UKRAJINA je u utorak optužila Rusiju da su njene snage, na šesti dan invazije, na ukrajinskom tlu iskoristile termobarično oružje, poznato i kao vakuumska bomba.

"Danas su upotrijebili vakuumsku bombu, što je zapravo zabranjeno Ženevskom konvencijom", rekla je Oksana Markarova novinarima nakon što je izašla sa sastanka s američkim kongresnicima u Washingtonu. Ovu ozbiljnu optužbu, međutim, zapadni mediji zasad nisu uspjeli neovisno potvrditi. 

No zato je prije nekoliko dana potvrđeno da se takvo oružje - preciznije, ruski mobilni raketni sustav TOS-1 - zaista nalazi na putu za Ukrajinu. CNN ga je snimio u subotu na ruskom tlu na cesti u blizini ukrajinske granice, južno od Belgoroda, grada na jugozapadu Rusije.

Potvrđeno da je oružje u Ukrajini

Viši američki obrambeni dužnosnik potvrdio je za Foreign Policy u utorak da je ruska vojska zaista dovezla raketne sustave sposobne ispaljivati termobarične rakete. Anonimni dužnosnik nije želio potvrditi gdje je točno ruska vojska postavila termobarične lansere i jesu li iskorišteni.

Vakuumska bomba ili termobarično oružje, zvano još i aerosolna bomba, sastoji se od spremnika s gorivom i dva eksplozivna naboja. Može se koristiti na dvostruki način - bilo izbacivanjem iz aviona kao bomba ili ispaljivanjem kao granata ili raketa, piše BBC.

Ovo oružje funkcionira tako što prvi naboj detonacijom otvara spremnik s gorivom i rasprši gorivo poput oblaka koji može prodrijeti u bilo koju zgradu, bunker ili tunel koji nije hermetički zatvoren.

Drugi ga naboj potom detonira i proizvede golemu vatrenu kuglu. Detonacija usisava kisik iz okolnog zraka kako bi proizvela eksploziju izuzetno visoke temperature, što onda obično proizvodi val eksplozije znatno dužeg trajanja od detonacije konvencionalnih bombi. Eksplozija vakuumske bombe u stanju je pretvoriti zahvaćena tijela žrtava u paru, piše Reuters.

Rusija je 2007. testirala svoje najveće termobarično oružje, takozvanog "oca svih bombi", koje je izazvalo eksploziju ekvivalentnu konvencionalnoj bombi od 44 tone. To je čini najvećom nenuklearnom eksplozivnom napravom na svijetu, jačom i od američke "majke svih bombi" koja je bačena 2017. na militante Islamske države u Afganistanu koji su se skrivali u špilji.

Kruže snimke eksplozija, nema potvrde da je to zaista termobarično oružje

Ne znamo točno na čemu ukrajinske vlasti temelje tvrdnje da je ovo oružje već korišteno u napadu, ali od utorka su internetom počele cirkulirati snimke napada, odnosno eksplozija za koje neki komentatori spekuliraju da bi mogle biti upravo od termobaričnog oružja. 

"Velika eksplozija u Harkivu, ne mogu definitivno potvrditi koje je oružje korišteno, ali nekoliko ljudi je naznačilo da je bilo termobarično. Moglo je biti i veliko skladište streljiva (koje je eksplodiralo)", naveo je tviteraš i novinar portala UK Defence Journal, koji ovih dana intenzivno prati i analizira snimke i informacije s ratišta pod profilom OSINTtechnical.

Međutim, nije potvrđeno da je zaista riječ o posljedicama takvog oružja. Još jedan profil na Twitteru, HopeRusLoveChildren, objavio je u ponedjeljak snimku eksplozije za koju tvrdi da je napad termobaričnim oružjem, ali u komentarima je dobio odgovor da takva eksplozija ne bi izgledala tako, da bi bila mnogo razornija i uz golemi vatreni oblak te da je ovo vjerojatnije bio napad konvencionalnom artiljerijom, možda također na skladište streljiva. 

Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki rekla je u utorak da je vidjela izvješća o korištenju ovog destruktivnog oružja, ali nije imala potvrdu da je Rusija upotrijebila takvo oružje.

"Da je to istina, to bi potencijalno bio ratni zločin", dodala je Psaki, ističući da postoje međunarodne organizacije koje bi to procijenile i da bi administracija predsjednika Joea Bidena "tražila da sudjeluje u tom razgovoru". Moskva se pak nije oglasila po ovom pitanju. 

Međutim, na internetu se pojavila i fotografija ruskog sustava TOS-1A za koji se tvrdi da ga je ukrajinska vojska zarobila od ruske na teritoriju Ukrajine. To je, primjerice, objavio Twitter profil Oryx, koji također intenzivno prati ratna zbivanja u Ukrajini. 

