ZAMJENIK šefa ukrajinske vojne obavještajne službe Vladim Skibickij požalio se u Guardianu zapadnoj javnosti da Ukrajina dobiva premalo artiljerijskog naoružanja da bi se mogla oduprijeti ruskim napadima.

Skibickij je izjavio: "Ovo je sada topnički rat. O budućnosti će se sada odlučivati na rubovima bojišnice, a mi gubimo u smislu topništva. Sada sve ovisi o tome što nam Zapad daje. Ukrajina ima jedan komad topništva na 10 do 15 ruskih. Naši zapadni partneri dali su nam oko 10% onoga što imaju."

Ova izjava na prvi pogled odražava teško stanje ukrajinske vojske jer, eto, Zapad oklijeva isporučiti još više artiljerije, a samo još više i više artiljerijskog oružja može osigurati ukrajinsku pobjedu. Trenutno najveći ukrajinski problem nije nedostatak oružja, ma što oni tvrdili, već nedostatak znanja o tome kako ispravno iskoristiti ogromne količine oružja koje dolaze u Ukrajinu. Ukrajinski su generali završili iste vojne akademije u Sovjetskom Savezu kao i ruski.

Zbog toga se ukrajinska vojska pokušava oduprijeti ruskoj na isti način na koji ruska napada – doktrinom masovnih artiljerijskih udara kojima se čisti područje pa onda prodorom oklopnih snaga, bez obzira na gubitke. Školovani na istoj doktrini, i ukrajinski generali vjeruju da pobjedu donosi masovna uporaba haubica i višecijevnih lansera raketa iako su dobili oružje koje se pokazalo kao puno bolja zamjena za artiljeriju – dronove kamikaze.

Dokazali se u ratu za Gorski Karabah

Efikasnost dronova kamikaza u ratu dokazana je 2020. godine kad su azerbajdžanske snage, prije svega masovnom i dobro osmišljenom uporabom borbenih bespilotnih letjelica, potpuno razbile obranu armenske vojske u Gorskom Karabahu.

Suočen s dobro utvrđenim, duboko ukopanim i jako dobro opremljenim protivnikom, Azerbajdžan je morao pronaći način na koji će pobijediti armenske snage a da pritom ne pretrpi ogromne gubitke. Za pomoć su se obratili Izraelcima, koji su im predložili masovnu uporabu borbenih bespilotnih letjelica (BBL), prije svega  dronova kamikaza.

Inovativni pristup ogledao se i u ustrojavanju posebnih postrojbi koje su obučavane za uporabu BBL-a kako bi maksimalno iskoristile njihove mogućnosti.

Prije početka napada napravljen je plan djelovanja BBL-a koji je u prvoj fazi bio usmjeren na unaprijed odabrane ciljeve (prije svega položaje protuzračnih sustava), a nakon njihovog neutraliziranja u drugoj fazi prelazilo se na blisku potporu jedinicama koje su bile u borbenom kontaktu. Krajnji rezultat bio je devastirajući za armensku vojsku.

Dronovi kamikaze potpuno zamijenili artiljeriju

Iako su armenske snage u trenutku napada bile jako dobro opremljene PZO raketnim sustavima, kao što su S-300PT-1A i S-300PS, 9K37 Buk-M1-2, Tor-M2KM i 9K33 Osa-AK/AKM, oni nisu uspjeli obraniti ni druge postrojbe, a ni sami sebe. Nakon neutralizacije PZO-a azerski su BBL-i uništili ogromne količine armenske vojne tehnike, prije svega tenkova, oklopnih vozila i artiljerije, te su naposljetku osigurali prevlast na bojištu. 

Pritom je najveće iznenađenje za vojne analitičare bila masovna uporaba dronova kamikaza koji su potpuno i vrlo uspješno zamijenili artiljeriju, od razine minobacača sve do topništva najvećeg kalibra. Azerbajdžanska vojska je dronove kamikaze Harop i Orbitera 1K istovremeno koristila kao izvidničke i borbene letjelice. I jedna i druga letjelica opremljene su elektrooptičkim sustavima za motrenje i dvosmjernim datalinkom. Zbog toga su u prvoj fazi leta korištene kao izvidničke letjelice za otkrivanje ciljeva.

Nakon otkrivanja ciljeva operater je odabirao najvažniji cilj. Uslijedio bi napad i uništenje cilja. Iskustva iz rata u Gorskom Karabahu pokazala su da je Orbiterova bojna glava mase tek 3 kilograma bila dostatna da uništi tenk jer su pogoci bili s gornje strane kupole, gdje je debljina oklopa vrlo mala. 

Snažan udarac na borbeni moral Armenaca

Azerbajdžansko ministarstvo obrane je tijekom 45 dana rata svakodnevno objavljivalo snimke djelovanja Orbitera 1K i Haropa koje su pokazivale njihovu efikasnost. Osim što su nanosile vrlo velike gubitke, letjelice su slamale borbeni moral Armenaca jer su napadi bili vrlo precizni i bez ikakvog upozorenja. Letjelice su pogađale ciljeve na samoj crti obrane pa sve do topničkih položaja udaljenih kilometrima od bojišta. 

