IZRAELSKA ultraortodoksna stranka Degel HaTorah danas je ponovno zaprijetila rušenjem vlade i zalaganjem za prijevremene izbore. Do prijetnje je došlo nakon što je premijer Benjamin Netanyahu navodno najavio mogućnost odgode spornog zakona o vojnoj obvezi do općih izbora.

Pritisak na Netanyahuovu vladu

Redovni parlamentarni izbori u Izraelu trebali bi se održati nakon listopada, kada istječe mandat sadašnjeg saziva Knesseta. Degel HaTorah i Agudat Yisrael čine ultraortodoksni savez Ujedinjeno židovstvo Tore, ključnog partnera u Netanyahuovoj desnoj koalicijskoj vladi.

Savez ima sedam zastupnika, a podršku traži i od srodne stranke Shas koja drži 11 mjesta u parlamentu sa 120 članova. Ipak, čak i ako savez napusti vladajuću većinu, vlada bi i dalje imala podršku 68 zastupnika, što znači da njezin opstanak ne bi bio nužno ugrožen.

Ovo nije prvi put da stranka prijeti rušenjem vlade zbog istog pitanja; iz koalicije se povukla prošlog srpnja i od tada bojkotira glasanje o nekoliko vladinih zakonskih prijedloga.

Sporni zakon kao kamen spoticanja

Ultraortodoksne stranke inzistiraju da Netanyahu usvoji zakon kojim bi se haredskim Židovima odobrilo izuzeće od obvezne vojne službe, no prijedlog nailazi na otpor kako unutar same koalicije, tako i u oporbi.

Prema izvještaju izraelske javne radiotelevizije KAN, Netanyahu i njegovi bliski suradnici obavijestili su haredske stranke da donošenje zakona "u postojećem obliku" u ovoj fazi nije izvedivo te sugerirali da bi se o njemu moglo ponovno raspravljati nakon izbora.

Kao odgovor, navodi KAN, haredske stranke inzistiraju na pomicanju izbora na rujan. Pozivajući se na izvore u stranci Degel HaTorah, televizija dodaje da stranka planira opstruirati donošenje zakona u parlamentu kako bi iznudila njegovo raspuštanje i prijevremene izbore.

Prema istom izvješću, čelnik stranke Moshe Gafni sastao se ovog tjedna sa šefom Netanyahuova ureda Idom Nordanom i poručio mu da bi rabini na kraju mogli odobriti zakon. Nordan je, međutim, navodno izrazio sumnju u mogućnost osiguravanja dovoljne potpore unutar koalicije.

Pozadina sukoba

Neimenovani promatrači koje citira KAN smatraju da Netanyahu nema velikog interesa za guranje zakona zbog njegove političke osjetljivosti i mogućeg negativnog utjecaja na popularnost njegove stranke Likud uoči izbora.

Sukob oko novačenja eskalirao je nakon odluke Vrhovnog suda Izraela od 25. lipnja 2024., kojom je naloženo novačenje ultraortodoksnih muškaraca i ukinuta državna potpora vjerskim školama čiji studenti odbijaju vojnu službu.

Utjecajni rabini, čije se odluke smatraju obvezujućim vjerskim smjernicama, pozvali su sljedbenike da odbiju novačenje, pa čak i da "poderu" pozive. Haredski Židovi čine oko 13 posto izraelskog stanovništva, koje broji otprilike 10 milijuna.

Mnogi se protive služenju vojske s obrazloženjem da živote posvećuju proučavanju Tore te tvrde da bi integracija u sekularno društvo ugrozila njihov vjerski identitet i način života. Desetljećima su pripadnici zajednice novačenje u 18. godini izbjegavali uzastopnim odgodama zbog vjerskog studija, sve dok ne bi navršili 26 godina, dob za potpuno izuzeće.