OVE GODINE Ukrajina slavi Božić zajedno s cijelim svijetom. Obnovivši svoju Ukrajinsku pravoslavnu crkvu, Ukrajinci su se vratili starom kalendaru, konačno fiksirajući svoj raskid sa starim postsovjetskim svijetom. Podsjetimo, upravo su za vrijeme sovjetske vlasti boljševici promijenili kalendar na gregorijanski, pa se Božić pomaknuo na 7. siječnja (prema julijanskom kalendaru). Predstavnici Ruske pravoslavne crkve, kao i vjernici crkava povezanih s njom - primjerice Srpske pravoslavne crkve - nastavljaju ovu sovjetsku tradiciju odvojenog slavljenja Božića.

Za Ukrajinu će ovo biti već četvrti ratni Božić. Oko 400.000 ukrajinskih vojnika provest će ovaj Božić na prvoj crti bojišnice, a više od milijun pripadnika oružanih snaga bit će formalno na dužnosti ili u rezervi tijekom najbajkovitijeg doba godine.

Tisuće ukrajinskih civila slavit će bez voljene osobe - ubijenih, ranjenih u bolnicama ili onih koji se bore na frontu. Još tisuće će u određenom trenutku biti ili bez struje ili bez vode. Međutim, nigdje u svijetu nećete naći snažnije i ljepše božićno raspoloženje nego u Ukrajini sada. Nitko ne vjeruje u čuda i Božji blagoslov onako kako vjeruje ukrajinski narod.

Trump nije uspio postići ni božićno primirje

Jedna od najraširenijih poslovica u Ukrajini je "Pomozi sam sebi, pa će ti i Bog pomoći", a danas, na prijelazu u iduću godinu, Ukrajinci više nego ikad razumiju smisao tih riječi. Cijela protekla godina prošla je za Ukrajinu, kao i za Europu, u iščekivanju hoće li novi čelnik Bijele kuće moći ispuniti svoje predizborno obećanje i završiti rat ako ne za 24 sata, onda barem u nekom doglednom roku.

Stvarnost je takva da Trump nije uspio postići čak ni božićno primirje. Glavni razlog je nespremnost Rusije i njezinog čelnika Putina da obustave borbena djelovanja na frontu ili barem raketne udare na Ukrajinu tijekom ovih svetih dana Božića.

Putin se nije obazirao ni na izravnu molbu pape Lava XIV., ni na brojne pozive na primirje svjetskih političara, niti se na kraju obazirao na tradiciju "božićnog primirja" tijekom rata. Najsjajniji primjer takvih privremenih prekida vatre vjerojatno je primirje na Božić tijekom Prvog svjetskog rata, koji se ne bez razloga naziva jednim od najsurovijih ratova čovječanstva, ali i tada su protivnici nalazili u sebi ljudskosti da prekinu paljbu barem na tih nekoliko za mnoge svetih dana.

Vizija mira

U međuvremenu, Zelenski je upravo danas, vrlo simbolično, objavio putem medija ukrajinsku okvirnu viziju mogućeg mirovnog sporazuma s Rusijom. U ovih dvadeset točaka opisane su kako općenite stvari - poput obveze Ukrajine da zadrži svoj nenuklearni status, tako i sporne točke za obje strane, poput teritorijalnih ustupaka.

Ključne točke mirovnog plana Ukrajine:

1. Suverenitet. Ukrajina potvrđuje svoj suverenitet, svi potpisnici ga priznaju.

2. Sporazum o nenapadanju. Rusija i Ukrajina dogovaraju mir, stvara se mehanizam praćenja linije razdvajanja i brzog reagiranja na kršenja.

3. Sigurnosna jamstva. Ukrajina dobiva pouzdana sigurnosna jamstva.

4. Vojska. Brojnost Oružanih snaga Ukrajine ostaje 800 tisuća u mirnodopsko vrijeme.

5. Međunarodna jamstva. SAD, NATO i europske države daju sigurnosna jamstva koja odražavaju članak 5.

6. Rusija. Učvršćuje politiku nenapadanja u svim potrebnim zakonima i dokumentima, uključujući Dumu.

7. EU. Ukrajina će postati članica EU u određeno vrijeme i dobiti povlašteni pristup tržištu.

8. Globalni razvoj. Predviđen je paket investicija i razvoja za gospodarstvo i budući prosperitet.

9. Fondovi za obnovu. Stvaraju se fondovi za gospodarstvo, rekonstrukciju i humanitarne potrebe u iznosu od 800 milijardi dolara.

10. Trgovina sa SAD-om. Nakon sporazuma ubrzava se slobodna trgovina sa SAD-om.

11. Nuklearni status. Ukrajina ostaje nenuklearna država u skladu s NPT sporazumom.

12. Nuklearna elektrana Zaporižja. Zajedničko upravljanje Ukrajina–SAD–Rusija; detalji se još usuglašavaju.

13. Obrazovanje i tolerancija. Programi protiv rasizma i predrasuda, poštivanje pravila EU o religijama i jezicima manjina.

