"SITUACIJA je pod kontrolom, neće biti ništa od ruskog blitzkriega", tvrdio je savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u srijedu, na prvi dan invazije druge najjače vojske svijeta na višestruko slabiju Ukrajinu. U tom trenutku činilo se da ukrajinske vlasti pokušavaju same sebe uvjeriti u to, jednako kao i vlastite građane i međunarodnu zajednicu.

>> IZ MINUTE U MINUTU Ruska invazija na Ukrajinu

Ruske snage su nakon kratkog, ali razornog gađanja ukrajinskih vojnih ciljeva - uključujući avijaciju i protuzračnu obranu - počele silovito napredovati iz više pravaca, približavajući se Kijevu i Harkivu alarmantnom brzinom. Izgledalo je kao da je ukrajinska vojska kolabirala i prije nego se rat zaista zahuktao, dok su kolone automobila s izbjeglicama iz Kijeva potaknule zlurade komentare da se Ukrajinci ne žele braniti, nego bježati. 

U petak, kad su počele pristizati informacije da je ruska vojska već u Kijevu, činilo se da je, nakon manje od 48 sati, već na redu posljednje očajničko pružanje otpora, takozvani "last stand". Uz fotografije ukrajinskih civila koji uzimaju puške u ruke mogli smo vidjeti i upute vlasti za pravljenje molotovljevih koktela koje bi stanovnici mogli bacati s prozora na ruske osvajače.

Ukrajinske snage uporno odbijaju ruske napade, pomažu im civili

Ukrajinski predsjednik u petak je u razgovoru s europskim liderima otvoreno rekao da je to možda zadnji put da ga vide živog. I sam je bio svjestan da bi ga svakog trenutka infiltrirani ruski specijalci mogli oteti ili ubiti i zauzeti zgrade vlade i parlamenta, nakon čega bi, po navodnim ruskim planovima, uslijedilo postavljanje marionetske vlasti koja bi pretvorila Ukrajinu u satelitsku državu Rusije. 

>> Svijet je 1991. ostavio Hrvatsku na nemilost nadmoćnom agresoru. Danas je Ukrajinu

No dva dana kasnije, Kijev je i dalje pod ukrajinskom kontrolom, kao i gotovo svi veći ukrajinski gradovi. Ukrajinske snage su se, nakon početnog šoka, pregrupirale i, uz velike gubitke, nanijele još veće gubitke neprijatelju, zaustavljajući ili barem usporavajući njegovo napredovanje.

Osim toga, podatak koji su ukrajinske vlasti u petak objavile o 18 tisuća pušaka koje su podijelile rezervistima i civilnim dobrovoljcima samo u regiji Kijev dovoljno govori o tome da među Ukrajincima itekako ima volje za borbu. Bivši predsjednik Petro Porošenko čak se požalio da imaju više dobrovoljaca nego oružja koje mogu podijeliti. 

Sigurnosni analitičar: Ruska vojska mogla bi u frustraciji eskalirati

"Ovo je operacija s maksimalističkim ratnim ciljevima, a čini se da je razmišljanje Moskve o ovom ratu obojeno ratnim optimizmom. Izgledalo je kao da ruske snage očekuju brži vojni kolaps Ukrajine i lakšu pobjedu. Prva kampanja za uništavanje ukrajinske protuzračne obrane i zračnih snaga imala je miješane rezultate, ruske zračne snage nisu posebno uvježbane za suzbijanje ili uništavanje neprijateljske protuzračne obrane", komentirao je u petak na Twitteru Michael Kofman, stručni suradnik Centra za novu američku sigurnost. 

"Većina udara u početnoj fazi bila je pomoću krstarećih projektila. Zračne snage Ukrajine još uvijek imaju nešto aviona u zraku. Drski helikopterski napad i pokušaj zauzimanja zračne luke Hostomel s malim zračnim elementom bio je zagonetan potez. Sumnjam da je cilj bio iskrcati snage za zračni desant u zračnu luku koju lako može gađati topništvom ili višecijevnim raketnim sustavima. Vjerojatno su očekivali da će izdržati do dolaska kopnenih pojačanja", dodaje Kofman. 

"Do sada smo vidjeli samo djelić ruskih snaga pripremljenih za operaciju. Nejasno je jesu li ruske snage postigle početne ciljeve, ali najbolja procjena je da su očekivale brži napredak i manji otpor. Čini se da ruske snage izbjegavaju korištenje masovne vatre, osim možda oko Harkova, usredotočujući se na pokušaj brzog napredovanja. Očekujte da će se vratiti na mnogo veću upotrebu vatre kada budu frustrirani", ističe ovaj analitičar, koji nije jedini u procjeni da su ruske snage u prvih par dana koristile samo dio svoje goleme vatrene moći. 