S vremenom su azerski operateri razvili različite taktičke postupke uporabe Orbitera 1K. Tako je jedan uključivao istovremenu uporabu dvije letjelice. Nakon što bi otkrili armenski položaj (recimo rov) napali bi s jednom letjelicom često tek jednog vojnika. Druga bi letjelica nastavila kružiti iznad mjesta napada čekajući da suborci dođu spasiti nastradalog borca. Kad bi operater procijenio da se skupilo dovoljno Armenaca, uslijedio bi napad drugog Orbitera. 

Umjesto da troši desetke topničkih granata, od kojih bi možda jedna pogodila cilj, azerbajdžanska vojska je uporabom prije svega Orbitera 1K (cijena Haropa je 10 milijuna dolara, a cijena Orbitera 1K oko 70.000 dolara) uspijevala preciznim udarima slamati armensku obranu.

Switchblade 300 i Phoenix Ghost za ukrajinsku vojsku

Za sada je poznato da su Sjedinjene Države isporučile Ukrajini dva modela kamikaza dronova - Switchblade 300 i Phoenix Ghost. I to u značajnim količinama. Washington se obvezao da će isporučiti najmanje 700 Switchblada (do kraja svibnja isporučeno je najmanje 100 primjeraka) te 121 Phoenix Ghost.

Umjesto da su po uzooru na azerbajdžansku vojsku formirali posebne postrojbe opremljene samo dronovima kamikazama, ukrajinski generali su ih dodijelili specijalnim postrojbama koje ih koriste kao i sve ostalo što imaju – za iznenadne napade na točkaste ciljeve. Istovremeno, ukrajinski generali se žale da nemaju dovoljno artiljerije. Da su sve dosad isporučene Switchblade i Phoenix Ghoste upotrijebili za neutralizaciju ruskih snaga oko Severodonjecka, već bi dobili tu bitku.

Prema podacima proizvođača AeroVironmenta, Switchblade 300 ima najveći domet djelovanja 10 kilometara. Ukupna masa letjelice je samo 2.5 kilograma te se s lanserom i upravljačkom jedinicom prenosi u ruksaku. Zbog toga zahtijeva samo jednog operatera (iako u pravilu letjelicom barataju dva vojnika). Mali domet i autonomija od samo 15 minuta Switchblade 300 čine podesnom za napade na samoj crti borbenog djelovanja ili neposredno iza nje.

Washington je najavio da će Ukrajini početi isporučivati i znatno potentnije Switchblade 600, čiji je domet 40 kilometara i autonomija 40 minuta. S masom od 14.97 kilograma i bojna glava je veća. Domet djelovanja Switchblade 600 je dovoljan za napade na veliku većinu oružja ruske artiljerije.

Donedavno se nije znalo ni da postoji Phoenix Ghost

O dronu kamikazi Phoenix Ghost zna se jako malo. Donedavno se nije znalo ni da postoji. Na službenim stranicama proizvođača AEVEX Aerospace letjelica se uopće ne spominje. U javnost još nije došla nijedna fotografija letjelice niti su poznati tehnički podaci. Jedino se zna da je razvoj započeo prije ruske invazije na Ukrajinu te da je u međuvremenu letjelica razvijena u skladu s ukrajinskim zahtjevima.

Ukrajina je još 2019. godine naručila turske borbene bespilotne letjelice Bayraktar TB2, koje su se dokazale kao ubitačno oružje u ratu za Gorski Karabah 2020. godine. Ukrajinska vojska ima oko 20 tih BBL-ova, no njihovo se djelovanje na bojištu vrlo malo osjeti. Koliko je poznato, najintenzivnije se rabe u borbama za Zmijski otok, što je suludo jer bi trebale uništavati rusku tehniku oko Severodonjecka.

Borbeni polumjer djelovanja Bayraktara TB2 dovoljan je da u kombinaciji s laserski navođenim projektilima MAM (može ih ponijeti četiri) može uništavati i ruske artiljerijske sustave najvećeg dometa, kao što su višecijevni lanseri BM-30 Smerč dometa 70 kilometara i samovozne haubice 2S7 Pion kalibra 203 mm i dometa 47.5 km.

Američki predsjednik Biden najavio je prodaju Ukrajini četiri borbene bespilotne letjelice MQ-1C Grey Eagle. Ukrajinci će, naravno, reći "samo četiri" iako je ubojita moć ovih letjelica znatno veća od Bayraktara TB2. Međutim, prodaja mora proći zakonsku proceduru u Kongresu pa se isporuka ne očekuje tako brzo. Uz to, obuka za upravljanje i održavanje tako složenog sustava traje minimalno godinu dana, iako će se u slučaju ukrajinskih operatera vjerojatno skratiti na nekoliko tjedana.