A Patric Senft, iz sigurnosno-konzultantske tvrtke Armament Research Services, pisao je 26. veljače, na drugi dan invazije, da je TOS-1A viđen više puta u Ukrajini, ali da do sada - odnosno do trenutka pisanja tog tweeta - nije iskorišten.

Korišteno u ratovima u Čečeniji i Siriji

Ovaj je analitičar pritom podsjetio da je ruska vojska već koristila dotično oružje, "uz uspješan učinak, u Drugom čečenskom ratu, u opsadi glavnog čečenskog grada Groznog.

"TOS-1A ispaljuje 30 termobaričnih raketa od 220 mm. Jedna salva može "uništiti" procijenjenu površinu od 200x400m. Termobarične rakete funkcioniraju tako što raspršuju gorivo (tetranit u prahu) u oblak koji se zatim zapali. Rezultirajući udarni val uništava zgrade i ljude", objašnjava Senft.

"Kako bi se slomila obrana Groznog, sposobnost TOS-1 za negiranje područja korištena je za pokrivanje operacija čišćenja mina i za borbu protiv ukopanih postrojbi. Lekcije naučene u Čečeniji integrirane su u rusku doktrinu urbanog ratovanja. Stoga se slični ishodi mogu očekivati kada TOS-1A bude korišten protiv obrane gradova u Ukrajini", zaključuje Senft.

Osim u Čečeniji, ruska vojska navodno je koristila termobarično oružje u ofenzivi u Siriji 2018. - na Gutu, istočnom predgrađu Damaska koje je godinama bilo pod kontrolom antirežimskih pobunjenika. 

Ovo je samo jedan od signala s terena posljednjih dana da Rusija priprema zastrašujuće oružje kako bi utjerala strah u stanovništvo nakon što je ruska vojska prvih nekoliko dana invazije pokazala poprilično sramotnu taktičku nesposobnost, goleme logističke i tehničke probleme i poprilično nizak moral, o čemu svjedoči gomila snimki uništenih, zarobljenih ili naprosto napuštenih ruskih tenkova, oklopnih vozila i artiljerije. 

"Isisat će kisik iz zraka i pluća ljudi u blizini"

Eksperti s kojima je Foreign Policy razgovarao procjenjuju da će Rusija vjerojatno upotrijebiti ovo oružje kako bi terorizirala ukrajinsku vojsku i otpor civila te kako bi lakše i brže zauzela najveće gradove kao što su Harkiv i Kijev. Toj bi alternativi mogli pribjeći i zato što bi im u dogledno vrijeme moglo ponestati navođenih projektila.

"To (oružje) neće ubiti samo u neposrednoj blizini udara. Isisat će kisik iz zraka i pluća ljudi u blizini. To je užasno", opisao je Mick Mulroy, bivši zamjenik pomoćnika američkog ministra obrane i časnik CIA-e, jezivi učinak termobaričnih ili vakuumskih bombi.

“TOS-1 je raketa s neizravnom paljbom s površinskim učinkom koja ima potencijal izazvati široku smrt i razaranje u gradovima. Takvo oružje se nikada ne bi smjelo koristiti u područjima s koncentracijom civila zbog vjerojatnosti nanošenja štete civilima”, upozorava i Marc Garlasco iz nizozemske mirovne organizacije PAX za New Scientist.

"Ratni zločin na gusjenicama"

Garlasco je dodao da međunarodno humanitarno pravo kaže da se ovakvo oružje može koristiti samo protiv vojnih ciljeva i da su su zapadne vojske koristile manje, individualno termobarično oružje u Iraku i drugdje, ali protiv vojnih ciljeva.

“Teško je razumjeti kako se TOS-1 može zakonito koristiti u gradu”, kaže Garlasco, koji je ruski TOS-1 nazvao “ratnim zločinom na gusjenicama”.

Ruska vojna doktrina inače se uvelike oslanja na topništvo i projektile većeg dometa kako bi osigurala zaklon kopnenim snagama i potkopala neprijateljski moral.

"Već vidimo višestruke raketne bacače na periferiji velikih gradova", rekla je za Foreign Policy Dara Massicot, viša istraživačica  u američkom institutu Rand Corporation, koja proučava ruske vojne sposobnosti. Rusija je ispalila više od 400 projektila na Ukrajinu tijekom šestodnevnog sukoba, prema procjenama Pentagona, uglavnom balističkih projektila kratkog dometa.

Osim toga, Rusija već koristi kazetne bombe koje su zabranjene Konvencijom o kazetnoj municiji koju je 2008. potpisalo više od  stotinu zemalja. Među tim zemljama, međutim, nisu ni Rusija ni Ukrajina, a ni SAD.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je kazao da su optužbe da Rusija koristi kazetne i vakuumske bombe "lažne vijesti". Ruske operacije, rekao je Peskov, usmjerene su na vojne, a ne civilne ciljeve.