UKRAJINSKA vojska je prije pet dana izvela raketni napad na Votkinski strojarski zavod u ruskoj Republici Udmurtiji, više od 1300 kilometara od ukrajinske granice. Glavni stožer Oružanih snaga Ukrajine potvrdio je da je pogođeno poduzeće ruskog vojno-industrijskog kompleksa, a na području tvornice zabilježen je požar.

Danas je objavljena snimka udara.

"Najudaljeniji udar krstarećom raketom u povijesti ukrajinske vojske"

Ruske vlasti potvrdile su napad, ali su tvrdile da je izveden dronovima. Ukrajinski izvori navode da je riječ o udaru krstarećom raketom dugog dometa Flamingo, razvijenom u Ukrajini. Prema navodima tehničke direktorice tvrtke Fire Point Irine Tereh, koja prozvodi Flamingo, riječ je o najudaljenijem udaru krstarećom raketom u povijesti ukrajinske vojske

Stanovnici Votkinska izvijestili su o eksplozijama tijekom noći, a na društvenim mrežama pojavile su se snimke požara i crnog dima iznad industrijske zone. Neovisni ruski kanal Astra izvijestio je da su oštećene najmanje dvije radionice i da je ozlijeđeno najmanje 11 osoba.

Što je pogođeno i zašto je to ključno?

Votkinski zavod jedino je rusko poduzeće koje proizvodi interkontinentalne balističke projektile RS-24 Jars, balističke projektile Bulava za podmornice klase Borej te operativno-taktičke projektile Iskander.

Iskanderi su tijekom zime 2025./2026. intenzivno korišteni u napadima na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Prema ukrajinskim izvorima, u ovom napadu potpuno je uništena zgrada broj 19, radionica za galvanizaciju i oblikovanje dijelova, što izravno utječe na proizvodnju tijela projektila. Analitičari procjenjuju da bi kapacitet tvornice mogao biti smanjen na razdoblje od najmanje tri do šest mjeseci.

Tvornica se tijekom rata znatno proširila. Istraga Kyiv Independenta iz lipnja 2025. pokazala je da su dijelovi i strojevi iz Kine, Tajvana i Bjelorusije, preusmjereni preko posrednika, omogućili povećanje proizvodnje unatoč međunarodnim sankcijama. Rusija je 2024. proizvela gotovo tri puta više Iskandera nego godinu ranije.

Koliko je udar bio dalek i precizan?

Raketa Flamingo prvi put je službeno spomenuta u studenome 2025., kada su njome pogođeni ciljevi na okupiranom Krimu i u Rusiji. Početkom veljače 2026. korištena je u napadu na poligon Kapustin Jar u Astrahanskoj oblasti, a 12. veljače pogođeno je veliko skladište streljiva u Volgogradskoj oblasti, oko 1300 kilometara od ukrajinske granice.

Udar na Votkinsk bio je još ambiciozniji: projektil je, prema procjenama, preletio oko 1700 kilometara. Zrakoplovni stručnjaci navode da pogreška u točki udara nije prelazila 10 metara, što upućuje na vrlo visoku preciznost.

Flamingo je velika krstareća raketa raspona krila oko sedam metara, mase oko šest tona i s bojevom glavom teškom približno jednu tonu. Krstari brzinom od 650 do 700 kilometara na sat, uz maksimalnu brzinu do 950 kilometara na sat.

Kako je probila rusku protuzračnu obranu?

S obzirom na dimenzije i brzinu, Flamingo je teoretski osjetljiv na protuzračnu obranu. Stručnjaci uspjeh napada objašnjavaju kombinacijom više faktora.

Prvo, projektil je letio na iznimno maloj visini, čime je smanjena mogućnost detekcije radarskim sustavima. Drugo, ruta je zaobišla najgušće zone ruske protuzračne obrane, koje su koncentrirane oko Moskve, Krima i duž bojišnice. U udaljenijim regijama pokrivenost je znatno slabija.

Treće, unaprijeđena je navigacija. Implementirano je praćenje reljefa terena, a znatan dio rute projektil je letio GPS korekcije, uz korištenje alternativnih metoda navođenja. To otežava elektroničko ometanje.

Nova faza dugometnog odvraćanja

Udar na Votkinsk pokazao je tri ključne stvari: Ukrajina može precizno pogoditi ciljeve udaljene više od 1500 kilometara, njezini domaći projekti krstarećih raketa tehnološki su napredovali, a ruska obrambena infrastruktura izvan glavnih zona protuzračne zaštite je itekako ranjiva.

Analitičari to vide kao prelazak u novu fazu dugometnog odvraćanja, u kojoj ukrajinski vlastiti razvoj raketnih sustava postaje jedan od ključnih elemenata strategije. Nakon napada na Votkinsk, jasno je da dubina ruskog teritorija više ne znači i sigurnost proizvodnih kapaciteta.