RAT PROTIV Irana, koji vode Sjedinjene Države i Izrael, danima dominira političkom i medijskom scenom, a njegove se posljedice osjećaju daleko izvan regije, pa tako i u Ukrajini, piše DW.

Manje oružja za Ukrajinu?

Austrijski vojni povjesničar Markus Reisner rat na Bliskom istoku naziva "strateškim poklonom za Rusiju i Kinu". Smatra da Rusija može iskoristiti činjenicu da je pozornost Zapada usmjerena na novi sukob. "Ukrajina bi tako mogla biti gurnuta u drugi plan. To u najgorem slučaju znači još manje resursa, primjerice projektila za protuzračnu obranu Patriot", rekao je stručnjak s Vojne akademije u Wiener Neustadtu za DW. Naime, SAD sada i same trebaju oružje za novi rat.

Opasnost da bi moglo ponestati vojne opreme ključne za Ukrajinu vidi i Ihor Semivolos, direktor kijevskog Centra za bliskoistočne studije. Prema njegovim riječima, produljenje rata s Iranom učinilo bi Zapad "popustljivijim u nastojanjima da se okonča rat u Ukrajini", što bi ojačalo položaj Rusije.

"Za Ukrajinu je svaki brzi završetak rata s Iranom bolji od njegovog produženja", smatra i ukrajinski publicist Vitalij Portnjikov. Oba stručnjaka ističu da bi idealan ishod bio uspjeh SAD-a i Izraela te slom današnjeg iranskog režima. Čim Iran postane predvidljiviji i prestane prijetiti susjedima, to znači "stabilnost na Bliskom istoku te slabljenje političke i gospodarske moći Kine i Rusije u toj regiji", objašnjava Portnjikov.

Pune se ratni džepovi Moskve

Jedna od najtežih globalnih posljedica dugotrajnog rata u Iranu već je vidljiva: rast cijena nafte i plina. "To je u interesu Moskve", naglašava Portnjikov. Time bi se znatno povećala sposobnost Rusije da nastavi rat u Ukrajini. U tom bi slučaju Kremlj mogao pokušati ponuditi Europi energente po nižim cijenama u zamjenu za političke ustupke.

Novi sukob na Bliskom istoku već je značajno utjecao na svjetsku cijenu nafte. Cijena barela nafte tipa Brent 3. ožujka premašila je 80 američkih dolara, dok je sredinom prethodnog tjedna iznosila oko 71 dolar. Razlog je iranska faktična blokada Hormuškog tjesnaca, rute kojom nafta iz Perzijskog zaljeva stiže na svjetska tržišta.

Ipak, još je nejasno koliko će rast cijena potrajati i u kojoj će mjeri Rusija od toga profitirati. Wilfried Jilge, stručnjak za Rusiju i Ukrajinu u Njemačkom društvu za vanjsku politiku (DGAP), sumnja da dugoročni učinci visokih cijena nafte mogu nadoknaditi gubitke koje je Rusija pretrpjela zbog zapadnih sankcija. "Rusija doduše ove godine neće propasti zbog sankcija i ekonomske krize, ali vidimo postupno sužavanje i krizu ruskog gospodarstva koju se više ne može poricati", rekao je za DW.

Slabljenje ruskog utjecaja

Osim mogućih prednosti za Moskvu, rat u Iranu otkriva i jednu njezinu osjetljivu slabost: trenutačno nije u stanju poduprijeti Iran, jednog od svojih najvažnijih saveznika. To, smatra Jilge, ide u prilog Ukrajini. "Vidimo da Rusija zbog rata u Ukrajini više ne može održavati svoj utjecaj u drugim regijama", kaže stručnjak. Stoga drži mogućim da će se u okruženju Vladimira Putina sve češće postavljati pitanje "ima li uopće smisla dalje se iscrpljivati u Ukrajini ako se istodobno općenito pogoršava vlastiti položaj".

U tom kontekstu spominje se i pad režima moskovskog saveznika Bašara al-Asada u Siriji krajem 2024. te uhićenje venezuelanskog vođe Nicolása Madura od strane SAD-a početkom siječnja. Na oba događaja Moskva je reagirala samo riječima i osudama.

Ukrajinsko iskustvo s dronovima kao adut

Ukrajina bi mogla ojačati svoj položaj zahvaljujući iskustvu u obaranju iranskih dronova. Rusija ih je intenzivno koristila, osobito na početku rata, a sada proizvodi i vlastite. Iran je pak posljednjih dana svojim bespilotnim letjelicama napadao američke vojne objekte u državama Perzijskog zaljeva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je da Kijev može poslati stručnjake u regiju Zaljeva kako bi pomogli u presretanju takvih dronova.

"Zaljevske države mogle bi imati koristi od stručnosti ukrajinske vojske, a zauzvrat bi rasla spremnost te regije da pomogne Ukrajini", smatra austrijski stručnjak Markus Reisner. Prema njegovu mišljenju, takva bi pomoć mogla uključivati sankcije protiv Rusije ili financijsku potporu Ukrajini.

Europa bi također trebala pojačati svoju potporu Ukrajini već sada, a ne čekati završetak rata u Iranu, savjetuje Wilfried Jilge iz DGAP-a. Konkretno, preporučuje da se Europa odlučnije suprotstavi ruskoj "sjenovitoj floti", koja se koristi za ilegalni izvoz nafte i u vojne svrhe. "A svakako bismo trebali preuzeti inicijativu i u opremanju Ukrajine vojnom tehnologijom i novim projektima", poručuje Jilge.