"Ruske snage zadržavaju značajnu kvantitativnu i kvalitativnu nadmoć. Ukrajinske snage su pokazale odlučnost i otpornost. Ruska konvencionalna nadmoć, takva kakva jest, možda se neće prevesti u postizanje njihovih maksimalističkih političkih ciljeva. Ovo je samo početak rata", zaključio je na kraju. 

Ukrajina je uspjela zadržati ključne gradove unatoč ponovljenim napadima ruskih vojnih snaga, kaže pak britansko ministarstvo obrane. U priopćenju se navodi da su ruske snage opkolile glavni grad Kijev, ali su se suočile sa "snažnim otporom" ukrajinskih oružanih snaga.

Harkiv i Kijev se drže, a internet je pun snimki uništenih ruskih tenkova i vozila

Izgleda da se ni ruske postrojbe koje su danas ušle u Harkiv, u očito premalom broju i uz, kako se čini, neshvatljivi izostanak adekvatne topničke i zračne potpore koju bi svaki ozbiljan pokušaj zauzimanja milijunskog grada zahtijevao, nisu dobro provele. Nakon višesatnih borbi, ukrajinske vlasti i vojska javili su oko 13 sati da je drugi najveći ukrajinski grad opet u potpunosti pod kontrolom. 

Ukrajinska vojska objavila je i snimku u kojoj njihov dron Bajraktar TB2 turske proizvodnje pogađa ruski vojni konvoj kod strateški važnog grada Hersona na jugu zemlje, u blizini anektiranog Krima. 

Ustvari, posvuda po društvenim mrežama cirkuliraju fotografije i snimke uništenih ruskih tenkova, oklopnih vozila i samohodne artiljerije, ali u nekim slučajevima čak i napuštenih čitavih konvoja, za koje se pretpostavlja da su ih ruski vojnici ostavili jer su pobjegli ili jer su ostali bez goriva. 

"A ovo je put između Buče i Irpina. Dio moje uobičajene biciklističke rute u regiji Kijev. Danas je to ruska Dolina smrti", napisao je reporter portala Kijev Independent Ilija Ponomarenko na Twitteru, uz snimku potpuno uništenog ruskog vojnog konvoja. 

Neke snimke naprosto su nevjerojatne, poput one u kojoj su ukrajinska policija i civilni dobrovoljci navodno zaustavili čitav konvoj ruskih tenkova i zarobili njihovu posadu u okolici grada Černihiva. 

Ruska vojska doživjela zapanjujuće gubitke u četiri dana

Jednako su zapanjujući i podaci ukrajinskog ministarstva obrane o ruskim vojnim gubicima u prva četiri dana invazije: 4300 vojnika, 27 aviona, 26 helikoptera, 146 tenkova, 49 komada artiljerije, 706 oklopnih transportera i 2 broda, među ostalim. Neki analitičari izražavaju razumljivu skepsu prema ovim brojevima, ali čak i ako je pravi broj upola manji, radi se o teškim gubicima u vrlo kratkom roku. 

Ukrajinska vojska tvrdi da je u noći s petka na subotu na dvije lokacije južno od Kijeva, kod gradova Vasilkiv i Bila Cerkva, srušila dva ruska vojna transportna zrakoplova Iljušin-76 koji su prevozili ruske padobrance. Američki vojni analitičar i bivši marinac Rob Lee, koji intenzivno prati ovaj rat i rusko gomilanje snaga koje mu je prethodilo, objavio je da su mu dva američka dužnosnika potvrdila ovo rušenje.

Ta dva aviona mogla su prevoziti po više od stotinu padobranaca svaki, a ako je informacija o rušenju točna, jasno je da to predstavlja golemi gubitak elitnih snaga, a po svemu sudeći i najveći gubitak ruskih regularnih snaga od kraja Hladnog rata - ne računajući paravojne plaćenike kakvi su se borili u Siriji, među ostalim zemljama. 

Estonski europarlamentarac: Rusija nema plan, može voditi rat samo deset dana

Da su Ukrajinci ozbiljno poremetili Vladimiru Putinu njegove imperijalističke planove, sugerira i izvještaj europarlamentarca i bivšeg ministra obrane Estonije Rhina Terrasa. On je, podsjetimo, u subotu na Twitteru prenio navodne informacije iz obavještajnih krugova o Putinovom tajnom sastanku s ruskim generalima i oligarsima dan ranije.

Prema tim informacijama, na sastanku je postalo jasno da je Rusija upala u ozbiljne probleme jer je plan bio slomiti ukrajinsku vojsku i državu u nekoliko dana. Putin je bijesan, tvrdi Terras, jer ruska vojska ima ozbiljne logističke probleme, nije bilo pravog taktičkog plana za ofenzivu, a svaki novi dan rata košta ruski proračun 20 milijardi dolara. 

"Ako Ukrajina uspije zadržati Ruse 10 dana, onda će Rusi morati ući u pregovore. Zato što nemaju novca, oružja ili resursa. Ipak, prema sankcijama su ravnodušni", zaključuje Terras.

