DOSAD se u raspravama o utjecaju umjetne inteligencije na radna mjesta kao glavna žrtva spominjao tek diplomirani student, navodno prvi na udaru automatizacije uredskih poslova za početnike. Međutim, novi dokazi upućuju na to da bi tehnologija mogla pogađati potpuno drugačiji segment radne snage: one najbliže mirovini, piše Futurism.

Istraživanje otkriva zabrinjavajuću promjenu

U nedavnoj studiji Centra za istraživanje mirovina na Boston Collegeu, profesor ekonomije Geoffrey Sanzenbacher detaljno je analizirao podatke o radnoj snazi kako bi mapirao utjecaj umjetne inteligencije na starije radnike u SAD-u. Uspoređujući vladine podatke o zaposlenosti s indeksom izloženosti umjetnoj inteligenciji - koji prati u kojoj mjeri se pojedina zanimanja oslanjaju na zadatke koje AI može obavljati - Sanzenbacher je promotrio broj radnika starijih od 55 godina koji napuštaju tržište rada prije i nakon pojave ChatGPT-ja 2022. godine.

Iako istraživač napominje da "utjecaj umjetne inteligencije na bilo koje radnike, a kamoli na one blizu mirovine, ostaje otvoreno pitanje", njegovi nalazi ukazuju na zabrinjavajuću promjenu. Prije ChatGPT-ja, stariji radnici na poslovima najviše izloženim umjetnoj inteligenciji - visokoobrazovanim poslovima znanja poput programiranja ili pripreme poreza - imali su veću vjerojatnost da će raditi dulje u usporedbi s onima na poslovima koji zahtijevaju fizički rad.

"Vrste poslova izloženih umjetnoj inteligenciji nekada su imale relativnu prednost u pogledu dugovječnosti karijere", objašnjava Sanzenbacher. "U eri nakon ChatGPT-ja, podaci o neaktivnosti sugeriraju da je ta prednost znatno smanjena, pri čemu značajan udio povećanja otpada na nezaposlenost."

Uredski poslovi na najvećem udaru

Iako se opći obrazac i dalje održava, Sanzenbacher primjećuje da nakon pojave ChatGPT-ja udio radnika starijih od 55 godina koji napuštaju uredske poslove naglo raste. To se ne događa nužno jer ljudi odlaze u prijevremenu mirovinu. Kako piše Sanzenbacher, "nakon lansiranja ChatGPT-ja, na poslovima izloženim umjetnoj inteligenciji zabilježen je relativni porast odlazaka s posla, i to specifično u nezaposlenost, ali ne i potpuni izlazak s tržišta rada."

Drugim riječima, sve veći broj starijih uredskih radnika biva potisnut s tržišta prije nego što su spremni za mirovinu, a izgledi za pronalazak novog posla često su im skromni.

Poput sličnih trendova uočenih kod početničkih poslova, čini se da ovo specifično pogađa starije uredske radnike. Dok se broj radnika pred mirovinom koji napuštaju fizičke poslove poput soboslikarskih povećao za oko 2 posto između 2014. i 2025. godine, to je tek djelić broja onih koji napuštaju uredske poslove visoke izloženosti AI-ju. Kod računalnih programera, broj odlazaka u istom je razdoblju porastao za više od 25 posto, dok je kod računovođa i revizora zabilježen porast od 22 posto.

Sve to otvara važno pitanje: ako je zapošljavanje na početničkim pozicijama svedeno na minimum, a iskusni stručnjaci pred mirovinom masovno odlaze s posla, kako bi se prosječan radnik trebao snaći na tržištu rada koje je pritisnuto s obje strane?