TISUĆE kilometara dijele rudarsko srce istočne Ukrajine od snježnih planina Aljaske, no sudbina ratom razorene teritorije mogla bi ovisiti o sastanku na vrhu između predsjednika Vladimira Putina i predsjednika Donalda Trumpa u ovoj američkoj saveznoj državi, piše The Times.

Očekuje se da će Putin u petak na Aljasci reći Trumpu kako će Moskva pristati na prekid vatre nakon što se Ukrajina preda i prepusti regije Donjeck i Luhansk, zajednički poznate kao Donbas. Zauzvrat, mogao bi ponuditi zamrzavanje linija bojišnice u Hersonu i Zaporižju, dvjema drugim regijama na jugu Ukrajine za koje Kremlj također tvrdi da pripadaju Rusiji.

Ukrajina još kontrolira trećinu Donjecke regije

Za ukrajinske vojnike iz Donbasa koji su godinama branili teritorij od Putinovih invazijskih snaga, predaja tog područja bila bi bolan gubitak. Iako je Moskva u lipnju izjavila da je zauzela cijelu regiju Luhansk, Ukrajina još uvijek kontrolira oko trećine regije Donjeck, gušće naseljene od te dvije oblasti.

"Zamislite da se vaš dom, vaš rodni grad i vaša rodna regija uništava, da ljudi ginu, a onda se sve to isporuči kao rezultat nekog sporazuma s agresorom. Kako biste se osjećali u vezi s tim?", rekao je Maksim Čumak, bivši učitelj iz Luhanska koji sada služi u ukrajinskoj brigadi Ljubart.

Čumak je rekao kako su vojnici iz okupiranih područja Donbasa često još brutalniji u postupanju prema civilima i ukrajinskom vojnom osoblju nego ruske trupe. Rekao je da poznaje najmanje dvije osobe iz Luhanska, bivšeg školskog kolegu i bivšeg učenika, koje su poginule boreći se za Rusiju. "Neću lagati, bio sam sretan kad sam čuo da su poginuli", rekao je Čumak.

"Nema puno pomoći od vlade pri evakuaciji"

Kako ruske snage napreduju preko Donjecka, tisuće ljudi bježe iz svojih domova. No unatoč pojačanim bombardiranjima i napadima dronovima, nisu svi sigurni trebaju li ostaviti sve iza sebe i potražiti utočište u prenapučenim skloništima.

"Bojišnica se približava i ljudi sada moraju odlučiti hoće li se evakuirati ili ne", rekao je Ivan, muškarac srednjih godina iz grada Slovjanska, koji se nalazi samo 20 kilometara od Putinove nadiruće vojske: "Nema puno pomoći od vlade pri evakuaciji, pa ljudi ne znaju što učiniti."

Prema podacima UN-a, u Ukrajini ima više od 3,5 milijuna interno raseljenih osoba. Odrasli imaju pravo na samo 40 eura mjesečno, dok obitelji dobivaju 60 eura za svako dijete. Gotovo trećina stanovništva živi u siromaštvu, prema podacima Svjetske banke, a taj se broj gotovo udvostručio od početka potpune invazije 2022. godine.

Gotovo 50.000 ljudi ispunilo je 2012. Donbas Arenu u gradu Donjecku i gledalo kako Engleska pobjeđuje Ukrajinu 1-0 u utakmici Europskog prvenstva pogotkom Waynea Rooneyja. Pet godina kasnije, Arenu su zauzele proruske snage.

Pod ruskom okupacijom, Donjeck je postao mjesto terora, gdje se osobe osumnjičene za proukrajinske stavove bacaju u mučionice. Grad se također suočava s teškim nestašicama vode uzrokovanim kolapsom infrastrukture. Mještani kopaju improvizirane bunare ili skupljaju kišnicu kako bi nadopunili zalihe koje kamioni dovoze u četvrti. Drugi vodu uzimaju iz obližnjih rijeka.

"Ujko predsjedniče, pomozite nam!"

Skupina djece nedavno je objavila internetski video apel Putinu moleći za pomoć. "Ujko predsjedniče, pomozite nam! Svako jutro se probudim i nadam se da će iz slavine poteći voda, ali je nema", rekla je jedna djevojčica. "Kako mogu učiti, igrati se i sanjati, ako nemam ni vode da se operem?", rekla je druga.

Iako je predsjednik Zelenski izjavio da Ukrajinci "neće darovati svoju zemlju okupatoru", nedavna anketa Gallupa pokazala je da otprilike dvije trećine stanovništva podržava pregovaračko rješenje kako bi se rat okončao. Međutim, nije jasno bi li pristali odreći se Donbasa bez čvrstih jamstava da Moskva neće ponovno napasti.

Bivši vojnik po imenu Oleh, koji je ranjen dok se borio u Donbasu, također je rekao da se protivi predaji tih teritorija. Međutim, smatra kako je vjerojatno samo pitanje vremena kada će kremaljske snage zauzeti cijeli Donjeck: "Tamo više nema nikoga tko bi se borio. Imali smo toliko žrtava".

"Dao bih regiju Donjeck za mir, kad bismo imali sigurnosna jamstva da Putin kasnije neće ponovno izvršiti invaziju", rekao je Andrij, koji je 2022. uzeo oružje u ruke kako bi branio Kijev: "Toliko je ljudi poginulo, dok sinovi tolikih dužnosnika žive u inozemstvu."

Ipak, za mnoge civile koji su pobjegli iz Donjecka nakon što ga je Rusija zauzela 2014. godine, mogućnost predaje regije značila bi da možda nikada više neće vidjeti starije članove obitelji koji su ostali u gradu.

"Zamrznuti sukob bio bi zamka za Ukrajinu"

"Ne razumijem kako je moguće dobrovoljno predati teritorije. To je kao da napustite svoje dijete i predate ga počinitelju koji ubija, siluje i uništava", rekla je Marina, rođena u Donjecku, koja sada živi u Kijevu: "Ali ja nisam ta koja odlučuje, jer nisam u rovovima."

Drugi upozoravaju da udovoljavanje Putinu neće promijeniti njegov krajnji cilj pokoravanja Kijeva. "Ako je spreman zaustaviti borbe, to je samo zato što rat ne daje rezultate i on vidi jeftiniji način da dođe do cilja", rekao je Oleksij, koji je također pobjegao iz Donjecka 2014. godine:

"Taj se cilj nikada nije promijenio: uništenje ukrajinske države i ukrajinskog naroda. Zamrznuti sukob ne bi bio ništa drugo nego smrtonosna zamka za Ukrajinu."