Da invazija koju je ruski diktator ničim izazvan pokrenuo ne ide kako se nadao, smatra i bivši ministar obrane Ukrajine Andrej Zagorodnjuk. 

Bivši ukrajinski ministar: Putin je iznenađen, bio je siguran da će Ukrajina pasti u par dana

"Znamo da je on iznenađen jer znamo koliko je bio siguran u svoju sposobnost osvajanja Ukrajine u nekoliko dana, bio je apsolutno siguran u svoju nadmoć, u ljudstvu i pogotovo u zraku, kontrolu zračnog prostora i izvođenje zračnih i raketnih udara s lakoćom. Sve je to trebalo potpuno uništiti ukrajinsku sposobnost obrane i to bi bilo to", rekao je Zagorodnjuk u intervjuu za britanski Channel 4.

"Mi mislimo da je požurio s invazijom, jer bilo je ljudi koji su mu govorili kako će se situacija razviti, koliko (ukrajinski) narod mrzi samu ideju ruske okupacije, da će cijela populacija biti protiv okupatora, da će oružane snage (Ukrajine) djelovati u grupama koje će biti teško pogoditi iz aviona, da imamo opremu, uključujući iz Velike Britanije i drugih zemalja, SAD-a itd., koja je vrlo mobilna i može gađati oklopna vozila koja su osnova kopnene invazije. Ali svejedno su je započeli i sad očito posrću", zaključio je bivši ministar. 

Putin se sinoć suočio s rastućom međunarodnom izolacijom i izgledom za status parije (nedodirljivog) jer su se dugoročni saveznici dramatično okrenuli protiv njega nakon invazije na Ukrajinu, a zapadne nacije planirale su daljnju odlučnu vojnu i financijsku akciju protiv Moskve, piše Guardian.

Dok su na bojištu njegove nade u brzu pobjedu isparile pred žestokim otporom ukrajinskih vojnika i civilnih dragovoljaca, njegov ključni saveznik Peking okrenuo mu je leđa novom restrikcijom kreditiranja za uvoz robe iz Rusije, a njegov ultimatum u kojem je zahtijevao predaju Kijeva ili vojni puč ukrajinskih snaga protiv Zelenskog odbacili su i ukrajinska vojska i sam Zelenskij. 

Ruskom diktatoru leđa je okrenuo i njegov glavni saveznik u Europskoj uniji Viktor Orban koji je najavio da će podržati sve sankcije EU protiv Rusije., a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ostao je posljednji u Europi, ne računajući Bjelorusiju, koji je odbio jasno i nedvosmisleno osuditi rusku agresiju.

Europa konačno pronašla kičmu i odgovorila na Putinovo divljanje

I dok su te sankcije u početku bile mlake i obilježene europskom neodlučnošću i sitničavim strahom za vlastite interese - pa smo mogli čuti da Belgija traži da se iz sankcija izuzmu njeni dijamanti, a Italija luksuzna dobra poput parfema - čini se da je Europa u međuvremenu ipak pronašla svoju kičmu. Tako se EU konačno dogovorila da izbaci znatan dio ruskih banaka iz međunarodnog sustava za plaćanje SWIFT, a tu je i niz drugih sankcija koje će teško pogoditi rusko gospodarstvo. 

"Bit ćemo Venezuela s nuklearnim projektilima", poručile su zajedljivo neovisne ruske novine Novaja Gazeta, pišući o sankcijama koje je Putin navukao svojoj zemlji.

U možda najupečatljivijem razvoju događaja, Njemačka je nakon dugog oklijevanja, zbog kojeg je bila oštro kritizirana, danas objavila da će ipak opskrbiti Ukrajinu oružjem - i to s 1000 protutenkovskih bacača projektila, kao i 500 protuzračnih bacača projektila Stinger iz vlastitih vojnih rezervi.

Nove isporuke naoružanja napadnutoj Ukrajini najavio je i SAD, koji se dosad uz Veliku Britaniju najviše iskazao u vojnoj pomoći, kao i Švedska, Danska, ali i Hrvatska. I EU je prvi put u povijesti najavila da će kupiti i poslati naoružanje za napadnutu državu koja nije članica, ali je demokracija koja ima ambiciju pridružiti se Uniji, NATO-u i približiti se demokratskom Zapadu - što je i bio glavni povod za sramotnu i neshvatljivu agresiju ruskog režima na nju.  

Upravo u tom ključu treba tumačiti i današnju Putinovu prijetnju nuklearnim oružjem, kojom se do kraja razotkrio kao kritična prijetnja međunarodnoj sigurnosti. Je li ruski diktator zaista spreman upotrijebiti svoj zadnji adut, onaj nuklearni, i povući svoju zemlju, ako ne i čitavi svijet sa sobom, ne možemo znati. Ali u svakom slučaju je jasno da je takva prijetnja potez gubitnika koji je podcijenio odlučnost i hrabrost ukrajinskog naroda. I podcijenio reakciju slobodnog svijeta na njegov barbarizam.