NAKON što su Sjedinjene Države i Izrael ranije ove godine izveli napade na Iran, Teheran je odgovorio udarima na energetsku infrastrukturu u Zaljevu, što je izazvalo poremećaje na globalnom tržištu energenata koji traju i danas.

Manje pozornosti privukli su istovremeni napadi na drugu vrstu ključne infrastrukture – podatkovne centre. U međuvremenu su se slični napadi dogodili u Rusiji i Ukrajini, gdje obje strane ciljaju takve objekte, a stručnjaci upozoravaju da je time otvoreno novo područje sukoba, piše TIME.

Nagli razvoj umjetne inteligencije stvorio je golemu potražnju za procesorskom snagom, pohranom podataka i uslugama u oblaku. Podatkovni centri zato su postali temelj moderne infrastrukture. U SAD-u je u tijeku gradnja velikog broja novih centara, a tehnološke tvrtke ulažu stotine milijardi dolara godišnje kako bi pratile potrebe AI sektora. O podatkovnim centrima danas ovise telekomunikacijske mreže, banke, bolnice i sustavi za opskrbu energijom.

„Podatkovni centri sada su neizostavan dio moderne digitalne infrastrukture“, rekao je za TIME Kirk Cameron, osnivač i direktor Instituta za napredno računalstvo na sveučilištu Virginia Tech. „Gubitak ključnih centara mogao bi izazvati kolaps gospodarstva, poremetiti javni i privatni prijevoz zbog ispada GPS sustava te ugroziti osnovne državne usluge poput zdravstva, hitnih službi i elektroenergetskih mreža.“

Vojna primjena umjetne inteligencije za odabir ciljeva i obradu informacija učinila je podatkovne centre ključnima i za vođenje rata. Ukrajina koristi AI za niz zadataka na bojištu, od navođenja dronova i planiranja bitaka do analize ruskih raketnih napada. Američke tehnološke tvrtke, primjerice Palantir, blisko surađuju s ukrajinskom vojskom na razvoju novog oružja koje pokreće AI i koriste priliku da svoju tehnologiju testiraju izravno na terenu. Američka vojska također se koristi Palantirovim sustavom Maven za identifikaciju ciljeva.

„Podatkovni centri su strateška prednost u ratu“, kaže Cameron. „Onesposobljavanje tih kapaciteta može paralizirati borbene operacije protivnika. To je ujedno i oblik ekonomskog ratovanja koji napadnutoj strani može nanijeti dugoročnu štetu u pogledu konkurentnosti.“

Krenuo Iran, nastavili Rusi i Ukrajinci

Prve napade na podatkovne centre izveo je Iran u ožujku ove godine. Gađana su dva Amazonova postrojenja u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, a treće u Bahreinu oštećeno je u napadu dronom koji se dogodio u blizini. Ta su postrojenja od tada uglavnom izvan pogona. Amazon je 15. rujna objavio kako „nije uspio vratiti pristup resursima i podacima“ pohranjenima u te dvije regije.

Ruski napadi na ukrajinske podatkovne centre krajem rujna uzrokovali su prekide televizijskog programa i internetskih veza. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da cilja te centre jer „obrađuju i prenose obavještajne podatke za ukrajinske oružane snage“.

Ukrajina je uzvratila 8. listopada i od tada je dronovima napala tri podatkovna centra tvrtke Yandex, koja se često opisuje kao ruski ekvivalent Googlea. Na prvoj pogođenoj lokaciji u Sasovu nalaze se dva od tri superračunala koja Yandex koristi za razvoj svojih AI modela, objavio je portal Meduza. Zbog prekida rada probleme su imale brojne tvrtke koje koriste Yandexove usluge u oblaku, među kojima su Ruske željeznice, MegaFon, T-Banka i nekoliko medijskih kuća.

Nakon prvog napada, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opravdao je taj potez. „Uvijek odgovaramo istom mjerom. Svi znate da oni neprestano gađaju naše podatkovne centre, a mi smo im sada uzvratili“, rekao je.

Napadi mijenjaju planove

Učestali napadi u protekloj godini prisilili su tehnološke tvrtke da preispitaju lokacije i način gradnje podatkovnih centara. Ujedinjeni Arapski Emirati, prema dostupnim informacijama, mijenjaju planove za projekt AI podatkovnog centra snage 5 gigavata nakon iranskih napada.

Prvotni plan uključivao je kompleks od 25 četvornih kilometara u Abu Dhabiju, koji se trebao graditi u suradnji s američkim tvrtkama kao što su Oracle, Nvidia i Cisco. Sada će podatkovni centri vjerojatno biti raspoređeni na više lokacija diljem zemlje, rekli su dužnosnici za Reuters.

Emily Harding, direktorica Programa za obavještajne poslove, nacionalnu sigurnost i tehnologiju pri Centru za strateške i međunarodne studije, smatra da su podatkovni centri postali nova arena sukoba i da će to zahtijevati nove strategije.

"Ako Rusija napadne Microsoftov data centar, je li to napada na Ukrajinu, Microsoft ili SAD?"

„Ako Rusija napadne Microsoftov podatkovni centar, je li to napad na Ukrajinu? Je li to napad na Microsoft? Je li to napad na američku tvrtku, a time i na SAD?“, pita Harding.

SAD se uglavnom drži stajališta da napad na američku tvrtku ne predstavlja napad na državu. Ipak, Harding ističe da će vlada možda morati osmisliti novi pristup „koji stvara efekt odvraćanja ne samo radi zaštite života i zdravlja, već i podataka“.

Iako je rizik za podatkovne centre u SAD-u vjerojatno manji nego u Zaljevu, Ukrajini ili Rusiji, tehnološke tvrtke će pri gradnji morati posvetiti više pažnje sigurnosti objekata, dok istovremeno pokušavaju odgovoriti na golemu potražnju.

„Posljedica je da tvrtke koje posjeduju podatkovne centre shvaćaju da ih ne mogu zaštititi, čime cijeli model poslovanja u oblaku postaje upitan“, kaže Harding. „Moraju se značajno prilagoditi. U budućnosti bismo mogli vidjeti kako Amazon gubi klijente koje preuzima Microsoft, zato što Microsoft bolje skriva lokacije svojih centara.“