsci i javnim službama iznosila je oko 350 milijardi dolara, prema podacima Kielskog instituta za svjetsko gospodarstvo.

S obzirom na to da je Amerika već zaustavila financiranje, upitno je hoće li europske nacije biti voljne izdašno financirati Kijev nakon završetka rata.

Predsjednik Volodimir Zelenski inzistira na održavanju 800.000 aktivnih vojnika, odbacujući ruske zahtjeve za ograničenjem na 600.000. Iako su se europski čelnici složili s tom brojkom i obećali je financirati, analitičari upozoravaju na neodrživost. Tako velika vojska ne samo da je skupa, već bi i povukla 800.000 ljudi iz gospodarstva zemlje koja se suočava s demografskim padom.

"Ukrajina bi trebala ciljati na 300.000 do 500.000 vojnika, a ostatak održavati kao pričuvu", smatra Mykola Bielieskov, istraživač s ukrajinskog Nacionalnog instituta za strateške studije, podsjećajući da je vojska prije invazije imala manje od 300.000 pripadnika, što se pokazalo nedovoljnim.

Već je vidljiv zaokret koji bi mogao predstavljati budućnost ukrajinske vojske

Stručnjaci se slažu da će se buduća ukrajinska vojska morati oslanjati na isplativija rješenja.

"Ukrajinska vojska morat će se temeljiti na sposobnostima koje su isplativije, poput dronova, mina i mobilizacije temeljene na rezervama", rekao je Michael Kofman, vojni stručnjak iz Carnegie Endowment for International Peace. "Veliki i skupi elementi poput zrakoplova mogu lako potrošiti velik dio ukrajinskog obrambenog proračuna", dodao je.

Ovaj zaokret prema tehnologiji već je vidljiv. Ministarstvo obrane u ožujku je najavilo planove za povećanje upotrebe bespilotnih kopnenih vozila, poput dronova za evakuaciju, na 80% svojih mehaniziranih brigada.

"Buduće oružane snage Ukrajine trebale bi se graditi na jednom temeljnom principu: ne bi se trebali boriti ljudi, već dronovi", izjavila je Halyna Yanchenko, zastupnica koja vodi parlamentarnu radnu skupinu za obrambena ulaganja. Bivši ministar obrane Andriy Zagorodnyuk slaže se, tvrdeći da će širenje dronova i projektila postupno istisnuti ljude s bojišta.

U takvom scenariju, Ukrajina vjerojatno neće gomilati skupe tenkove, a čini se da je Kijev već odustao od ranijeg plana za proizvodnju 200 njemačkih tenkova Panther.

Kako bi smanjila ovisnost o hirovima stranih dobavljača, Ukrajina želi postati samodostatna u proizvodnji oružja. Vlada je u listopadu objavila da je preko 40% oružja na bojištu domaće proizvodnje, s ciljem da se taj udio do kraja ove godine (2025.) poveća na polovicu.

Protuzračna obrana ili skupi borbeni avioni?

Gotovo svi ukrajinski časnici i vanjski analitičari slažu se da protuzračna obrana i dalekometni projektili moraju biti glavni prioriteti. "Kad bih morao izdvojiti jedno područje, vjerojatno bih se usredotočio na protuzračnu obranu, jer svi vidimo što se trenutno događa s neprijateljskim udarima duboko unutar naše zemlje", rekao je potpukovnik Serhii Kostyshyn, zamjenik zapovjednika 72. brigade.

Ministarstvo obrane planira postaviti najmanje 29 dodatnih radarskih postaja kako bi stvorilo jedinstvenu mrežu proturaketne obrane.

Ipak, najveća rasprava vodi se oko borbenih zrakoplova. Zelenski je nedavno potpisao memorandume o razumijevanju sa Švedskom i Francuskom za kupnju do 250 borbenih zrakoplova Gripen i Rafale.

Time bi, uz postojeće zrakoplove, Ukrajina imala zračnu flotu veličine britanske i francuske zajedno. Međutim, borbeni avioni su iznimno skupi za kupnju i održavanje.

Primjerice, Kolumbija je nedavno najavila da će potrošiti 3,6 milijardi dolara na samo 17 Gripena. Ipak, Zagorodnyuk, sada predsjednik think tanka Ukrajinski centar za obrambene strategije, upozorava da se zrakoplove ne smije otpisati. "Ako to nemate, riskirate da vaš neprijatelj može zauzeti nebo i uspostaviti prozore zračne nadmoći", rekao je.