14. Teritoriji - opcije. 1) "Ostajemo gdje jesmo"; 2) slobodna ekonomska zona Donbasa uz demilitarizaciju prema referendumu.

15. Teritoriji - jamstvo. Nijedna strana ne mijenja dogovor silom nakon usuglašavanja.

16. Rijeke i mora. Rusija ne ometa korištenje Dnjepra i Crnog mora; Kinburnski sprud se demilitarizira.

17. Humanitarni odbor. Razmjena svih ratnih zarobljenika, civila, djece i političkih zatvorenika.

18. Izbori. Provode se što je prije moguće nakon potpisivanja.

19. Pravna snaga. Sporazum je obvezujući, kontrolu provodi Vijeće mira pod predsjedanjem predsjednika SAD-a.

20. Prekid vatre. Stupa na snagu odmah nakon suglasnosti svih strana.

Signal svijetu

Ovih 20 točaka signal su cijelom svijetu da Ukrajina kao nitko drugi želi mir. I radi mira spremna je na nepopularne korake, pristati na bolne kompromise. Ukrajina pokazuje da de facto priznaje gubitak dijela svojih teritorija. Ukrajinska strana pokazuje i svijetu i Rusiji da je spremna ispuniti ove točke kako bi nastupio mir.

Odgovor iz Rusije nije se dugo čekao. Do 17:00 sati poznato je barem nekoliko izravnih udara dronovima "Shahed" i raketama po teritoriju Ukrajine. Konkretno, izveden je napad dronom na običnu stambenu višekatnicu u Černihivu. Borbe ne prestaju ni na sekundu duž cijele linije fronta koja sada iznosi gotovo 1200 km.

U trenutku pisanja ovog članka, prema podacima agencije Bloomberg, postalo je poznato da je Rusija odbacila ukrajinski mirovni plan te priprema vlastite prijedloge.

Pregovarački proces se sve više odugovlači, a sve je manje znakova da će Rusija biti spremna na bilo kakve dogovore s Ukrajinom. Vidimo situaciju u kojoj Rusija ne može prestati ratovati. Putin je previše pokrenuo zamašnjak rata. Stoga, bez obzira kakvim lijepim frazama Putin govorio na sastanku s Trumpom - njegov cilj ostaje nepromijenjen - kapitulacija Ukrajine, a potom i Istočne Europe pred Rusijom.

Ali hoće li Rusija to moći postići?

Ukrajina zadaje bolne udarce ruskom gospodarstvu i vojnom stroju koristeći asimetrična sredstva borbe, kao što su podvodni, nadvodni i zračni dronovi, rakete i udarne bespilotne letjelice vlastite proizvodnje. U 2025. godini Ukrajina je svojim udarnim dronovima konačno istisnula rusku flotu iz Crnog mora, a nedavno je izvela udare i na luku u Novorosijsku, oštetivši već drugu podmornicu Ruske Federacije. Ukrajinci su proveli jedinstvenu udarnu operaciju "Paučina" koja je uništila dio strateške avijacije Rusije te nastavljaju udare na stupove ruskog gospodarstva - naftnu industriju.

Ukrajinski front se nastavlja držati. Unatoč udarima na energetiku i civilnu infrastrukturu, Ukrajinci su spremni nastaviti otpor. Sociološka istraživanja za prosinac 2025. godine pokazuju da je većina Ukrajinaca spremna trpjeti rat onoliko dugo koliko bude potrebno (63%), ali istovremeno ne podržavaju mirovne planove koji predviđaju povlačenje trupa iz Donbasa (75% smatra neprihvatljivim), iako je 72% spremno na zamrzavanje konflikta na liniji fronta uz sigurnosna jamstva bez priznavanja teritorija.

Unatoč svemu, rat značajno utječe na javno mnijenje Rusa. Udio građana Rusije koji smatraju potrebnim nastaviti vojna djelovanja protiv Ukrajine pao je na 25%. Trenutno je to najniži pokazatelj od početka sveobuhvatne agresije.

Prema svjedočanstvima ekonomista, Rusija je danas gotovo potpuno iskoristila rezerve svog suverenog fonda. Već je započela prodaju monetarnog zlata - ne zlatnih i deviznih rezervi, već upravo zlatnih zaliha. To je jasan signal: nema se više što prodati.

Nitko ne zna hoće li 2026. godina donijeti toliko očekivani mir Ukrajini i spokoj Europi. U milijunima domova Ukrajinaca danas se mole za mir. Slaveći Božić, Ukrajinci vjeruju u božićno čudo, ali sve više vjeruju da je Bog na strani onih koji djeluju.